Čelništvo Županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun idući tjedan sastat će se s predstavnicima svih devet komunalnih poduzeća u Istri kako bi se zajednički dogovorili oko modela zbrinjavanja ljetnog viška otpada na Kaštijunu. Međutim, za sada, veći dio istarskih gradonačelnika i načelnika o tome nema pojma.

Kada je riječ o radu Kaštijuna, iz tog se centra svakog ljeta u posljednje tri godine širi kiseli smrad, a mještani Pule, Vinkurana, Pomera, Banjola, Pješčane Uvale i Medulina ne prestaju se žaliti. Također, u pitanju je i turistička djelatnost koja tim stanjem može samo opadati. Intenzitet smrada je, valja podsjetiti, posljednje sezone dodatno pogoršalo otplinjavanje koje je započeto početkom lipnja, a trajalo je gotovo mjesec dana.

Podsjetimo, stanovnici okolice Kaštijuna prosvjedovali su početkom rujna na Portarati, gdje su odaslali jasnu poruku da smrad više neće trpjeti, dok je nova politička garnitura uglavnom iskoristila priliku za samopromociju.

Problem oko smrada, konkretno, nastaje kada u taj Centar pristignu prekomjerne količine miješanog komunalnog otpada u kojem se nalaze i nerazvrstani ostaci hrane iz mnogobrojnih restorana i hotela, uglavnom iz područja gdje se nalaze veći turistički kompleksi. Međutim, izgleda da se problemu prekomjernih količina otpada koje ljeti pristižu konačno nazire kraj, barem ako je suditi po riječima direktora Kaštijuna Fabija Giacomettija i Koviljke Aškić, savjetnice gradonačelnika Filipa Zoričića za zelene politike i gospodarenje otpadom, te ujedno i predsjednice Nadzornog odbora Kaštijuna. Oni su najavili da će Uprava Kaštijuna idući tjedan održati odlučujući sastanak s predstavnicima svih komunalnih firmi. Cilj je, kako kažu, dogovoriti zajednički model zbrinjavanja viška otpada koji svake ljetne sezone pristiže na Kaštijun.

Povod za takav sastanak su, sasvim sigurno, nedavno objavljene brojke o količinama zbrinutog miješanog komunalnog otpada na ŽCGO Kaštijun za 2021. godinu. Konkretno, iz tog je izvješća vidljivo koliko su otpada na Kaštijun donosile pojedine komunalne tvrtke iz Istre.

"Iz tog je izvješća vidljivo da su svi osim Pazina, Buzeta i Labina u prekoračenju. Kaštijun ljeti jednostavno ne može progutati tu količinu otpada kao do sada. Moramo naći rješenje i postaviti granicu, a to je sve stvar dogovora Skupštine Kaštijuna, koju čine Grad Pula i Istarska Županija s komunalcima u Istri. Moramo potpuno odvojiti tokove proizvodnog i komunalnog otpada, dok svi gradovi i općine moraju početi maksimalno razdvajati otpad. Kaštijun ima određeni kapacitet i preko toga ne možemo raditi", istaknula je Aškić, na što smo ju upitali znači li to da neće zaprimati prekomjerne količine otpada.

"Mi moramo zaprimiti sve, ali nećemo obrađivati na Kaštijunu, već će se to riješiti međunarodnim tenderom (inozemni javni natječaj, op.n.) negdje u inozemstvu. Kaštijun će to preuzeti i zbrinjavati, ali ne kod nas. S komunalcima moramo prvo odrediti limite. Oni koji budu u granicama plaćat će isto kao i do sada, dok će oni koji budu dovozili više - plaćati više", kazala je Aškić i napomenula da to povećanje cijene ne bi trebali osjetiti građani, već oni koji zaista stvaraju taj višak otpada.

"Nadam se da će komunalci prihvatiti taj prijedlog i da teret troška neće prebaciti na građane, već na one koji stvaraju viškove u problematičnom periodu sezone", zaključila je Aškić. Njeno mišljenje dijeli i direktor Kaštijuna Fabio Giacometti.

"Ovim izvješćem smo htjeli prikazati kolika je razlika između zimskih i ljetnih količina. Primjerice, Pula ima oko 80 posto povećanje proizvedenog smeća po ljeti, dok Medulin, Rovinj, Poreč i Umag donose čak tri puta više. Dakle, svi zajedno moramo pristupiti tome i iznaći rješenje. Recimo, mi zimi imamo 43 radnika, dok nam ljeti treba 12 radnika više zbog prekomjernih količina otpada. To nije ekonomično, pa stoga želimo te viškove zbrinuti izvan Kaštijuna", istaknuo je Giacometti i pojasnio da jedino podaci za Umag nisu indikativni, budući da su oni potpisali ugovor s Kaštijunom tek prošle godine, dok su prije toga sami zbrinjavali otpad.

"Sljedeći tjedan moramo postići dogovor. Glavni cilj je dogovoriti se kako zbrinuti ljetni višak, jer Kaštijun to ne može sam. Sada znamo koje su količine i cijene, pa tako i koji trošak moramo nadoknaditi. Kako bilo, Kaštijun ovo ljeto sigurno neće primati viškove", potvrdio je Giacometti.

Usput valja reći da je kapacitet Kaštijuna 90 tisuća tona godišnje, dok u taj centar pristigne oko 69 tisuća tona u jednoj godini. I to, na prvu, zvuči idealno. No, problem je u tome što tijekom ljetne sezone uglavnom stigne previše otpada u vrlo kratkom vremenu - otprilike šest tisuća tona previše.

"Povećanje cijene odnosi se samo na prekomjerne količine koje ćemo zbrinuti van Kaštijuna. A to isto košta. Mi od toga nemamo nikakvu zaradu, nego idemo logikom zero-zero, odnosno da ostanemo na nuli", zaključio je Giacometti.

Neslužbeno, pak, saznajemo da se razmatraju ponude raznih drugih centara za gospodarenje otpadom u Italiji, Sloveniji, Slovačkoj, ali i Hrvatskoj. Naravno, zbrinjavanje istarskih viškova bilo bi znatno jeftinije i birokratski jednostavnije u domaćim centrima.

U slučaju eventualnog dogovora s istarskim komunalcima, po riječima Aškić i Giacomettija, na Kaštijunu bi se trebao riješiti problem ljetnog smrada koji guši okolne mještane već tri godine. Odgovornost komunalnih poduzeća tako bi, kada je riječ o sustavu odvajanja biootpada, bila znatno veća, što do sada očito nije bio slučaj.

Povezane vijesti

• SAZNAJEMO: Poznat je kandidat Filipa Zoričića i Koviljke Aškić za direktora Kaštijuna!
• AŠKIĆ: Giacometti u Rijeci nije imao političku podršku, a ovdje će je imati. DRANDIĆ: Oko Kaštijuna ima previše profitera. Netko traži političke profite, a netko statusne
• Članica Nadzornog odbora Kaštijuna i Zoričićeva savjetnica za Kaštijun na raspravu o Kaštijunu - nije došla. OVO JE NJENO OBJAŠNJENJE