U sjedištu Društva arhitekata Istre (DAI-SAI) predstavljen je izložbeni program Komuna Maro, a počelo je otvorenjem izložbe u petak i završit će se kustoskim vodstvom, u ponedjeljak, 1. lipnja u 18 sati.

Eksploatacija

Povezivanjem spoznaja iz eksperimentalne geografije, oceanografije i vizualne antropologije sa suvremenim umjetničkim praksama, projekt Komuna Maro (na esperantu Zajedničko more) nastoji razotkriti raznolike i često puta nevidljive međuodnose između ljudskih i morskih života unutar širih ekoloških i ekonomskih sustava.

Izložba predstavlja video rad i seriju fotografija umjetnice Ane Opalić te osam »pomorskih priručnika« (tal. portolani) s istraživačkim esejima, nautičkim kartama i fotografijama.

Portolani, od kojih svaki obuhvaća jedan dio obale Sjevernog Jadrana, funkcioniraju istodobno kao otvoreni istraživački arhiv i kao alternativni navigacijski instrumenti, nudeći novu kartografiju infrastrukturnog morskog krajolika. Svaki portolan objedinjuje karte, fotografije i tekstove na četiri jezika (hrvatski, slovenski, talijanski i engleski) razvijene na temelju opsežnih istraživanja i brojnih intervjua.

(Snimio Mladen Radić)

Izložbu su otvorili predsjednica DAI-SAI Jasmina Bašić zatim umjetnička direktorica projekta Ana Dana Beroš i voditeljica projekta i istraživanja Ana Jeinić.

- Ono što je nas motiviralo da se bavimo ovom temom je činjenica da mora sve više postaju prostori jedne vrste urbanizacije. I pritom ne mislimo na urbanizaciju obalnog prostora, nego na urbanizaciju samog mora i tla, morskog dna i morske površine. Pritom mislimo na razvoj infrastrukturnih mreža i velikih elemenata infrastrukture u samom moru poput platformi za eksploataciju plina ili nafte, poput sve češćih vjetrenjača koje se u moru nalaze za proizvodnju električne energije, za plinovode i druge cjevovode koji prolaze kroz more i za jednu veoma složenu administrativnu podjelu pomorskog teritorija.

Tako da bismo danas mogli izraditi karte mora koje su jednako detaljne kao karte kopnenih područja, što mi kroz ovaj projekt i pokušavamo. Tako da smo mi pokušali, na ovaj sjeverni dio Jadrana, otvoriti jednu perspektivu koja još uvijek nije česta. Fokusirali smo se primarno na te velike elemente maritimne infrastrukture, na platforme za eksploataciju plina koje će u budućnosti vrlo vjerovatno biti pretvorene u prostore za skladištenje ugljičnog dioksida.

Potom smo se fokusirali na luke, na prodogradilišta, na solane, na teritorijalnu podjelu sjevernog dijela Jadrana i slične teme. I pokušali smo se njima baviti na način na koji se njima rjeđe bavi.

Cirkulacija kapitala

Pokušali smo da objediniti te različite perspektive posmatrajući te elemente maritimne infrastrukture kao neku vrstu čvorova kroz koje prolaze, u kojima se sastaju i isprepliću razni procesi, rekla je Jeinić.

S jedne strane je cirkulacija kapitala, ali cirkulacija žive i nežive materije, cirkulacija i ljudi, biljaka, životinja i pokušali su sve te procese koji se tu zgušnjavaju na vrlo malom prostoru, posmatrati u totalitetu.

- Sve o što smo stvorili i napisali, nastalo je na osnovu mnoštva intervjua koje smo imali s ekspertima koji se time bave i radnicima koji na tim mjestima rade ili ljudima koji tu žive i mogli bi iz nekog drugog ugla dati korisne informacije i biti uključeni u taj proces, objasnila je Jeinić.

Kako kaže, ovo nije tipični kontekst u kojem se projekt izlaže nego je izložba namijenjen izlaganju u otvorenim prostorima uz obalu i lučkim prostorima uz more.

Povezane vijesti

• PUNE PLAŽE: Kupačima ne smeta promjenjivo vrijeme
• Cerar razgovarao sa Szijjartom O GRADNJI PRUGE KOPER-DIVAČA
• U Puli se otvara Komuna Maro: Izložba donosi novo čitanje Sjevernog Jadrana