Piše Boris Bilas
Istarski politički vrtić
(Snimio Milivoj Mijošek)
Slika prva: Nije dugo trebalo da se istarska politička scena vrati na »početne postavke« i da zajedništvo pokazano na zajedničkoj sjednici županijske Skupštine i Gradskog vijeća Pule nestane kao da ga nikada nije ni bilo. Poruka poslana iz Doma u Pazinu prvo sa sjednice posvećene Koromačnu, pa potom i one o Kaštijunu probudile su tračak nade da su istarski političari shvatili da jedino zajedno mogu poslati poruku u Zagreb da Istra više ne želi da se odluke o sudbini života istarskih stanovnika ne donose bez njihova znanja. Ali, nažalost, nada nije dugo trajala i nestala je brže nego što završi dokumentarni film kojeg je odabrao Đelo Hadžiselimović. Otkud sad Đelo u cijeloj priči, sigurno se pitate. E pa, ovog su legendarnog djelatnika HTV-a, koji dane u mirovini provodi mirnim životom nedaleko od Poreča, u priču, ni krivog ni dužnog, uvukli istarski SDP-ovci koji su prozvali župana Borisa Miletića zbog njegove uloge u odabiru lokacije centra za gospodarenje otpada Kaštijun.
Tako je vrlo brzo iskopana ratna sjekira zakopana na sjednici u Pazinu kada su svi politički akteri odlučili prihvatiti zajednički plan o sanaciji, a potom i zatvaranju Kaštijuna. Miletić nije ostao dužan pa je vrlo brzo odgovorio da su SDP-ovci ti koji su u cijeloj priči nedosljedni i da zapravo zagovaraju korištenje ugljena kao glavnog energenta. Kome je i zašto bilo potrebno cijelo ovo prepucavanjem, nikome nije jasno, pa valjda ni onima u SDP-u i predstavnicima liste Borisa Miletića u županijskoj Skupštini. Ako se već privatno ne podnose, onda su i jedni i drugi mogli bar mjesec ili dva izdržati i prividno održati mir kako bi poruka odaslana sredinom prošlog mjeseca u Zagreb imala nekog smisla. Ovako u zajedničku istarsku poruku više nitko ne vjeruje i više ju nitko ne shvaća ozbiljno.
Slika druga: Rovinj bi uskoro mogao dobiti javni prijevoz. Vijest je to koja će sigurno razveseliti stanovnike tog grada, pogotovo one koje nemaju automobile ili su premladi ili prestari da bi njima upravljali. I umjesto da takva vijest bude razlog za zadovoljstvo, ponovno su se u sve umiješali političari. Oni isti koji su i tu odluku donijeli. Problem? Zasluge za uvođenje javnog prijevoza prepisuju si i vlast i oporba. Odnosno i IDS i SDP. Umjesto da čestitaju jedni drugima što su zajednički donijeli odluku od koje će koristi imati svi stanovnici Rovinja, krenuo je rat priopćenjima u kojima se preuzimaju zasluge, a prvo jedni, a potom i drugi tvrde da su oni prvi došli na ideju o pokretanju javnog prijevoza u Rovinju. Iako bi već sama činjenica da grad poput Rovinja u 2026. godini još nema javni prijevoz trebala biti porazna sama po sebi i svi akteri političkog života bi trebali biti posramljeni što već ranije nišu zajedno došli do toga da bi javni prijevoz trebao biti normalna stvar u 21. stoljeću, rovinjski političari smatraju da narod zanima tko je i zašto je prvi došao na tu revolucionarnu ideju.
Slika treća: Nisu samo političari odgovorni za apsurde u istarskom političkom i društvenom životu. Naime, samoprozvani predvodnik prosvjeda u Koromačnu Šerif Guta odlučio se povući s te pozicije. On je prošloga tjedna objavio poruku sljedećeg sadržaja: »Ja se povlačim iz svega. Od ovog trenutka Šerif Guta, odnosno Shero Guta, više nije organizator bilo čega vezanog uz ovaj problem«.
Njegov odlazak vjerojatno je najbolja vijest za sve koji ili sudjeluju ili podržavaju borbu protiv Holcima i spaljivanja otpada iz Gospića u toj cementari nakon što je poprilično prostački i bezobrazno izvrijeđao labinskog gradonačelnika Donalda Blaškovića te mu je praktički zaprijetio fizičkim nasiljem. Guta je već ranije nekim svojim istupima pokazao da samo radi štetu cijeloj inicijativi koja s njim na čelu ispada poprilično neozbiljna. Nije Guta jedini koji šteti prosvjedima te bi svima uključenima bilo bolje da su se ogradili od pojedinaca koji su na vulgaran i seksistički način vrijeđali policajku u Koromačnu. Odmicanjem od takvih pojedinaca cijela inicijativa dobiva na vrijednosti te postaje prihvatljiviji partner u pregovorima s lokalnim i državnim vlastima.
