Otkako su u slovenskim pograničnim seoskim zajednicama Rakitovec, Podpeč i Podgorje lani ostali bez više od 160 hektara zemljišta u Hrvatskoj koje im je nacionalizirano, ne stoje prekriženih ruku. Tri slovenske agrarne zajednice sada se zajedno sa susjedima iz hrvatskog dijela Ćićarije bore za svoja seoska dobra ili komunele. Konačno dijele istu sudbinu pograničnog područja s malim brojem stanovnika iz kojeg se odlazilo trbuhom za kruhom i baš zbog toga ih dodatno čudi što im se na ovakav način dodatno otežava život.
Susjedna laniška općina uložila prigovor
- Susjedna laniška općina za sve je pa tako i za naše seoske zajednice sama uložila prigovor na rješenja o uknjižbi hrvatske države na seoska dobra. Podgorje je pored toga angažiralo odvjetnika u Hrvatskoj i također dalo prigovor, a obratili smo se i Ministarstvu vanjskih poslova Republike Slovenije koje traži od Hrvatske službeno pojašnjenje, no nemamo povratnih informacija, izjavio je upravitelj Agrarne zajednice Rakitovec Damjan Pobega, ujedno i predsjednik udruženja agrarnih zajednica Slovenije.
Uvjeren je međutim kako ovo neće postati novi slovensko hrvatski spor jer kako je rekao niti su po srijedi vikendice iz Ljubljane, niti je istarski Kras na moru poput Piranskog zaljeva, a uz to je i jako daleko i od Ljubljane i od Zagreba.
- Nelogično je da je Hrvatska 1996. godine prihvatila Zakon o denacionalizaciji koji predviđa povrat nacionalizirane imovine ili pak odštetu da bi lani nacionalizirala imovinu seoskih zajednica na temelju Zakona o proglašenju imovine zemljišnih i njima sličnih zajednica te krajiških imovnih općina općenarodnom imovinom iz 1947. godine, izjavio je Pobega.
Mišljenja je da bi se svim seoskim zajednicama s obje strane granice oduzimanjem koumunele nanijela velika nepravda.
- Bilo bi to protuustavno, a ako se to dogodi ići ćemo do kraja pravnim putem i do sudova Europske unije. Hrvatska je, kako da kažem, stare komunističke zakone o nacionalizaciji stavila van upotrebe jer s takvim zakonodavstvom u Europu nije mogla ući, a sada primijeniti zakon iz 1947. godine je u najmanju ruku neukusno, mišljenja je Pobega.
(Napisala i snimila Gordana ČALIĆ ŠVERKO)
OPŠIRNIJE U TISKANOM I ONLINE IZDANJU