REAKCIJA
STANISLAV BRIŠKOSKI, PREDSJEDNIK ISTARSKOG CEHA UGOSTITELJA, o drakonskoj sankciji za novigradskog ugostitelja: Nejasna mi je kazna od 25 tisuća kuna zbog viška od 23 kune. Pa NIJE TU RIJEČ O SIVOJ EKONOMIJI ILI PRIJEVARI
Stanislav Briškoski (Milivoj MIJOŠEK)
Vjerovali smo Državnom inspektoratu na riječ kada nam je obećano da se više neće ulaziti u barove, restorane i odmah kažnjavati, nego će se problemi rješavati razgovorom, opomenama * Nekako je uvriježeno mišljenje da ugostitelji kradu, a to nije istina. Mi radimo, zarađujemo, zapošljavamo i guramo gospodarstvo
Kolosalno otkriće viška od 23 kune u blagajni, odnosno u novčaniku konobara bilo je dovoljno inspektorima iz Ministarstva financija da jednom novigradskom ugostitelju odrape kaznu od 25 tisuća kuna. Djeluje nestvarno, ali valja se prisjetiti do su do prije koju godinu inspektori zatvarali ugostiteljske objekte u Istri i zbog jedne kune viška ili manjka u kasama. Razgovarali smo s predsjednikom istarskog Ceha ugostitelja pri Obrtničkoj komori Stanislavom Briškoskim o tome jesu li istarski ugostitelji često na meti raznih inspekcija, jesu li ovakve kazne, kakvu je dobio novigradski ugostitelj, uobičajene te što Ceh sugerira ugostiteljima da učine kad im na vrata banu inspektori i odrape im kazne od nekoliko desetaka tisuća kuna.
- Na zadnjem sastanku s Državnim inspektoratom u Šibeniku obećano nam je da više neće biti tako drastičnih kazni, već će se prvo opominjati. Ne mogu o ovom slučaju novigradskog ugostitelja ništa preciznije reći jer ne znam pozadinu cijele priče, započinje Briškoski.
Pokretači ekonomije
- Zar tu uopće treba pozadina? Na samom rješenju piše da je pronađen višak od 23 kune. Pretpostavljam da će svaki ugostitelj priznati da mu se takve stvari događaju, da kase ne štimaju u svakom trenutku. Riječ je o živom novcu koji prolazi kroz ruke konobara.
- Istina, ovo se može svakome dogoditi, iako je napomena Porezne uprave da nam novčanici moraju štimati u nulu, do zadnje kune. Zato moramo svakih pola sata ili sat vremena brojati novac da ne bismo slučajno bili u prekršaju i da nas ne bi kažnjavali. No, mi smo vjerovali Državnom inspektoratu na riječ kada nam je obećano da se više neće ulaziti u barove, restorane i odmah kažnjavati, nego će se problemi rješavati razgovorom, opomenama.
- Biste li svoje kolege, a time i sebe, nazvali društvenom opasnošću? Naime, u rješenju koje je dobio novigradski poduzetnik piše da je ovakav prekršaj od iznimne i očite društvene opasnosti kojim se izravno podriva stabilnost i temeljni smisao uređenja poreznog sustava.
- Nismo mi nikakva društvena opasnost, mi smo društveni pokretači ekonomije. Mislim da nikome ne bi trebalo biti u interesu kažnjavati nas takvim ciframa. Uostalom, ljudi smo, možemo pogriješiti.
- Jesu li ovako drakonske kazne uobičajene? Znate li za slične slučajeve u Istri, javljaju li Vam se i drugi ugostitelji sa sličnim problemima?
- Problemi su bili masovniji prije dvije, tri godine kada su se objekti zatvarali i zbog jedne kune viška ili manjka u blagajnama. Uz napore Obrtničke komore i Ceha ugostitelja, izborili smo se da se to više ne događa. I dalje ćemo se boriti da se ljude prvo upozori na veličinu greške koju su eventualno učinili i koje bi zbog toga mogle biti konzekvence, odnosno kazna.
- Ovakva visina kazne je uobičajena?
- Ne bih znao i ne mogu komentirati jer se nikada nisam susreo s time.
- Nitko od istarskih ugostitelja Vam se nije žalio da je dobio tako visoku kaznu?
- Veliki su problemi bili kad su se, kao što sam već rekao, zatvarali objekti zbog jedne kune. Ova visina kazne mi je nepoznata.
- Što biste ugostitelju, koji dobije kaznu zbog 23 kune viška u blagajni, a da prije toga nije počinio nikakav prekršaj, preporučili da napravi?
- Ukoliko ranije nije imao nikakvih prekršaja, ako je usklađen sa zakonom, preporučio bih razgovor s inspektorima, jer i oni samo rade svoj posao. Smatram da uvijek postoji dobra volja i s jedne i s druge strane da se kazna preinači u opomenu te da se takvi prekršaji više ne ponavljaju. Naravno, Porezna uprava bi morala biti svjesna da mi radimo s novcem, da nam se može dogoditi takva greška i da nas ne bi trebali kažnjavati.
Na meti poreznika
- Pretpostavljam da se ovakve greške događaju i u bankama, ali ne vidim da se one zatvaraju ili da dobivaju kazne. Kao što kažete, ljudski je griješiti. Do koje bi se vrijednost te greške, prema Vašem mišljenju, trebale tolerirati, je li to višak ili manjak od 20, 30, 50 kuna?
- Ovakvi bi se viškovi od 23 kune u svakom slučaju trebali tolerirati, jer nije tu riječ ni o kakvoj sivoj ekonomiji ili o prijevari.
- Čini mi se da Vi ovu kaznu novigradskom ugostitelju ne doživljavate kao nepotrebno treniranje strogoće?
- Ne, nisam to rekao. Nejasna mi je visoka kazna zbog tako malog viška novca.
- Novigradski poduzetnik, koji nije htio imenom i prezimenom u javnost, nije se obratio Cehu na čijem ste čelu?
- Nitko mi se nije obratio vezano uz ovaj slučaj. Škakljivo je o tome pričati kad ne znamo pozadinu. Možda su kod njega već nalazili slične greške, možda i nisu, puno je tu nepoznanica. S druge strane, činjenica je da smo mi ugostitelji uvijek na meti i da nas se proziva da smo lopovi.
- U ovoj državi ima jako puno likova koji su zamračili milijune, a u ovom slučaju govorimo o 23 kune. Nije mi jasno tko je tu lopov.
- Nekako je uvriježeno mišljenje da ugostitelji kradu, a to nije istina. Mi radimo, zarađujemo, zapošljavamo i guramo gospodarstvo.
- Jesu li ovakve akcije inspektora i kažnjavanja češći u Istri ili su podjednako učestali u čitavoj zemlji?
- U zadnje vrijeme nisam čuo za neka drastična kažnjavanja ili akcije u Istri. Svjesni smo da smo na meti poreznika, ali mi porez redovno plaćamo. Zbog svega smatram da nas se ne bi trebalo kažnjavati takvim iznosima kao što je to slučaj s novigradskim kolegom.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
