PIŠE Dubravko GRAKALIĆ

Hoće li banke hrane biti jedine banke koje nam trebaju?

Ilustracija / Dubravko Grakalić

Ilustracija / Dubravko Grakalić


Utješno su zazvučale najave koje su se posljednjih dana čule iz Ministarstva poljoprivrede da će se do kraja 2023. ili početka 2024. godine smanjiti kaos koji nastaje pri doniranju hrane upotrebljive za prehranu. Štoviše, naglašeno je da će svaka županija dobiti po jednu banku hrane, a s obzirom na nagli pad životnog standarda i porast siromaštva i kod nekadašnjeg srednjeg sloja stanovništva, to bi mogle biti i jedine banke koje djelu građana nužno trebaju.

U Hrvatskoj se godišnje baci 286 tisuća tone hrane, od čega 106 tisuća tona otpada na onu koja se još može upotrijebiti za normalnu prehranu. Donira se svega 1.700 tona hrane godišnje u vrijednosti od tri milijuna i šesto tisuća eura. Osnivanjem banki hrane u svakoj županiji donatorima se omogućava jednostavniji postupak doniranja; sada se tim poslom bavi čak 129 posrednika, dok je registriranih donatora 309.

Banke hrane financirat će se iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti pod paskom Ministarstva poljoprivrede koje je osiguralo sredstva od četiri milijuna eura u infrastrukturu te oko 350 eura u digitalno opremanje cijelog projekta. Najprije će se uspostaviti digitalni sustav doniranja da bi podaci bili na jednom mjestu, a potom i infrastruktura koja je potrebna u svakoj županiji. Važno je postići da administrator sustava na vrijeme pronaće odgovarajućeg posrednika koji će preuzeti hranu od donatora, kako ne bi propala. Banke hrane u županijama će djelovati samostalno i neovisno, ali će se kroz savjete organizirati javno praćenje njihova rada, te će o kvaliteti rada voditi brigu Ministarstvo poljoprivrede.

U mjesecima u kojima očekujemo uzlet ekonomske krize, nastavak osiromašivanja građana, bez obzira jesu li zaposleni ili su umirovljenici, te daljeg rasta cijena električne energije, plina i hrane, treba se jedino zapitati može li se projekt sa širenjem mreže banaka hrane ubrzati i još proširiti. Daleko je kraj 2023. ili početak 2024. godine, akcije socijalne solidarnosti poput ove trebale bi dospjeti u prvi plan rada Vlade i njezinih ministarstava.

Prema najavama ekonomskih analitičara, ali i samih ministara ove će godine hrvatski BDP sporije rasti, očekuje se nastavak osjetne inflacije, ali se ne očekuje značajan porast plaća ili mirovina. Iz toga se može zaključiti da će potrebe za besplatnom, doniranom hranom biti sve veće jer sve više građana tone u siromaštvo i u životne prilike u kojima neće moći pokrivati ni mjesečne režije, a kamoli kupovati dovoljne količine hrane.

Projekt banaka hrane u svakoj županiji možda bi trebalo i proširiti tako da svaki veći grad ima svoje središte u koje bi dolazila upotrebljiva hrana iz donacija, ili bi se mogao pronaći način da se hrana doprema onima koji su u potrebi, ali žive daleko od skladišta u koje se doprema donirana hrana. S druge strane, treba raditi i na povećanju broja donatora i efikasnosti sustava jer činjenica da se baci 106 tisuća tona jestive hrane, a donira samo 1.700 tona dovoljno govori da se o tome do sada vodila slaba briga.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum