PIŠE Dubravko GRAKALIĆ

Najavljuju li se već alibi koalicije?

Ilustracija

Ilustracija


Kriza u Banskim dvorima izazvala je očekivano oporbeno zazivanje prijevremenih parlamentarnih izbora kao i još očekivanije odbijanja takvog razvoja događaja od strane ipak kompaktne vladajuće većine. Osim labilnog Radimira Čačića, teško će se mali koalicijski partneri HDZ-a, ali i gubitnici tipa HSS-a, odreći saborskih mandata, pa još uvijek možemo očekivati da će se idući izbori održati u ljeto 2024. godine.

Ipak, ovih su se dana, još i prije Plenkovićeve crne subote, intenzivirali pregovori o tome tko će i s kime na iduće izbore. Kakve bi se sve koalicije mogle složiti nalijevo i nadesno postaje zanimljiva tema za raspravu bez obzira na činjenicu da su mnoge stvari još nejasne.

Posebnu intrigu stvara informacija da o zajedničkom izbornom nastup razmišlja lijevi blok, SDP, Možemo!, udruga socijaldemokrata i niz malih stranaka političkog centra. Uzor je, navodno, koalicija Ivice Račana i Dražena Budiše, odnosno SDP-a i HSLS-a iz 2000. godine, potpognute liberalno-regionalnom četvorkom u kojoj su se tada našli HNS, HSS, IDS i Liberana stranka.

Ali, jasno je da ono što je vrijedilo 2000. godine nema dodirnih točaka ni s 2022. godinom, a kamoli novim vremenima u kojima će HDZ vjerojatno uspjeti načiniti nešto od obnove Zagreba i Banije, uvesti euro, a možda i šengenski granični poredak. Također je jasno da se tada raspadao postuđmanovski HDZ – na stranke Ivića Pašalića i Mate Granića – dok se danas raspao SDP posramljenog Peđe Grbina koji će teško koalirati sa strankom nastalom od parlamentarnog Kluba socijademokrata.

Pogledamo li bliže u prošlost, vidjet ćemo kako velike i šarolike koalicije Zorana Milanovića iz 2015. i 2016. godine nisu uspjele, iako su bile složene po načelu "za svakoga ponešto". Uspio je zato Andrej Plenković bez formalne koalicije, HDZ je sa sobom povukao tek nekoliko političara koji su mu donijeli glasove iz HSLS-a, HDS-a i nezavisnu HSS-ovku Marijanu Petir.

Stoga je preuranjeno najavljivanje velike koalicije oko SDP-a i Možemo odnosno na zeleno-lijevom bloku moguće traženje alibija za neuspjeh. Isto vrijedi i za male stranke centra i desnice, od Fokusa, Centra i GLAS-a, do HNS-a, Suverenista, Bloka za Hrvatsku ili HSS-a. Svatko bi sam morao pokazati koliko vrijedi, pa tek onda sklopiti postizbornu koaliciju koja mu je u interesu.

U državi koja je Hrvatskoj po mnogo čemu uzor, Njemačkoj, predizbornih koalicija nema. Sadašnja „Jamajka koalicija“ s premijerom Olafom Sholtzom složena je uz velike pregovore nakon što se znalo tko ima koliko mjesta u parlamentu. Sistem velikih koalicija kod nas je postao gotovo pravilo – SDP je dva puta uspio – uz Račana drugi je bio Milanović s Kukuriku družinom koja svoj rejting može zahvaliti padu Ive Sanadera – i tri puta propao.

Napokon, danas se čini razvidnim da će se izborne jedinice morati mijenjati nakon popisa stanovništva. Još se ne zna kako, promjenama izbornih granica ili reguliranjem broja zastupnika, ali jasno je da će i to utjecati na izborne rezultate, kao i sve ono što su stranke pokazale u recentnom mandatu.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum