U pulskom klubu-knjižari Giardini 2 održan je razgovor o kultnom romanu Milana Rakovca "Riva i druži ili, caco su nassa dizza", jednom od najvažnijih književnih djela novije istarske povijesti.
Razgovor je održan u sklopu programa Klub u klubu čitateljskog kružoka Giardini 2, a o romanu, njegovim identitetskim slojevima, višejezičnosti i politikama sjećanja sudionici su razgovarali s kulturologom Ericom Ušićem, koji se u znanstvenom i scenarističkom radu bavi poraćem u Istri.
Roman kroz autofikcijske zapise prožete dokumentarističkim elementima prikazuje Pulu od 1945. do 1947. godine, u vrijeme angloameričke okupacije, promjene vlasti i dubokih društvenih lomova. Iz perspektive dječaka Grge, kroz njegovo odrastanje i susrete s brojnim likovima, Rakovac ispisuje slojeviti portret poratne Pule i Istre, prostora obilježenog sudarom ideologija, jezika, kultura i identiteta.
Sudionici razgovora istaknuli su da roman predstavlja svojevrsnu sintezu Istre. Kroz mnoštvo likova i njihovih iskustava prikazuje multikulturalni svijet u kojem se susreću različiti jezici, dijalekti i lokalni idiomi, ali i oblikuju nove forme identiteta. Višejezičnost je pritom prepoznata kao jedna od središnjih osi romana, kroz koju se ogleda krhkost identiteta i pokušaji njihova pojednostavljivanja.
Poseban naglasak stavljen je i na prikaz poraća u Istri, od egzodusa dijela talijanskog stanovništva do migracija slavenskog ruralnog stanovništva prema gradovima i prilagodbe onih koji ostaju novim društvenim okolnostima. Roman, rečeno je u raspravi, ne ostaje samo na velikim povijesnim procesima, nego detaljno rekonstruira svakodnevni život kroz prikaze ulica, trgovina, cijena, susreta i novinskih citata iz razdoblja između 1945. i 1947. godine.
Eric Ušić tijekom razgovora otvorio je pitanje identitetskih granica i odnosa prema Drugome.
"Jesu li ti druži možda Drugi? Barbari koji dolaze izvana. Može se postaviti i pitanje tko su danas ti Drugi", rekao je Ušić.
Istaknuo je i da su pokušaji pojednostavljivanja identiteta vidljivi prije svega kroz jezik, što je naznačeno već samim naslovom romana.
U raspravi se govorilo i o filozofiji oprosta i pomirbe koju roman otvara, kao i o poveznicama s teorijama sjećanja Theodora W. Adorna, pri čemu je istaknuto da Rakovac zauzima "adornovski pristup sjećanju".
Sudionici su se dotaknuli i trajne relevantnosti tema koje roman problematizira, od jezičnih i identitetskih tenzija do podjela između sela i grada te mikroidentitetskih nelagoda koje su i danas prisutne u širem europskom i balkanskom kontekstu.
"Sve podjele koje otvara su i danas relevantne za cijeli Balkan i Europu", zaključila je Helena Vodopija.
Kao nastavak rasprave o identitetima, Balkanu i novim generacijama, u petak, 22. svibnja u 20 sati, u Klubu-knjižari Giardini 2 održat će se program "Porez na šund: generacija 90-ih kroz glazbu", dio nove serije programa "Novokomponovani: generacija 90-ih u novom mileniju".
Program je inspiriran trendom "turbotronike", elektroničkog žanra koji upisuje nova značenja u turbo-folk. "Porez na šund" istražuje glazbene fenomene koji dovode u pitanje naslijeđene granice između "šunda" i "kvalitetne glazbe", "alternative" i "mainstreama", "kulturne elite" i "običnih ljudi".
U programu će sudjelovati antropolog, urednik i scenarist Aleksej Gotthardi Pavlovsky, autor knjige "Narodnjaci i turbofolk u Hrvatskoj: Zašto ih (ne) volimo?", te etnomuzikolog i DJ Nikola Radeka, poznat kao Nikonj, koji će nakon razgovora održati DJ set.