Piše Damir Cupać

"Jadranske" igre

| Autor: Damir Cupać
Andrej Plenković/Damir Cupać (Ziga Zivulovic Jr./Pixsell/Vedran Karuza/Novi list)

Andrej Plenković/Damir Cupać (Ziga Zivulovic Jr./Pixsell/Vedran Karuza/Novi list)


Države umiru kao i ljudi. I kao poslije čovjeka, tako i iza države ostane nešto ili ne ostane ništa. Jugoslavija je država koja je umirala u ratnoj agoniji i iza nje ipak je ostalo nešto. Od toga nečega dobar dio su uspjele upropastiti nekadašnje socijalističke republike, a dio onoga što je bilo jugoslavensko treba se podijeliti ili dogovorom, ili sudskim putem. Tako to rade civilizirana društva. Nekada je dogovor teško postići, a o čemu svjedoči desetljetni sudski spor u vezi s razgraničanjem sa Slovenijom.

Iako je 1991. godine izgledalo da s Crnom Gorom nikada neće biti dobrih susjedskih odnosa, stvari su se ipak pokrenule na bolje. Te 1991. godine svijet su obilazile strašne snimke razaranja Dubrovnika. Ona normalna Crna Gora stidjela se svega što je iz njihove zemlje dolazilo u Hrvatsku kroz palež i rušenje. Rat je završio, Hrvatska je postala suverena država, a s vremenom su se odnosi s južnim susjedima poboljšali i došli su na zavidnu razinu. Razinu dobrosusjedskih odnosa. Valja se nadati da taj trend neće pokvariti spor oko školskog broda "Jadran". I on je ostao kao jugoslavenski miraz.

Kolega Branko Šuljić prije godinu i pol dana napisao je da je "Jadran" prelijepi brod, vitak, elegantan, skladnih linija. Nastavlja dalje Šuljić da je bio ponos dviju jugoslavenskih država, da nadasve impresivno djeluje kad podigne jedra.

- Bio je istinski doživljaj gledati ga u plovidbi pod jedrima. Teško je to opisivati, nemoguće je dočarati taj doživljaj. Današnja generacija poklonika mora i jedrenja može samo žaliti što nema prilike vidjeti "Jadran" u tako blistavu izdanju, ocijenio je Šuljić.

Povijesne knjige navode da je u vrijeme prve Jugoslavije, u rujnu 1930. godine, potpisan ugovor za njegovu gradnju. Projekt je izradio tadašnji poznati hrvatski brodograđevni stručnjak, inženjer Josip Škarica iz Rijeke, a izgrađen je u Hamburgu. Porinut je 25. lipnja 1931. godine, a zbog kašnjenja s plaćanjem isplovio je tek dvije godine kasnije. Nakon dvadesetak dana plovidbe, 16. srpnja te godine, uplovio je u Tivat. Tamo se zadržao nekoliko dana i otplovio je u Split. Od tada stalno je bio stacioniran u Splitu, on mu je bio matična luka. U Tivat je opet otplovio 1991. godine na remont, gdje je i ostao nakon što je počeo rat. Mnogi su zaboravili na školski brod »Jadran«, mnogi su zaboravili da je on predmet međudržavnog spora. Problem se ponovo aktualizirao nakon što je Crna Gora nizom događanja obilježila 90. godišnjicu broda. Uslijedio je najoštriji prosvjed Ministarstva vanjskih i europskih poslova u kojem se navelo da je svojatanje tuđe imovine protivno uobičajenim uzusima, međunarodnom pravu i europskim vrijednostima za koje se Crna Gora opredijelila. Da prosvjedna nota sa Zrinjevca nije mrtvo slovo na papiru, svjedoči susret hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i crnogorskog mu kolege Dritana Abazovića na Bledskom forumu. Plenković uopće ne dvoji čiji je brod i naglasio je da Hrvatska traži da joj Crna Gora vrati školski brod "Jadran" jer je simbolično važan za Hrvate. Abazović, pak, tvrdi da je u disoluciji Jugoslavije valjda nešto pripalo i Crnoj Gori. Crnogorski premijer izjavio je da će se Crna Gora nastaviti brinuti o svojoj imovini. On misli da je to fer, dodavši da nije od onih političara koji koriste svađe u regiji da bi stjecao jeftine političke poene.

- Naprotiv, ja sam za potpuno pomirenje, da ljudi nađu zajednički jezik i o temama koje su puno kompliciranije, poručio je pomirljivo Abazović. Iako je potpuno jasno da, barem kada je riječ o školskom brodu "Jadran", Abazović uopće nije pomirljiv.

Očito je da do dogovora neće doći, očito je da Crna Gora negira pravo Hrvatske na povrat broda i očito je da se dogovorom to pitanje riješiti neće. Plenković je svojevremno kao zastupnik u Europskom parlamentu 2014. godine pozvao Crnu Goru da riješi pitanje sukcesije vojne imovine bivše SFRJ, te da poduzme korake da se školski vojni jedrenjak "Jadran", koji se koristio u civilne svrhe, vrati Hrvatskoj. Očito je vrijeme da se razmisli o podizanju tužbe i da se angažiraju pravni stručnjaci koji bi trebali istjerati pravdu kada se ona već ne može istjerati bilateralnim dogovorom.

Inače, ima još jedan školski brod nekadašnje Jugoslavenske ratne mornarice. Riječ je o "Galebu". Mnogima smeta, a od potpune propasti spasio ga je Grad Rijeka, iako ga je Hrvatska proglasila kulturnim dobrom.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter