Kolumne

(Marko Gracin/Darko Jelinek)
Kolumna
Piše Tihana Tomičić

Povratak Rijeke - torpedu

Europska brodogradnja godinama je bila "u kazni" - Europska unija nije odobravala da se europskim novcima financiraju nacionalna brodogradilišta, skoro cijela proizvodnja izašla je iz EU-a, uz neke očekivane izuzetke Italije, Francuske ili Španjolske. Ali gradilo se uglavnom na Dalekom istoku, posebno kad su brodski motori u pitanju, i hrvatski škverovi najmanje su dva desetljeća bili doslovno na aparatima - bez pomoći države propali bi, a i modeli jamstava i financiranja prolazili su kroz ušicu igle, da Bruxelles na to ne obrati pozornost. No, opstali su, a među njima i riječki "3. maj". Iako je novi vlasnik, slovenska Iskra, i time i nova uprava odmah krenula oštro tražeći rast produktivnosti kako bi plaće zaposlenih uopće ostale na istoj razini, gledajući širu sliku, zaposleni u brodogradnji, pa ni "3. maju", ne bi trebali biti dugoročno zabrinuti. Gotovo je sigurno da će uz nastavak poslova na gradnji polarnih kruzera uskoro dobiti i poslove vojne proizvodnje. Bili partneri Francuzi sa svojom Naval Grupom, koja se baš jučer predstavila u Hrvatskoj i iskazala interes za suradnju s "3. majem", ili bilo tko drugi od 12 zainteresiranih koji su se već javili MORH-u za gradnju korveta, jasno je - posla će biti. Europa se vraća industrijalizaciji, svojim brodogradilištima, i to kroz vojnu proizvodnju što je strateški master plan EU-a nakon što se pokazalo da je NATO postao relativna kategorija, i da višedesetljetni vojno-politički partneri poput SAD-a to možda više i nisu. Europa se vraća brodogradnji, posebno za potrebe vojne industrije, to je sad potpuno jasno. A "3. maj" je praktički jedino živo, financijski likvidno brodogradilište koje ujedno ima i kapacitet za gradnju većih vojnih brodova kao što su korvete, koje obično dosežu stotinjak metara.




(Arhiva Glasa Istre, Davor Kovačević)
Kolumna
Piše Dražen Katalinić

Sirotinja trči počasni krug

Istraživanje Ekonomskog instituta o regionalnim razlikama u Hrvatskoj potvrdilo je da se gotovo ništa nije promijenilo u dosadašnjem regionalnom razvoju Hrvatske, odnosno da su razlike između razvijenih i nerazvijenih regija i dalje ogromne. Istraživanje je međutim pokazalo da regije s iznadprosječnim pokazateljima polako stagniraju u napretku, dok potpomognute županije rastu nešto brže zahvaljujući novcu iz europskih fondova. I unatoč tim sredstvima, Zagreb je još uvijek tri puta razvijeniji od najnerazvijenije Virovitičko-podravske županje. U stvari, Zagreb i razvijenije regije, poput Istre i Primorsko-goranske županije, se cijelo vrijeme kontinuirano razvijaju, dok Slavonija pokušava uhvatiti korak uz pomoć europskih fondova. Istraživanje Ekononskog instituta temelji se na službenim statistikama o BDP-u, no ako se pogledaju konkretni životni problemi pojedinih dijelova Hrvatske, razlike postaju još očitije. Iako svi ističu važnost europskih fondova za ravnomjeran razvoj Hrvatske, ured pučke pravobraniteljice upozorava da predstavnici lokalnih jedinica nastavljaju ukazivati na prepreke u prijavama projekata, poput neriješenih imovinsko-pravnih odnosa ili nedostatnih sredstava kojima bi ih sufinancirali. Osim toga, neadekvatna mreža javnog prijevoza i neodgovarajuće zdravstvene i socijalne usluge i dalje su svakodnevica stanovnika ruralnih područja, a zbog depopulacije takvih krajeva dolazi do smanjenja ili ukidanja linija javnog prijevoza.