Piše Dubravko GRAKALIĆ

Tko jamči zajamčeni posao?

Ilustracija

Ilustracija


„Filozofi su svijet do sada različito interpretirali, a radi se o tome da se on izmijeni,“ napisao je još Karl Marx 1845. godine u svojoj legendarnoj 11. tezi o Ludwigu Fauerbachu. Na tom tragu, svijet se doista umnogome promijenio – zahvaljujući i samom marksizmu – ali u 21. stoljeću svjedoci smo drukčijih, no pomalo sličnih teza čija je ideja da se promijeni svijet rada, ekonomije i stjecanja dohotka. Prije nekoliko godina, novinske stupce punili su članci o temeljnom dohotku, dakle o novcu koji je pojedinom radniku osiguran na mjesečnoj bazi za pristojan život.

Eksperiment, proveden na tisućama radnika u Skandinaviji, nije se pokazao uspješnim, pa je zajamčena plaća polako kliznula u zaborav teoretičara političke ekonomije. Uz razna objašnjenja, pa i ono marksističko kako je „čovjek biće rada“ i da mu je on potreban kao suština njegova postojanja. Stoga je nedavna nova ekonomska teorija o programu zajamčenog zaposlenja američke ekonomistice bugarskog podrijetla Pavline Červine novi hit u stručnim krugovima, ali sve više i u javnosti. Červina predlaže da država jamči zaposlenje od 30 do 35 sati tjedno u raznim djelatnostima – održavanju flore i faune, ekologiji, obrazovanju, brizi za starije, kulturi i umjetnosti – da bi se sačuvala zaposlenost i spriječila recesija koje dovode do niza drugih problema.

Otpuštanja u privatnom sektoru tako bi spasila ona u javnom – što bi smanjilo bolesti, alkoholizam, obiteljsko nasilje i kriminal koji se uglavnom javljaju kao posljedica nezaposlenosti, posebno kod starijih osoba. Uvjet za to, po iznesenoj teoriji zajamčene plaće i posla, jest da država sama nadzire svoju valutu, odnosno monetarni sustav. U Hrvatskoj to uskoro, zbog ulaska u eurozonu, neće biti moguće na nacionalnoj razini, no možda će postati moguće prihvati li se takva politika na europskoj razini.

Napokon, i politika temeljnog dohotka testirala se na području EU-a, pa bi i nove ideje iz ekonomske škole moderne monetarne teorije, poput zajamčene plaće, mogle biti isprobane. Ta se tema čini neobično važnom u svjetlu najava o tome da će čitava

Europska unija otklizati u recesiju zbog ukrajinskog rata, što bi moglo uzrokovati novi val nezaposlenosti. Zajamčena plaća osigurala bi preživljavanje brojnim obiteljima koje nisu ništa pogriješile, osim što se svijet izmijenio protiv njihove volje.

Program zajamčene plaće podsjeća na američki New Deal te nekoliko programa o zaposlenosti žena u Argentini i Indiji koji su imali velik uspjeh. Hrvatske političke stranke ljevice trebale bi, napokon, krenuti s prijedlogom takvih politika jer su one zanimljivije biračima od politika prošlog stoljeća koje nude.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater