Koncept cjelodnevne nastave, kakav u pojedinim europskim državama postoji već desetljećima, mogao bi konačno zaživjeti i u hrvatskim školama. Štoviše, nekoliko njih cjelodnevnu nastavu već provodi. Pilot-projekt cjelodnevne nastave trebao bi, osim jednosmjenskog rada, povećati broj sati obavezne nastave, osigurati školski ručak svim učenicima, pojačati dodatni rad darovitim, ali i učenicima s teškoćama, te svim osnovnoškolcima dati mogućnost izvannastavnih aktivnosti u školi.

Posljedice cjelodnevne nastave trebale bi se očitovati u vidu boljeg učenja i ishoda takvog učenja. Na taj način bi učenici manje radili kod kuće, čime njihov uspjeh ne bi ovisio o angažmanu roditelja, kao ni o njihovom društveno-ekonomskom položaju, što bi u konačnici omogućilo mogućnost napredovanja svih učenika u jednakim uvjetima. Jedna od posljedica bila bi i smanjenje domaćih zadaća, a time i instrukcija, a smanjio bi se i broj djece koja su sama kod kuće dok su roditelji na poslu, što bi pozitivno utjecalo na kvalitetu zajedničkog provođenja slobodnog vremena u obitelji. Cjelodnevna nastava imala bi pozitivan utjecaj i na zdravlje učenika, ne samo kroz uravnoteženu prehranu, već i više sportskih aktivnosti zbog kojih bi aktivnosti izvan škole pale u drugi plan.

Preduvjet jedna smjena

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs već je početkom ove školske godine najavio da bi Ministarstvo krenulo u proces cjelodnevne nastave putem javnog poziva. Predviđeni rok za prelazak svih osnovnih škola u rad u jednoj smjeni je do 2030. godine.

"Objava poziva za izgradnju i dogradnju osnovnih škola predviđena je za kraj lipnja, međutim taj rok ovisi o suglasnosti Europske komisije na tekst poziva natječaja", pojasnili su za Glas Istre iz Ministarstva znanosti i obrazovanja. Dodali su da će javni poziv uključivati kriterije koji će omogućiti odabir osnovnih škola različitih organizacijskih karakteristika poput broja učenika, ali i specifičnosti škola u urbanim, ali i ruralnim sredinama.

Kriterije za odabir škola nadležno je Ministarstvo pojasnilo u travnju. Ipak, u odgovoru na naš upit napominju da će osnovni kriterij uključivanja u pilot-projekt biti postojeći jednosmjenski rad škole kao preduvjet za organizaciju i provedbu modela cjelodnevne nastave.

Istarska županija je treća po provedbi nastave u jednoj smjeni. Na području Istre čak 88 posto škola ima organiziranu jednosmjensku nastavu. Na području grada Pule djeluje 11 osnovnih škola, među kojima su dvije koje rade u jutarnjoj i poslijepodnevnoj smjeni, a to su Osnovna škola Šijana i Škola za odgoj i obrazovanje. Hoće li se pulske osnovne škole prijaviti na javni poziv Ministarstva te raspolažu li dovoljnim brojem kadra koji bi bio uključen u provedbu cjelodnevne nstave, upitali smo ravnatelje škola.

Nedavni prelazak Osnovne škole Kaštanjer u jednu smjenu uvelike će olakšati održavanje nastave učenicima i nastavnom osoblju, ali i roditeljima. Međutim, uvjeti za cjelodnevnu nastavu, kako su naveli iz te škole, ne postoje, no imat će ih planiranom dogradnjom čija je realizacija u tijeku. "OŠ Kaštanjer Pula realizirat će cjelodnevnu nastavu kada se ostvare svi preduvjeti za njenu uspješnu implementaciju. Osobno zagovaram cjelodnevnu nastavu jer sam sudjelovala u njenom provođenju u OŠ Vidikovac, i to kao eksperimentalni program od 2007. do 2010. godine, i znam što je sve potrebno za njeno kvalitetno odvijanje", kazala je ravnateljica OŠ Kaštanjer Nada Crnković.

Škola za odgoj i obrazovanje provodi posebne programe za učenike s teškoćama u razvoju. "Škola je smještena u zgradi koja je već neko vrijeme premala za sve naše potrebe i učenike", ukazala je ravnateljica Višnja Popović ukazavši da je nastava organizirana u dvije smjene te da je u ovom trenutku, "dok se ne osiguraju prostorni uvjeti za jednosmjenski rad, nemoguće razmišljati o uvođenju jednosmjenske nastave".

Ravnatelj OŠ Vidikovac Predrag Dukić izrazio je žaljenje zbog nemogućnosti prijavljivanja u pilot-projekt Ministarstva, navodeći nedostatak prostora kao glavni razlog. "Kao i većina škola zbog povećanog obima posla, vjerojatno bi imali potrebe za dodatnim zapošljavanjem", zaključio je Dukić.

Brojne nepoznanice

"OŠ Veli Vrh s veseljem pozdravlja i podržava projekt cjelodnevne nastave, Međutim, do službene objave javnog poziva ili službene obavijesti kako je projekt zamišljen i na koji način će se provoditi, teško je bilo što reći", naglasila je ravnateljica Ileana Zahtila Blašković. Dodala je da će po primitku službenog poziva obavijestiti roditelje i propitati njihovo mišljenje o uključenosti u projekt cjelodnevne nastave. "U ovom trenutku zasigurno ne raspolažemo dovoljnim brojem kadra niti jedne struke, ali treba vidjeti što će i kako biti definirano", zaključila je ravnateljica OŠ Veli vrh.

Anita Mokorić Brščić, ravnateljica OŠ Veruda, navela je da će odluku o javljanju na javni poziv Ministarstva donijeti Učiteljsko vijeće uz mišljenje Vijeća roditelja kada se dozna više o uvjetima i detaljima samog poziva. "Budući da ne znam kako je zamišljena cjelodnevna nastava, za koji uzrast učenika, teško mi je govoriti o dostatnom broju potrebnih učitelja te njihovom zaduženju ", rekla je Mokorić Brščić.

Iz OŠ Giuseppina Martinuzzi kratko su izvijestili da će kolektiv razmotriti mogućnosti pristupanju projektu cjelodnevne nastave kada za to bude prilike, no budući da javni poziv još nije raspisan, nisu u mogućnosti komentirati detalje.

Za radove planirane za potrebe jednosmjenskog rada i cjelodnevne nastave, kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, unutar strukturne reforme sustava odgoja i obrazovanja, za investiciju izgradnje, dogradnje, rekonstrukcije i opremanja osnovnih škola izdvojeno je 2.280.000.000 kuna.

Povezane vijesti

• ONLINE NASTAVA SAMO IZNIMNO Djeca se u učionice vraćaju 7. rujna: Evo kako će izgledati nastava u “novom normalnom”
• TRI SCENARIJA ZA POČETAK NOVE ŠKOLSKE GODINE - DIO RODITELJA NEZADOVOLJAN: "Radi sigurnosti i zdravlja svih nas, nastava bi se trebala nastaviti on line"
• KRENITE NA VRIJEME: Kako pripremiti dijete za polazak u školu?