Piše Dubravko GRAKALIĆ

"Izbrisani" na hrvatski način

Ilustracija

Ilustracija


Slovenski predsjednik Borut Pahor ispričao se prije nekoliko dana, u velikoj ceremoniji u svom uredu, "izbrisanima", odnosno građanima koji prije 31 godinu nisu mogli dobiti dokumente i državljanstvo u prilikama koje su nastale raspadom Jugoslavije. Riječ je o velikom broju ljudi; onih koji su ostali bez osnovnih dokumenata poput osobne iskaznice ili pasoša, bilo je oko 26 tisuća, dok je broj ukupno pogođenih tom nacionalističkom mjerom slovenskih vlasti bilo četiri puta više, oko stotinjak tisuća.

Podsjetimo se tih mračnih trenutaka europske i slovenske demokracije. Primjerice, onaj od supružnika koji nije bio slovenske nacionalnosti nije mogao dobiti dokumente, kao ni radnici iz drugih tadašnjih republika koji su radili u Sloveniji. Mnogi od njih protjerani su iz Slovenije i na njima je država nastala na paroli "Europa zdaj!" ("Europa sada!") pokazala svoje ksenofobično lice koje pokazuje, povremeno, i danas kada se radi o izbjeglicama, granicama i međunarodnom svrstavanju uz natražnjačke politike Poljske ili Mađarske.

Što Hrvatska ima s time? Osim građana koji su prognani kao neslovenci, ima i zajedničku povijest sjećanja na ljude koji su progonjeni u ime nacije na podjednako sličan način. Opravdanja kako je u to vrijeme trajao rat za slobodu, odnosno sa Srbijom, Crnom Gorom te krajiškim i bosanskim Srbima, nije opravdanje za poništavanje ljudskih prava, otimačinu nehrvatske imovine i, na kraju krajeva, nevjerojatnu pretvorbeno-privatizacijsku pljačku koju smo gledali u doba kada se ratovali.

Štoviše, u hrvatskoj javnosti danas kao svjetionici demokracije prosvjećuju političari poput Jadranke Kosor, političke Pahorove prijateljice, kojima su dodijeljeni stanovi iz kojih su izbačena djeca bivših vojnih lica, čiji su se stanari nakon toga ubili. Licemjerje politike je neizmjerno, što pokazuju i hrvatski i slovenski primjeri "izbrisanih". Kod nas su iz društvenog vlasništva nad tvornicama izbrisani njihovi dojučerašnji "suvlasnici" u ime novonastalih tajkuna koji su zamijenili stranačke iskaznice i trudili su ući u famozni krug "dvjesto bogatih obitelji" koji je smislio prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman.

Hrvatska se svojim izbrisanim, degradiranim, oštećenim, pokradenim i na sve moguće načine ugroženim građanima nikada nije, a ni neće ispričati. Nema tog predsjednika koji će protusloviti svetim dogmama otimačine i ispričati se, a ni suda koji presuditi zbog pljačke u privatizaciji iako taj zločin prema promijenjenom Ustavu ne zastarijeva.

Ne bi to, doduše, učinio ni slovenski predsjednik Borut Pahor, bivši maneken, da mu ne ističe drugi i posljednji mandat. Sada mora uhvatiti "pozu" za novu lukrativnu dužnost u politici, pa su mu "izbrisani" dobro došli.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater