Piše Dubravko Grakalić

Europska borba za istarsku prugu

Valter Flego (snimio Milivoj MIJOŠEK) / Dubravko Grakalić

Valter Flego (snimio Milivoj MIJOŠEK) / Dubravko Grakalić


Od visoke politike, nabrijanih rasprava o svjetonazorskim pitanjima i žestokih međusobnih obračuna poznatih političara, često se ne vidi što bi trebao biti njihov pravi posao. Primjera za to posljednjih je dana mnogo, od toga znači li krah pulskog referenduma kolaps zelene politike u Hrvatskoj do sve bespredmetnijih javnih svađa premijera i državnog poglavara.

No, ispod radara, ne samo onih Plenkovićevih, donose se odluke koje su za Hrvatsku od strateške važnosti. Jedna od njih bit će donesena u Bruxellesu sljedećeg tjedna, a o njoj u nas javno govori gotovo isključivo europarlamentarac Valter Flego, iako se radi o strategiji na razini Europske unije koja će značajno utjecati na razvoj cijele države.

Riječ je o projektu izgradnje transeuropske prometne mreže koja će sa četiri koridora prolaziti kroz Hrvatsku. Ali, niti jedan od tih prometnih koridora, iako je uspostavljen čak i onaj za Zapadni Balkan, neće prolaziti kroz Istru i Dalmaciju.

Niti jedan europski prometni koridor neće željeznicom biti povezan s lukama, a Istarski ipsilon ostaje dio nacionalnih cestovnih prometnica. Hrvatska diplomacija, a posebno europarlamentarci s utjecajem preko Europske pučke stranke, trebali bi se u posljednji trenutak uključiti u traženje izmjene projekta Transeuropske prometne mreže (TEN-T) – jer bi posljedice neuvrštavanja djela zemlja u eurokoridore moglo imati dugoročne posljedice za njezin gospodarski razvitak.

Što se Istre tiče, zastupnik Flego poručuje da se treba raditi na željezničkom povezivanju Pule i Trsta, na pripajanju Pule glavnoj prometnoj mreži kao urbanog središta, te na spajanju Istarskog ipsilona na mrežu slovenskih i europskih autocesta. Potrebno je napraviti i željeznički spoj od Lupoglava do Rijeke. Valter Flego se zalaže i za uključivanje luke Rijeka u koridor Baltik-Jadran, te za uključenje istarskih željeznica u Mediteranski koridor. Slovenija, koja je ranije ušla u Uniju, uspjela je dva svoja ključna koridora već ubaciti u glavne europske prometne pravce.

Ne može se, doduše, reći da postojeća izvršna vlast ne radi ništa za modernizaciju željeznice u Istri, a posebno ne za konačni dovršetak Ipsilona na kojem bi se za godinu i pol trebala otvoriti druga cijev cestovnog tunela, no ulazak u europske strategije nužan je za dalji razvoj.

Aktualna vlast preko Ministarstva mora, prometa i veza modernizira i dio istarskih željeznica, a jedan od novih vlakova koji se izrađuju za potrebe HŽ-a prometovati će Istrom. No, da bi se mislilo unaprijed, treba sve učiniti da se spojimo na EU koridore. To je ujedno politika za koju građani glasaju na izborima - ona nije tako glamurozna kao svađa pred kamerama Saborske TV ili rukovanje sa inozemnim političkim vedetama – ali jamči bolju budućnost.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum