Piše Dubravko GRAKALIĆ

Kupujemo manje, što i nije loša vijest

Ilustracija

Ilustracija


Posljednje istraživanje o kupovnim navikama hrvatskih građana, izazvano rastućom inflacijom i padom standarda, pruža šansu i optimistima i pesimistima da ostanu zadovoljni. Naime, RTL televizija je objavila da njihovo istraživanje pokazuje da je čaša do pola puna, odnosno do pola prazna, te da se neki proizvodi kupuju znatno manje nego prije krize, dok se drugi kupuju manje, ali ne dramatično. Tako svatko može izvući podatak koji mu odgovara, recimo ljubitelji kapljice mogu tvrditi da im inflacija uništava život, dok će drugi biti skloniji reći kako im čuva zdravlje.

Ipak, u mnogim se sektorima trgovina vidi pad prodaje. Na odjeći i obući štedi više od pedeset posto građana, dok na odlasku na odmor štedi 38 posto ispitanih. Na izlascima i druženjima štedi 45 posto građana. Dakle, manje se ide u restorane i kavane, a smanjena je i kupovina poklona, i to skoro za polovicu.

Na nekim se stvarima manje štedi, ali ipak nema da se plati. Najredovitije se plaća osiguranje (82 posto), a više od šezdeset posto građana još ne štedi na higijeni, kozmetici, kućanskim i elektronskim aparatima. Na hrani uštedu pokušava ostvariti oko 60 posto građana, a potom slijedi namještaj, uređenje doma, knjige, novine i časopisi. Energente, plin, struju i ogrjev, ne štedi manje od polovice stanovništva, 54,3 posto. Najmanje se štedi na nikotinu, odnosno cigaretama – 48,9 posto građana nije smanjilo troškove za te navike.

Analizirajući potrošačke navike, očito je da je potražnja za gotovo pola trgovačke i ugostiteljske ponude prepolovljena. Možda je dobro da se manje pije, no taj podatak može značiti i da se alkohol kupuje na crno, posebno vino i rakija kao popularni proizvodi iz kućne radinosti. Hrana se također može nabavljati privatnim kanalima, odnosno može se, rekao bi ekonomist dr. Ljubo Jurčić, kiseliti kupus, a i praviti vlastite kobasice.

Pad prodaje brojnih artikala značit će i njihovu manju proizvodnju, dakle recesiju. Domaće proizvođače to ne mora posebno pogoditi jer Hrvatska nema osobito razvijenu industrijsku proizvodnju. Više će, u razdoblju bez turizma, stradati ugostitelji i hotelijeri. Doduše, predstoje troškovi za novogodišnje darove, koji se uvijek mjere u milijardama kuna. To će sigurno popraviti krvotok domaće trgovine.

Činjenica da polovica građana troši upola manje na proizvode koje inače redovito kupuju – poput odjeće, obuće ili hrane – znači kako je besparica ušla u svakodnevni život većine stanovništva. Iako nam statistika pokazuje da svatko od nas ima oko deset tisuća eura štednje na računu, a poslovično štedljivi Istrijani i više od toga, nije poznato koliko građana doista ima veću štednju. Statistika, ta univerzalna laž, u istu vreću stavlja i one pod ovrhama i one koje posluju s arapskim šeicima.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini