Piše Dubravko GRAKALIĆ

Dragi Slovenci, žileti služe za brijanje!

Ilustracija

Ilustracija


Promjena vlasti u Ljubljani – obavljena tijekom lipnja nakon održanih parlamentarnih izbora u svibnju – dovela je Hrvatsku u drugačiji položaj prema susjednima nego prije. Vlada Andreja Plenkovića izvrsno je surađivala s desnocentrističkom vladom Janeza Ivana Janše, prvaka SDS-a, s kojom je naposljetku, sklopila i sporazum o lakšem ribarenju u Savudrijskom zaljevu. Nerijetko je Janša glasao i u Bruxellesu na Europskom vijeću u ime Hrvatske kada je Plenković trebao otputovati, ali pitanje je hoće li se takvo povjerenje ukazati i Robertu Golobu, novom slovenskom premijeru?

Golob je predsjednik Pokreta Slobode, vlada u koaliciji s Levicom i Socijal Demokratima i ne pripada, svakako, istoj političkoj obitelji kao HDZ-ova zagrebačka središnjica. Prvi potezi pokazuju da je uključiv - u vladu je pozvao i na važna ministarska mjesta postavio Marijana Šareca i Alenku Batušek koji uopće nisu uspjeli ući Državni zbor – ali i da je posve isključiv u nekim aspektima međunarodnih odnosa.

Konkretno, Golob i njegova ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon iz Socijal Demokrata jasno poručuju da se ne odustaje od arbitraže i kompromitiranog arbitražnog sporazuma kojeg je deklaracijom odbacio Hrvatski sabor i više ne može biti predmet pregovora sa strane Zagreba. Ipak, i Golob i Fajon poslali su dvije dobre poruke Hrvatskoj – podržavaju ulazak u Schengenski prostor i uklanjaju, do kraja godine, žilet žicu i druge prepreke s granice prema Hrvatskoj. U tome je jasna računica: Hrvatska će biti obavezna, vjerojatno od 1. siječnja 2023. godine, osigurati da niti jedan emigrant ne prepliva Kupu i Sutlu pa će žilete Slovenci nadalje koristiti samo za brijanje. Doduše, već su se i požalili da će ih uklanjanje žice i ograda koštati više od dvadeset milijuna eura – iako ih nitko nije tjerao da ih tamo postave. Možda računaju na EU sredstva, ne bi bilo neobično da ih spretna slovenska diplomacija nekako isposluje u Bruxellesu.

Što se Schengena tiče, zanimljivo je napomenuti kako je Slovenija ušla u prijepor s Austrijom, koja još uvijek oklijeva do kraja ukinuti fizički nadzor granice nanovo uspostavljen s pandemijom covida. Slovenija se želi potpuno otvoriti – dok je korona, bude li jesenjeg vala – iznova ne pritvori.

U odnosima Slovenije i Hrvatske očito je da će arbitražni sporazum, nadmudrivanje oko morske granice i slovenska vojska na Žumberku ostati vječne teme. Sve besmislenije nakon što Hrvatska uđe u Schengenski prostor i Slovenci maknu žicu, ali jednom će granicu trebati definirati. To će vjerojatno ostati u nasljeđe političarima koji su tek krenuli u školu, osnovnu a ne političku, i koji će u sklopu svog budućeg posla morati proučavati je li portoroški aerodrom na pola u Hrvatskoj, kuda je sve tekla Dragonja i je li se Sutla pomakla koji metar lijevo ili desno.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater