Piše Tihana Tomičić
Plenković i Žigman u raljama inflacije
(Marko Lukunić/Pixsell/Darko Jelinek)
Dva poteza koje premijer Andrej Plenković i njegova Vlada upravo povlače, mogli bi izravno utjecati na konkretan život građana u Hrvatskoj i njihov standard - prvo, izbor Ante Žigmana na čelo HNB-a, s očekivanjem da središnja banka promijeni svoju politiku u pokušaju borbe s inflacijom. I drugo, danas se donose nove mjere protiv inflacije na sjednici Vlade - ogroman je iskorak, iz onog što se zasad zna, promjena fiskalne politike, odnosno snažnije oporezivanje dobiti s jedne strane, te preciznije targetiranje socijalno ugroženih, posebno umirovljenika s druge stranke.
Kad je riječ o središnjoj banci, dolazak Ante Žigmana na čelo HNB-a mogao bi donijeti određene promjene u pristupu inflaciji i financijskoj stabilnosti, iako treba naglasiti da Hrvatska kao članica europodručja više nema potpunu samostalnost u vođenju monetarne politike jer ključne odluke o kamatnim stopama donosi Europska središnja banka. Ipak, Žigman bi mogao snažnije naglasiti regulatorni i nadzorni aspekt djelovanja HNB-a, posebno kada je riječ o kreditiranju građana, rastu cijena nekretnina i stabilnosti bankarskog sustava. S obzirom na njegovo dugogodišnje iskustvo u HANFA-i, očekuje se oprezniji i konzervativniji pristup prema rizicima na tržištu, uz moguće pooštravanje preporuka bankama i stroži nadzor financijskih institucija.
Također, mogao bi zauzeti aktivniji stav prema zaštiti potrošača, kamatama i bankarskim naknadama. Analitičari zasad ne očekuju radikalan zaokret politike HNB-a, već prije kontinuitet uz nešto izraženiji fokus na financijsku disciplinu, kontrolu kreditnog rasta i pokušaj ublažavanja inflatornih pritisaka kroz regulatorne mjere. Iako ga prate dileme oko činjenice da mu je supruga ministrica, kao i neke stare afere koje su se svele na to da je kao šef regulatorne agencije trgovao obveznicama bez da je o tome prethodno obavijestio Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa, na kraju se pokazalo da je to činilo i 80 posto drugih zaposlenika HANFA-e, pa je Žigman očito amnestiran i, eto, rehabilitiran kao jedan od očito najutjecajnijih ljudi u širem Plenkovićevom krugu. Premijeru i Vladi treba osoba koja se može pokušati boriti protiv inflacije s pozicije HNB-a, dok on sam sa svojim ministrima s druge strane kreće u veliki novi zahvat Vladinih mjera za borbu protiv krize.
Ekonomija se planira »ohladiti«, i to smanjenjem potrošnje koja je s rastom plaća zadnjih godinu-dvije generirala ogroman rast cijena - u tom smislu, mjera koja će izazvati najviše reakcija u javnosti bit će ona koja je vezana uz državni i javni sektor. Naime, država želi ograničiti potrošnju i najavljuje da bi se od iduće godine išlo na zamrzavanje plaća u javnom i državnom sektoru. Dakle, plaće će u javnom sektoru rasti 3 posto ove godine, ali onda kreće stagnacija dok se inflacija ne zauzda - moguće da je to tek probni balon koji Vlada pušta kako bi ohladila ne samo ekonomiju nego i sindikate, ali sigurno je da se fokus seli s potrošnje na potražnju, i da se okreće pila naopako.
Podršku tome sigurno će davati i HNB, odnosno blizak Plenkovićev čovjek, novi guverner Ante Žigman, koji bi trebao biti izglasan u Saboru idući tjedan. U svemu tome mora početi štedjeti i sama država, ne samo na plaćama, pa ćemo vidjeti kako će proći neki veći, novi kapitalni projekti i investicije. U rebalansu će vjerojatno biti rezanja rashoda, i to od barem 10 posto u prosjeku, a bit će zanimljivo pratiti kako će proći pojedini sektori - i ministri. U tim okolnostima rasta poreza za dio gospodarstva, pri čemu će poseban segment biti »discipliniranje« cijena u turizmu kroz dodatne fiskalne zahvate, te uz najave stagnacije plaća, mora biti i nešto dobrih vijesti, a one se izgleda odnose na umirovljenike kojima se ukida porez na mirovinu. To je mjera koja se ne odnosi na sve penzionere i nije financijski osobito visoka, oko 180 milijuna eura, ali oni izgleda ostaju jedina kategorija stanovništva, uz izravne korisnike socijalnih potpora, koji neće stagnirati u prihodima nego bar simbolično rasti. Premijer Plenković i novi guverner Žigman, čini se, preuzimaju odgovornost za rješavanje inflacije.
