Dana 4. rujna 1989.godine uputio sam Saveznom javnom tužiocu Ljubi Prljeti vrlo opširan (na 22 stranice) dopis u kojem ga obavještavam i upozoravam na zbivanja u Srbiji koja se prenose - šire i na Hrvatsku. Iz teksta dopisa vidljivo je kako se »moje« tužilaštvo, i ja osobno, postavilo prema tim zbivanjima i njihovim importacijama u Hrvatsku. Evo teksta tog pisma – dopisa:

Ponukan najnovijim zbivanjima, dobro organiziranim i sinhroniziranim protestima i pritiscima na pravosudne i druge organe SR Hrvatske, povodom pokretanja prekršajnog i krivičnog postupka protiv Jovana Opačića i Sime Dubajića, te imajući u vidu neke od ranije uočene pojave, dileme i osobna razmišljanja, odlučio sam da Vam se lično obratim. Na ovaj korak ohrabrila me i Vaša rasprava, razmišljanja i stavovi o aktivnosti javnotužilačke organizacije u oblasti političkog kriminaliteta, a koje ste iznijeli na savjetovanju s javnim tužiocima republika i pokrajina koje je održano u Sarajevu 18. i 19. svibnja o. g. Na tom savjetovanju zaključeno je, a pismene zaključke imaju sva republička i pokrajinska tužilaštva već tri mjeseca, između ostalog:

»... da se krivičnim djelima iz oblasti političkog kriminala, bez obzira gdje i tko ih vrši napadaju zajedničke vrijednosti i da nikakovi razlozi ne mogu opravdati različite kriterije u postupanju tužilaca. Posebno se to odnosi na krivična djela kojima se napada na ravnopravnost naroda i narodnosti, na bratstvo i jedinstvo na integritet Jugoslavije.«

U nastavku zaključaka govori se o većem angažiranju Saveznog javnog tužilaštva u utvrđivanju jedinstvenih stavova, te drugim ovlaštenjima saveznog javnog tužioca koja proizlaze iz Ustava SFRJ i Zakona o saveznom javnom tužilaštvu.

To je naglašeno zbog toga jer u praksi postoje različiti pristupi ocjeni društvene opasnosti pojedinih krivičnih djela političkog kriminala pa i ne poduzimanje krivičnog gonjenja čak i u slučajevima kada krivično djelo nesumnjivo postoji.

U ovim zaključcima, a to je rezultat rasprave i izvještaja o radu Saveznog javnog tužilaštva potpuno se otvoreno priznaje razlika u politici gonjenja prisutna u javnotužilačkoj organizaciji SFRJ. Izvjesno je da slične razlike postoje i u politici prijavljivanja kažnjivih djela ove vrste. Doduše u izvještaju Saveznog javnog tužilaštva, a i dobrim dijelom pojedinci u diskusiji na savjetovanju u Sarajevu, kada se ukazivalo na različite pristupe mislilo se pri tom pretežno na javnotužilačku organizaciju Slovenije. Ja sam u svojoj diskusiji ukazao i na konkretne pojave, slučajeve i primjere da bi potkrijepio svoju tezu da tih različitih pristupa - dvostrukih aršina ima i u nekim drugim javnotužilačkim organizacijama. Moji suradnici i ja zalagali smo se da u ovim kriznim i složenim vremenima Savezno javno tužilaštvo energičnije vrši svoju ustavnu funkciju kada je riječ o primjeni Krivičnog zakonika SFRJ na političke delikte. Zbog toga zaključcima i dajemo punu podršku.

Osim toga, istovremeno sa spomenutim zaključcima, uputili ste nam Nacrt obaveznih uputstava o postupanju republičkih odnosno pokrajinskih javnih tužilaca kada su u pitanju politička krivična djela iz KZ Jugoslavije, to povodom odlučivanja o privremenoj zabrani rasturanja štampanih stvari. Ovaj Nacrt obaveznih uputstava u suštini, uz izvjesne primjedbe, podržan je od kolegija Javnog tužilaštva Hrvatske.

Obraćam Vam se i zato jer ste i osobno, uprkos pismenim informacijama i drugim dokumentima i aktima, pokazali poseban interes za aktivnost javnotužilačke organizacije SR Hrvatske u postupanju kada je riječ o deliktima političke prirode, a naročito onim vezanim za ekscesne događaje na proslavi 600. godišnjice Kosovske bitke održane na području Knina 8. i 9. srpnja o. g, kao i onima koji su se dogodili (i događaju se) poslije te proslave, a o čemu smo Vam poslali opširnu pismenu informaciju. Nadalje, najavili ste skori obilazak vaših suradnika i Vas osobno naše organizacije kako bi se što neposrednije informirali i uvjerili u rad i aktivnost Javnog tužilaštva u SR Hrvatskoj a posebno u oblasti o kojoj je riječ.

Socijalistička Republika Hrvatska, kao što Vam je poznato, već je duže vrijeme po broju prijavljenih i procesuiranih prekršaja i krivičnih djela političke prirode na drugom mjestu u SFR Jugoslaviji i to iza SAP Kosova, a znatno ispred SR Srbije (bez SAP), bez obzira što broj krivičnih djela i izvršilaca (slično je i s političkim prekršajima) od 1985. godine pada. Među prijavljenima ima i određeni broj maloljetnika koji iz godine u godinu oscilira. Što je tome uzrok teško je reći. Uz logično razmišljanje da je to odraz stvarnog stanja, ukazuje se i na mogućnost da su organi u našoj Republici preoštri u ocjenjivanju - prijavljivanju, gonjenju i suđenju ovih pojava, ili pak da u nekim republikama i pokrajinama blagonaklono gledaju na ove ekscese i ne poduzimaju zakonske - pa ni druge - mjere na njihovom suzbijanju i kažnjavanju.

U prvom polugodištu o. g. broj prijavljenih za politička krivična djela bio je skoro isti kao u istom razdoblju 1988. godine (54:56). U drugom polugodištu 1988., g. a pogotovo prvom polugodištu o. g. porastao je broj prijavljenih za krivično djelo izazivanja nacionalne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti iz čl. 134. KZJ te je po broju prijavljenih to krivično djelo daleko na prvom mjestu. Na drugom mjestu su prijavljeni činioci za krivično djelo povreda ugleda SFRJ iz čl. 157. KZJ, dok opada broj prijavljenih, a pogotovo optuženih i osuđenih (kojih je prošle godine bilo svega 3) za neprijateljsku propagandu, što je po meni i razumljivo.

Poslije Kninske proslave dolazi do eskalacije nacionalističko-šovinističkih ekscesa, posebno u Dalmaciji, a naročito na području okružnih javnih tužilaštava Split i Šibenik, o čemu su sredstva informiranja izvještavala, doduše ne uvijek potpuno i objektivno. Očito će ovi ispadi tokom srpnja i kolovoza, a vjerojatno i kasnije (uz nadu da će se pojavljivati u znatno manjem obimu), povećati broj prekršaja i krivičnih djela političke naravi, te da će na kraju o. g. njihov broj biti veći nego prethodne.

Radi ilustracije navodimo da je samo na području Okružnog javnog tužilaštva Split do 1. srpnja o. g. bilo prijavljeno 14 punoljetnih osoba za politička krivična djela, od čega 8 za krivično djelo iz čl. 134. KZJ. Od 1. srpnja do 31. kolovoza prijavljeno je daljnjih 13 osoba od čega za širenje nacionalne mržnje i netrpeljivosti 11.

Na području splitskog tužilaštva je do 1. srpnja o. g. bilo prijavljeno 7 maloljetnika za političke delikte, a od 1. srpnja do 31. kolovoza prijavljeno je 5 maloljetnika, od kojih većina za krivično djelo iz čl. 134. KZJ, uz napomenu da u prošloj godini na području tog tužilaštva nije podnijeta ni jedna krivična prijava protiv maloljetnika zbog ovih krivičnih djela. Još su uočljivije brojke o prijavljenim prekršajima s političkim obilježjima (čl. 3. Zakona o prekršaju protiv javnog reda i mira). U cijeloj 1988. godini za ove prekršaje bilo je prijavljeno 197 lica, od 1. siječnja do 30. lipnja o. g. za političke prekršaje prijavljeno je 98 osoba, a od 1. srpnja do 31. kolovoza čak daljnjih 125. Prema tome za ovu vrstu prekršaja u 1989. godini za prvih 8 mjeseci prijavljeno je ukupno 223 lica (već sada znatno više nego cijele prošle godine).

Na području Okružnog javnog tužilaštva Šibenik za politička krivična djela do 1. srpnja o. g. bila je prijavljena jedna osoba, od 1. srpnja do 31. kolovoza prijavljene su 3 osobe za političke delikte. U prošloj godini za političke prekršaje bilo je prijavljeno 51 lice u prvih 6 mjeseci o. g. 27 osoba od 1. srpnja do 31. kolovoza prijavljeno je ukupno 48 osoba. Daleko najveći broj političkih prekršaja otpada na područje Općine Šibenik i to do 1. srpnja o. g. 17, a od 1. srpnja - 45, dočim je u Kninu bilo u prvom polugodištu prijavljeno 8 lica za političke prekršaje, a poslije 1. srpnja do danas 2 osobe. Za političke prekršaje na samoj kninskoj proslavi prijavljene su svega 3 osobe, dok su svi drugi koji su odgovarali kažnjeni, i to njih 24, zbog prekršaja druge naravi tj. drskog ponašanja odnosno zato što su nasilno prekinuli odvijanje kulturno-umjetničkog programa ispred crkve Lazarice 9. srpnja o. g.

Prema podacima Republičkog SUP-a od 1. siječnja do 15. kolovoza 1989. g. izvršeno je ukupno 68 političkih krivičnih djela koja su imala nacionalistička obilježja sa 77 prijavljenih osoba, što uglavnom odgovara i našoj ukupnoj statistici. Prema tim podacima 50 krivičnih djela s 53 osobe izvršeno je s pozicija hrvatskog nacionalizma, a 18 krivičnih djela s 24 prijavljenih izvršeno sa pozicija srpskog nacionalizma. U istom razdoblju prijavljeno je i ukupno 827 osoba za političke prekršaje, od čega 583 lica koja su prekršaj izvršila sa pozicija hrvatskog nacionalizma, a 181 s pozicija srpskog nacionalizma, te njih 63 koji su istupali sa pozicija drugih nacionalizama.

*Nastavak u sljedećem broju

Povezane vijesti

• Odvjetničko-sudske šezdesete u Istri
• Željko Olujić, Anto Nobilo i slučaj Artuković
• Istranin u vrtlogu pravosuđa i politike: Susret s Josipom Vrhovcem