Piše Rudolf Frančula
Kako smo 1991. godine osnovali Društvo Istrana u Zagrebu
(Arhiva Glasa Istre, Ahmet Azakli)
Prethodnu kolumnu pročitajte ovdje.
Vratimo se na temu osnivanja Društva Istrana u Zagrebu. Dana 17. kolovoza 1991.godine inicijatori osnivanja Društva Istrana obznanili su slijedeći "Proglas":
"U cilju okupljanja Istrana nastanjenih na području grada Zagreba i u cilju poticanja njihove (nestranačke) aktivnosti, prvenstveno usmjerene razvoju Istre, odlučili smo potaknuti osnivanje Društva Istrana u Zagrebu."
Inicijativu su potpisali: Bossani Quintino, Brajković Josip, Frančula Rudolf, Gortan Mirko, Čehić Albino, Ladavac Aleksa, Licul dr. Ranko, Mirković Nevio, Pajalić Milenko, Poropat Etore, Rakovac Milan i Vivoda Željko.
Među inicijatorima su bila i dvojica mojih školskih (iz istog razreda) kolega, i to Gortan Mirko i Ladavac Aleksa, koji su radili i stanovali u Zagrebu.
Započeli smo inicijativu i ostvarivati i na kraju je i realizirali. Na tu "akciju" me podsjeća ne samo moje sjećanje već i podeblji fascikl u kojem čuvam akte i druge pismene materijale, kojih sam dijelom bio i ja autor, obzirom da sam bio "zadužen" za sve pravne i "činovničke - pisarske" poslove, posebno izrade Statuta za osnivanje Društva. U tom fasciklu nalazi se sljedeća dokumentacija:
1. Zapisnik vođen na osnivačkom zboru "Društva Istrana" održanog 10. studenog 1991. godine
2. Odluka o osnivanju "Društva Istrana" od 10. studenog 1991.godine
3. Izjava za javnost od 10. studenog 1991. godine
4. Zahtjev Ministarstvu pravosuđa i uprave za upis u registar društvenih organizacija
5. Statut "Društva Istrana"
6. Amblem "Društva Istrana"
7. Programska načela "Društva Istrana"
8. Rješenje ministarstva pravosuđa i uprave RH od 3. prosinca 1991. godine o odobrenju upisa "Društva Istrana" u Registar društvenih organizacija Republike Hrvatske
9. Popis članova "Društva Istrana"
Želim posebno naglasiti kako smo pristupili osnivanju Društva Istrana i zbog ratnih prilika koje su vladale u Hrvatskoj u to vrijeme.
Osnovni ciljevi i zadaci Društva navedeni su u točki 2. Rješenja Ministarstva pravosuđa i uprave, a to su:
"…da okuplja Istrane, zaposlene i nastanjene na području grada Zagreba, da doprinosi očuvanju i unapređivanju kulturnog, povijesnog i gospodarskog identiteta Istre; da njeguje nacionalnu pripadnost i život Istrana - Hrvata i Talijana, da doprinosi vrednovanju povijesnih tekovina te izučavanju do sada nedovoljno istraženih tema, područja i razdoblja, da surađuje sa zavičajem, da potiče i pomaže suradnju Zagreba s Istrom, da se zalaže za ravnomjeran i stabilan gospodarski, društveni i sveukupni razvoj Istre, da se zalaže za ostvarivanje svih zadataka iz programa rada društva…"
U osnovnim načelima, između ostalog, naglašeno je i slijedeće:
Društvo je izvanstranačka društvena organizacija; Članovi Društva su u pravilu ljudi porijeklom iz Istre sa radom i životom u Zagrebu, kao i ljudi koji imaju aktivan odnos prema Istri (radom, boravkom i sl.); Smisao postojanja Društva je doprinos u očuvanju, održavanju i unaprjeđenju kulturno-povijesnog i gospodarskog identiteta Istre; Na istarskom prostoru milenijima su stvarane materijalne i duhovne vrijednosti u suživotu romanskog i slavenskog življa, u prožimanju tih kultura, kao i drugih (posebice germanske) i stvorene su vrijednosti europskog i svjetskog značenja; Te kulturne i civilizacijske vrijednosti potrebno je čuvati, valorizirati i unaprjeđivati; Razvojne tokove u Istri treba usmjeravati, cijeneći njezine prirodne geografske i druge osobitosti i prednosti, te ostvarujući društvene i infrastrukturne pretpostavke za njezin još ravnomjerniji i stabilniji materijalni i društveni razvoj; U antifašističkoj borbi Hrvati i Talijani Istre ostvarili su svoju slobodu i sjedinjenje sa Hrvatskom, a kroz vlastite odluke iz rujna 1943. godine u Pazinu pa sve do Osimskih sporazuma iz 1975. godine stvorene su osnove za nepovredivost granica ali i osnove za suradnju i regionalno povezivanje u ovom dijelu Europe; Njegovanje nacionalne svijesti i unaprjeđivanje nacionalnog života autohtonog hrvatskog i talijanskog življa Istre, te ravnopravnost ostalih Istrana drugih nacionalnosti u ostvarivanju nacionalnih i građanskih prava.
*Nastavak u sljedećem broju
