PIŠE Dubravko GRAKALIĆ

Kriptovalute nisu kruh bez motike

Kriptovaluta / Dubravko Grakalić

Kriptovaluta / Dubravko Grakalić


Investitori, štediše, škrtice i ljudi s viškom eura na računima često su čuđenje u svijetu. Imaju, a htjeli bi još više pa se tako događaju financijske afere poput recentne o nestanku sedamdeset milijuna eura uplaćenih kao ulaganje u kriptovalute kroz tvrtku stanovitog Luke Burazera za kojeg sada brine policija.

Umjesto da bijele pare za crne dane čuvaju na uobičajen način, u bankama, investicijskim i mirovinskim fondovima, dionicama, čarapama, madracima ili narodnim obveznicima, oko 800 ljudi uložilo je u nepoznatu, neregistriranu i nelicenciranu tvrtku spomenutog Burazera koji ih je investirao u propuh na tržištu kriptovaluta. Ili su možda u njegovom džepu, a to ćemo doznati kada nadležne pravosudne službe kroz nekoliko godina obave svoj posao. No, neke su stvari već sada posve jasne.

Bazično, jasno je da iz virtualnog novca nema goleme zarade za sitne ulagače, one koji su manji od Elona Muska koji je na bitcoinu zaradio, a zatim izgubio milijarde dolara. S obzirom na reprezentativnost poslovnog prostora kripto-brata Burazera kojeg je prikazala Hrvatska televizija, može se zaključiti da bi on bio prikladniji kao investicija za uzgoj koza i janjaca. Radi se o udžerici u dalmatinskom kršu pa se majstoru Burazeru mora priznati da je vješto od nje napravio kriptobanku ili barem novčanik virtualnih valuta.

Iako u Hrvatskoj postoji nekoliko registriranih, ali ne i licenciranih tvrtki koje obavljaju trgovinu virtualnim valutama, spomenuta nije bila među njima. Tu je riječ o podzemnom kripto kriminalu, o poslovanju bez dozvala HANFA-e i HNB-a, o hvatanju naivnih kojih bi htjeli kruha bez motike, obogatiti se preko noći ili jednostavno biti suvremeni investitori kojima su dionice dosadile i sada žele imati bitcoine, stelare, etherniume i desetke drugih kriptovaluta koje žive u univerzumu interneta. Hrvatska ne poznaje i ne priznaje kriptovalute kroz svoje zakone i u monetarnom sustavu. Guverner HNB-a Boris Vujčić stoga jasno kaže da su to ulaganja za koje nitko ne jamči, posebno ne država, pa je jasno da kućice u kamenjaru ne predstavljaju financijski validne institucije.

Ali, uvijek će se naći naivaca s novcem, dovoljno pohlepnih da riskiraju, ulože u nečije obećanje i zasnuju vlastite financijske analize na osnovu dva-tri teksta s Facebooka. Imali smo nekoliko primjera Ponzijeve piramide gdje su ulagači gubili novac, no što reći kad se povremeno pojavljuju vijesti kako su pojedinci poslali novac nepoznatom "frendu" s Facea ili ga predali "nadležnima" koji su ga odnijeli na "provjeru" da utvrde jesu li euri autentični. I nisu se vratili.

Zgodna je podudarnost da je istog dana kada je buknula kripto-afera tj. krađa sedamdeset milijuna eura u slučaju Burazer, u HNB-u održana debata mladih osoba, učenika i studenata o tome kako raspolagati novcem. Narod koji ima takvu omladinu ne treba se brinuti za svoju budućnost – mogao bi guverner Vujčić parafrazirati druga Tita – jer se čini da među mladima koji pošteno i odgovorno razmišljaju nema Burazera i njegovih investitora.

Želite li ipak oploditi stvaran novac u virtualnom svijetu, možda su sigurnije online kladionice i lutrije. Tamo vas nitko neće prevariti jer ćete prevariti sami sebe.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter