BUJE

VRIJEME JE POGODNO ZA BERBU GLJIVA: Neubrane gljive ne treba uništavati

| Autor: Luka JELAVIĆ
Izložbe su dobra prilika za upoznavanje gljiva (Snimio Luka Jelavić)

Izložbe su dobra prilika za upoznavanje gljiva (Snimio Luka Jelavić)


Ugodno jesensko vrijeme, prethodne kiše i dnevna toplina stvorili su pogodne uvjete za izbijanje gljiva svih vrsta koje u ovom vrijeme privlače i velik broj berača. Pored šuma, uz ceste se mogu vidjeti parkirani automobili, a šume su pune ljudi koji žele ubrati neki od šumskih plodova. Stanje s gljivama na području Bujštine odlično poznaje Željko Ružić iz Brtonigle, predsjednik Društva gljivara "Boletus", koje ima članove s cijelog područja Bujštine.

- Ova jesen je zaista pogodna za gljive. Mislim da crnog vrganja u ovakvim količinama nije bilo zadnjih desetak godina. Posebno ga puno ima u priobalju gdje su noći toplije nego u unutrašnjosti Istre. Sad će biti i drugih vrsta, počinju lisičke, rujnice, prosenjaci, ranije su bila bogata staništa sunčanica, tako da ova jesen donosi dosta šumskih plodova. Ako ne dođe neka hladnoća, bit će gljiva. Nedavno smo bili u Gorskom Kotaru, ima gljiva i tamo, ali neke kasne. Brali smo neke gljive kojih nema ovdje u Istri. Inače, Istra je bogata raznovrsnim gljivama, jer je i raznih vrsta stabala i šuma, prenosi dojmove Željko Ružić koji s gljivama druguje najmanje 60 godina, od ranog djetinjstva u Kašteliru i odlasku u gljive uz nonu.

Kaže da se kroz proteklo vrijeme stalno usavršavao, učio, pratio literaturu, tako da je danas, kaže, siguran u oko 150 vrsta gljiva, mnoge od njih i ne rastu u Istri. Veliki ljubitelj i poznavatelj gljiva zato lako zapaža i neodgovorno ponašanje ljudi u šumama u potrazi za gljivama.

- Žao mi je kad u šumama vidim zgažene ili bačene gljive koje su berači proglasili lošim ili otrovnim. Kao predsjednik Istarskog mikološko - gljivarskog saveza i predsjednik 'Boletusa' apeliram na sve berače da se dostojno ponašaju u prirodi, da ne uništavaju staništa gljiva, da ne bacaju otpad po šumama. Treba znati da svaka gljiva ima neku ulogu u prirodi, pa i ona koja je za nas loša. Da nema gljiva ne bi bilo ni drveća. I obratno. Ružno je vidjeti zgažene gljive, ubrane pa bačene. Treba ih ostaviti ako ih nećete ubrati. Neki kažu da šume u ovo vrijeme smrde. To je upravo iz tog razloga. Gljiva koja sama uvene ili istruli ne smrdi, već samo ona kojoj smo naprasno prekinuli životni vijek. To mnogi iskusni berači znaju, ali puno je onih koji nepotrebno uništavaju gljive koje ne uberu. Vidio sam ovih dana da ima dosta zgaženih i bačenih vrganja, jer očito mnogi poznaju samo jednu vrstu, a vrganja ima osam vrsta jestivih, a slabi poznavatelji misli da ne valjaju pa ih zgaze, šutnu i ostave. Šteta. Nisi gljivu ni posadio, ni okopao, ni pazio, pa pusti je neka raste. Treba malo više reda, u prirodi općenito, poručuje Ružić.

Dodajući i da u nas mnogo toga nije riješeno ni regulirano. Podsjeća da je na snazi još stari pravilnik o berbi iz 2004. godine koji dozvoljava da jedna osoba može dnevno ubrati najviše dva kilograma nadzemnih gljiva. Naravno, pravilnik postoji, ali nema kontrole ni kontrolora. U susjednim je zemljama mnogo više reda oko iskorištavanja prirode općenito.

- Ne zazivam kažnjavanje, ali ljudi se čudno ponašaju. Pogledajte društvene mreže, ljudi se hvale velikim količinama ubranih gljiva. To će sigurno nadležne potaknuti na neku kontrolu. Naši članovi imaju uredne dozvole za ulazak u državne šume, ali mnogi drugi ne mare za to, ulaze i u privatne šume, što može izazvati probleme. U drugim zemljama to je mnogo bolje regulirano, dosta toga je zabranjeno, kod nas je dosta toga neregulirano, ali pripremaju se i kod nas neke promjene. Znam da će budući članovi gljivarskih udruga morati polagati neku vrstu prijemnog ispita o poznavanju gljiva. Mora se nešto urediti, dodaje Željko.

S obzirom na velik broj berača, ipak je dobro što je sve manje trovanja gljivama. To je svakako i rezultat djelovanja gljivarskih udruga, kako u Istri, tako i u drugim krajevima. Društvo gljivara Boletus također organizira česte izložbe gljiva s naznakom svojstava svake gljive, organiziraju se predavanja za građane, posebno za članove.

- Istarski mikološko – gljivarski savez organizira razne manifestacije preko udruga koje okuplja, koje su uglavnom edukativnog karaktera. Građani vole izložbe gljiva, na njima se nešto nauči, pogledaju, uče, prikazujemo i video snimke iz naših šuma, ukazujemo na gljive koje se lako zamijene. Treba dobro paziti kod berbe gljiva, jer je puno nejestivih ili otrovnih gljiva sličnih dobrim i jestivim gljivama. Nedavno sam vidio punu košaru ubranih šampinjona koji nisu bili dobri. Ili zavodnicu u košari s dobrima. To se ne smije događati, a da ne bi toga bilo, treba stalno učiti, educirati se, koristiti raznu literaturu, poručuje ovaj iskusni gljivar.

Da nije ovih problema s koronom, u Brtonigli bi protekli vikend bili održani 18. Dani gljiva u Brtonigli, manifestacija koja svake godine oklupi velik broj sudionika i posjetitelja iz Hrvatske, Slovenije i Italije.

- Ipak, u dogovoru s Općinom i Turističkom zajednicom Brtonigla odlučili smo da na neki način podsjetimo na održavanje te tradicionalne manifestacije pa smo organizirali za članove, bez posjetitelja, zajedničko branje i determinaciju gljiva u cilju usavršavanja članova. Pripremili smo jednu internu izložbu gljiva, a imali smo i edukaciju o pripremanju gljivarskog kotlića. Nije nas bilo mnogo, a sve se odvijalo po uputama koje smo dobili, kaže Ružić.

To je bila prilika za dodjelu plaketa članovima koji su svih 20 godina neprekidno u Društvu "Boletus", od njenog osnivanja u Marušićima početkom 2000. godine. Ta su priznanja dobili Drago Zdjarski, Nevio Žužek, Đorđo Černac, Lino Bazjak, Željko Ružić, David Šav i Blaž Zubak. Na priznanjima im je čestitao načelnik Općine Brtonigla Paolo Klarić.

Inače, Boletus nastavlja svoju aktivnost pa će uskoro biti organizirano edukativno branje gljiva za djecu iz brtoniškog vrtića, u pripremi je još jedno edukativno predavanja u Novigradu u sklopu kulinarske manifestacije, a možda će do kraja godine biti održana još neka radionica ili predavanje, u skladu s okolnostima.

- Radimo koliko možemo, koliko nam prilike dozvoljavaju, a ovo vrijeme smanjene aktivnosti iskoristili smo za opremanje ureda u sjedištu udruge u Brtonigli, sredstvima Općine Brtonigla nabavili smo računalo i štampač te kuhinjsku opremu za pripremanje kotlića. Uz to, uređujemo i unutrašnjost našeg ureda u Bunarskoj 2, kaže na kraju Željko Ružić.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of