Piše Tihana Tomičić
Volodimir Z. - heroj ili zločinac
(Darko Jelinek, Facebook)
Uhićenje ukrajinskog državljanina Volodimira Z. u Puli, osumnjičenog za sudjelovanje u sabotaži plinovoda Sjeverni tok u rujnu 2022., otvorilo je pitanje koje zvuči kao da je ispalo iz holivudskog scenarija: je li riječ o stvarnom bjeguncu od pravosuđa ili o nevjerojatnoj podudarnosti u kojoj su se geopolitička stvarnost i filmska fikcija susrele na hrvatskom tlu?
Prema njemačkom pravosuđu, Volodimir Z. profesionalno je obučeni ronilac kojeg se sumnjiči da je sudjelovao u skupini koja je kod Bornholma postavila eksploziv na plinovode Sjeverni tok 1 i 2. Njemačke vlasti za njim su izdale europski uhidbeni nalog, a uhićen je u turističkom objektu na području Pule. Samo po sebi, to bi bio ozbiljan međunarodni kriminalistički slučaj. No, okolnosti mu daju gotovo nestvarnu dimenziju. U isto vrijeme kada njemački istražitelji traže čovjeka osumnjičenog za podvodnu operaciju na Baltiku, Pula i Rijeka postale su kulise za snimanje visokobudžetnog političko-akcijskog trilera "Zmijski otok", redatelja Douga Limana, poznatog po "Bourneovu identitetu". A radnja filma? Tajni tim ukrajinskih ronilaca koji izvodi misiju miniranja plinovoda. Teško je zamisliti bolji primjer trenutka u kojem stvarnost počinje nalikovati filmu.
U takvom kontekstu gotovo je neizbježno da se pojave nagađanja o tome je li uhićeni Ukrajinac imao ikakve veze s filmskom produkcijom, je li mogao biti angažiran kao stručni savjetnik, ili je riječ samo o nevjerojatnoj slučajnosti? Ipak, simbolika je gotovo savršena. Dok filmske ekipe na Jadranu rekonstruiraju tajnu operaciju podvodnih diverzanata, hrvatska policija u istom tom prostoru uhićuje čovjeka kojeg njemačko pravosuđe sumnjiči za sudjelovanje u stvarnoj operaciji protiv Sjevernog toka. Ako je Hollywood došao u Hrvatsku snimati priču o tajnim operativcima, stvarnost mu je, barem nakratko, uzvratila vlastitim zapletom. Bez obzira na to hoće li se pokazati da između njih postoji ikakva stvarna veza, jedno je sigurno: Pula i Rijeka ovog su ljeta postale pozornica na kojoj se granica između geopolitičkog trilera i filmske fikcije opasno približila točki nestanka. Naravno, tu je i politička dimenzija ove nestvarne priče. Ovisno o opciji kojom se gleda ovaj slučaj, možemo se pitati i je li famozni Volodimir Z. - heroj ili zločinac?! Iz vizure Njemačke, koja je zbog toga ostala bez dotoka energenata i suočila se se s drastičnim rastom cijena plina, on je očito zločinac - kao i za hrvatsku policiju koja je ispoštovala europski uhidbeni nalog. Vjerojatno drugo nije ni mogla, s obzirom na svoje pravne obveze kao članice EU-a. Vjerojatno je mnogo onih koji misle da je riječ o posljedicama američkog proxy rata, s obzirom da je prekidom dotoka ruskog plina prema Europi profitirala u prvom redu Amerika čiji je plin nakon toga postao dostupan, a cijenu su mogli diktirati kako su htjeli nakon toga. Posljedice Europa trpi i danas, kad cijene plina nastavljaju rasti, i pitanje je kakve će biti ove zime. No, zacijelo ima i onih koji misle da je uhićeni Volodimir Z. heroj, upravo zato jer je odrezao najvažniji krak plinovoda prema Europi svojom akcijom, kojom se Rusija prvi put suočila s istinskim blokadama i kasnije bojkotom svojih energenata.
Ako je doista sudjelovao u uništenju Sjevernog toka, odgovor nije ni jednostavan, ni jednoznačan. Za Ukrajinu i dio Zapada mogao bi biti čovjek koji je pokušao presjeći jednu od ključnih poluga ruskog ekonomskog i geopolitičkog utjecaja nad Europom. Ali za Njemačku je pitanje puno neugodnije: uništen je infrastrukturni sustav koji je desetljećima trebao osiguravati pristup jeftinom ruskom plinu, a posljedice su pale upravo na europsko, osobito njemačko gospodarstvo.
A onda dolazi i treći interes - američki. Washington se godinama protivio Sjevernom toku 2, smatrajući da povećava europsku ovisnost o Rusiji, a SAD je neposredno prije invazije otvoreno podržao njegovo zaustavljanje. Ovdje nije riječ o tome je li jedan ukrajinski vojnik počinio kazneno djelo, nego može li čovjek istodobno biti heroj jedne geopolitičke priče i zločinac u drugoj? Ako je uništenjem ruskog plinovoda pomagao Ukrajini, je li to čin otpora ili napad na europsku energetsku infrastrukturu? I ključno: tko je tada bio stvarna meta? Njemački tužitelji napad danas kvalificiraju kao mogući ratni zločin.
