piše dubravko grakalić

Obrana i zaštita korisnija je od vjeronauka

Ilustracija

Ilustracija


UVODNIK

Ratna zbivanja u Ukrajini i nemir na zapadnom Balkanu natjerao je i hrvatske političare, koji su do jučer smatrali kako živimo u sigurnoj zemlji, da dodatno razmisle na temu obrane i zaštite vlastitih građana. Same je pak građane prijetnja nuklearnim ratom i činjenica da se zauzimaju, ali i oštećuju atomske elektrane natjerale da se zamisle nad budućnošću, ali i da dio njih uhvati panika. Bez razloga kupuju se zalihe joda koji se uzima u tabletama u slučaju pojačanje radijacije, na crnoj burzi dobro idu zaštitne maske, a pitanje je dana kada će neki trgovački lanac ponuditi nuklearni komplet – zaštitno odijelo, masku i ranac pun konzervi za preživljavanje kad se na nebu pojavi "gljiva".

Političari su oprezniji, no neki od njih, poput HSLS-a, predlažu dobrovoljni vojni rok od najviše šest mjeseci, dok drugi, Domovinski pokret, žele povećanje broja pričuvnih vojnika na maksimalnih trideset tisuća. Sada Hrvatska ima 14 tisuća profesionalnih vojnika i 21 tisuću rezervista. Ministarstvo obrane ne prihvaća ideju obaveznog vojnog roka – s time se prestalo još 2008. godine – a i pitanje ima li za njega novaca jer Hrvatska nije Švedska da ga može financirati.

S treće strane, mediji donose slike atomskih skloništa koje su danas skladišta i iskazuju potrebe da se mladi obrazuju za zaštitu samih sebe i svoje obitelji, da se o državi i ne govori. Posljednjih petnaestak godina nitko nije sustavno učio koristiti oružje, zaštiti se od atomskih i drugih ratnih zbivanja, pružiti pomoć drugima. Tek se generacija 50+ godina sjeća školskog predmeta "Obrana i zaštita" – i oni koji se dobro sjećaju znat što treba učiniti dođe li do nuklearnog rata ili radijacije iz oštećenih nuklearki koje ne moraju biti u Ukrajini – blizu su slovensko Krško i mađarske elektrane.

U eri demokratizacije hrvatskog školstva početkom devedesetih godina, iz školskih su programa izbačeni programi poput "Obrane i društvene samozaštite", ukinut je istoimeni studij na Fakultetu političkih znanosti, a, usput rečeno, ukinuli su i predmet Domaćinstvo u osnovnim školama, kao da se u višestranačju ne šivaju gumbi i ne peku jaja. Predmet ONO i DSZ ukinut je kao "socijalistički" – a danas bi dobro došao da učenici barem uživo vide pušku ili komplet za atomsko-kemijsko-biološku zaštitu. Da nauče što je "atomski zdesna i s lijeva" i da ne budu u panici koju šire društvene mreže, ali i njihovi mlađi roditelji koji, naprosto, nemaju pojma o čemu govore.

Napokon, ove je godine pokrenut studij sigurnosti u Zagrebu – što pokazuje da je problem prepoznat na razini visokog obrazovanja – ali na razini osnovnog i srednjeg nije. Možda u obrazovnom sustavu nema više nastavnih sati za ONO i DSZ, pa što ne bi smanjili sate vjeronauka, predmeta koji nikoga neće naučiti što da se radi u ratna vremena? Prijedlozi za neku vrstu obrazovanja i stjecanja vojničkih vještina, dakako, ne znače da društvo treba militarizirati i pretvoriti u Sjevernu Koreju Europske unije. Oni samo znače da učenike i studente treba naučiti da žive u miru, ali svjesni da sutra može izbiti i nuklearni rat.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater