PIŠE Dubravko GRAKALIĆ

Za ulazak u eurozonu napunite novčanike – kunama

Ilustracija / Dubravko Grakalić

Ilustracija / Dubravko Grakalić


Mjesec dana prije službenog ulaska Hrvatske u eurozonu postaje sve jasnije da on neće biti posve jednostavan, automatiziran i bez grča na licu za hrvatske građane. Štoviše, sve više banaka upozorava svoje klijente da im na nekoliko sati ili čak dana neće raditi internet bankarstvo, da će bankomati biti desetkovani te da debitne kreditne kartice ostaju izvan funkcije od Silvestrova do, najvjerojatnije, 2. siječnja. Javljaju se i nedoumice s uplatnicama koje su javna i privatna poduzeća izdala u kunama, a rok naplate im je nakon 15. siječnja kada domaća valuta odlazi u povijest.

Naravno, bankari i Vlada umiruju javnost, ali uz poruku: Za ulazak u 2023. godinu i ulazak u eurozonu napunite novčanike gotovim novcem. Dakle, kunama i(li) eurima, obje valute su u opticaju do 15. siječnja, s time da vam ugostitelj, ako poslije ponoći platite novogodišnju večeru, ostatak mora vratiti u eurima.

Nije teško pretpostaviti da će malo građana tih dana imati značajnije iznose eura – za konverziju ih treba položiti u banku ili promijeniti u banci koja još naplaćuje proviziju za kupnju deviza, što znači da ćemo ulazak u eurozonu morati napuniti novčanike, tanke i debele, starim i dobro poznatim kunama. Moguće je, doduše, od početka prosinca kupiti vrećicu kovanica eura za sto kuna, ali s obzirom na cijene, trebalo bi ponijeti barem kilogram sitniša da se plati novogodišnja runda na dočeku u nekom kafiću.

Uvođenje kune u Hrvatsku je, po mišljenju većine ekonomista i monetarnih stručnjaka, dobar potez. Po nekima, u eurozonu ulazimo u posljednji trenutak; ne zato jer se ona raspada, nego zbog stanja s inflacijom, izvozom i državnim proračunom. Naravno, ima i analitičara koji smatraju da je bolje imati nacionalnu valutu, jer je ona, ako ništa drugo, znak suvereniteta i vlastite monetarne politike.

Obične građane ipak više zanima koliko će u eurima biti njihova plaća ili mirovina, kolika je satnica i kakve će biti cijene u trgovinama. Hoće li uvođenje eura doista podići inflaciju za samo jedan posto ili će zaokruživanje cijena još više zaokružiti pad standarda većine građana tek ćemo osjetiti.

Zanimljiva je još jedna aktivnost hrvatske Vlade, odnosno njezinog ionako slabog sektora za odnose s javnošću. Umjesto kampanje u kojoj se, naprimjer, objašnjava kako razriješiti manje probleme prvih dana prelaska na eura, Vlada je platila nekoliko stotina tisuća kuna za TV reklamu u kojoj baka kaže unuci da će "sve biti dobro", posebno ako unuka uzme cash kad ide na doček, ili onu u kojoj pekar kaže da se novac razmjenjuje u banci.

Te maloumne marketinške proizvode platili su, dakako, hrvatski građani na čija leđa ionako pada sav trošak ulaska u eurozonu. Banke će pronaći način da nam naplate promjene koje moraju napraviti na bankomatima ili u vlastitom softveru, a najprije će nas naživcirati čekanjem da sve to proradi kako treba.

Država je reklamnu kampanju platila iz proračuna, možda kod neke nove Fimi medije, a mi ćemo se snaći. Nazdravit ćemo eurozoni i platiti u kunama, to je najjednostavnije rješenje za doček 2023., godine kada je hrvatska politička elita postigla još jedan svoj cilj.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater