Piše Dražen Katalinić
Ima nade
(Snimio Davor Kovačević, Arhiva)
Otkako smo ušli u Europsku uniju, a i prije toga, Hrvatsku napuštaju mladi i visokoobrazovani ljudi koji zahvaljujući svojim kvalifikacijama u razvijenijim članicama EU-a imaju daleko veće plaće i bolje uvjete rada i života. Hrvatsku su iz spomenutih razloga među prvima počeli napuštati liječnici i medicinsko osoblje što je dovelo do sistemske krize u našem zdravstvu jer nam nedostaje liječnika, pogotovo obiteljske medicine, koji su sve stariji i sve opterećeniji brojem pacijenata, a mnogi od njih rade i nakon što su stekli uvjete za odlazak u mirovinu.
No, izgleda da se nakon više od desetljeća nešto promijenilo jer studenti medicine, za koje bismo prve očekivali da u Hrvatskoj nakon fakulteta ne žele ostati ni minute, ipak ne žele napustiti domovinu. Istraživanje Instituta za istraživanje migracija pokazalo je, naime, da više od polovine studenata završnih godina medicine ne planira odlazak u inozemstvo, a i oni koji bi otišli u svijet, otišli bi samo zbog edukacije ili usavršavanja.
Je li kod budućih liječnika proradio domoljubni "kliker" ili se standard života u Hrvatskoj približio onome sa zapada, ostaje za vidjeti, no činjenica je da ovo istraživanje ulijeva nadu i optimizam. U Vladi se hvale makroekonomskim pokazateljima, pa i onim da smo trenutno na 76 posto prosjeka razvijenosti EU-a te da bismo do kraja njezinog mandata trebali doći na 78 posto, što je jako blizu psihološkoj granici od 80 posto koja, kažu, predstavlja točku preokreta jer bi nam tada trebalo biti svejedno radimo li u Hrvatskoj ili nekoj razvijenijoj članici Unije, pa bi se i oni koji rade u inozemstvu trebali početi vraćati kući.
Promjena stava mladih, školovanih i ambicioznih studenata mogla bi biti i naznaka promjene sveopćeg trenda iseljavanja u trend povratka, iako su dosadašnji napori da se mlade i sve koji su otišli vrati u domovinu doživjeli fijasko. Tako je u pokušaju zaustavljanja demografske katastrofe (koja se osim u iseljavanju ogleda i u sve manjem broju rođenih) Vlada 2022. uvela mjeru "Biram Hrvatsku" kako bi potaknula povratak iseljenika u domovinu, no mjera jedva da je zaživjela - u posljednje tri godine u Hrvatsku se prema službenim statistikama vratilo oko 35 tisuća ljudi, ali samo njih 1.057 je iskoristilo državnu potporu koja iznosi 27 tisuća eura uz uvjet da su u inozemstvu radili najmanje 12 mjeseci. Dakle, plaće nam još uvijek nisu kao u Njemačkoj, a ni 27 tisuća eura izgleda nije dovoljno primamljivo za povratak iseljenika, no ljudi se ipak vraćaju. A vraćaju se jer se životni standard u Njemačkoj pogoršao otkako je prestala pristizati jeftina ruska nafta i plin zbog rata u Ukrajini, dok su s druge strane cijene stanovanja tolike da u toj zemlji više nema smisla raditi jer više od polovine primanja odlazi na režije i troškove najamnine. Možda su pametni studenti medicine zbrojili dva plus dva pa mudro zaključili da je ipak bolje ostati u Hrvatskoj u kojoj su cijene energenata pod kontrolom Vlade i u kojoj gotovo 90 posto stanovništva živi u vlastitim nekretninama, a ne u najmu kao u zapadnim članicama Unije.
I u istraživanju su studenti medicine naveli da se ne slažu s ocjenom da bi u inozemstvu živjeli kvalitetnije. U Institutu za istraživanje migracija navode da su liječnici u Hrvatskoj ipak treća najplaćenija profesija u državi i uživaju ugled u društvu, a to se može brzo postići i vani, ali je strancu takav status teže zadržati. U inozemstvu se i više radi nego kod nas, a stara balkanska poslovica kaže: Ne možeš ti mene toliko malo platit’, koliko je mogu malo radit’! Pa je nakon više od desetljeća nezaustavljivog iseljavanja izgleda i to postao razlog povratka iz zemalja gdje se puno radi. Osim toga, studenti medicine ostali bi u Hrvatskoj i zbog znanstvenih doktorskih studija pa je, osim budućnosti zdravstva, u Hrvatskoj osigurana i akademska budućnost.
Konačno, studenti i liječnici nisu odlazili iz domovine zbog malih plaća, nego zbog nepoštovanja i problema u zdravstvenom sustavu, a odlazak iz zemlje bio je jedini mogući izraz nezadovoljstva, ne samo liječnika nego svih kojima je bilo dosta korupcije i uhljebljivanja nesposobnih na temelju partijske iskaznice.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
