Sveti Ivan
Skupština Udruge antifašista Buzeta: Vrijednosti koje baštini antifašistička udruga su univerzalne. "ISTRA JE DANAS U OVIM GRANICAMA ZBOG ZAJEDNIŠTVA 1943. GODINE"
Žalosti opadanje broja članova jer bez antifašizma, bez antifašističkih udruga, ovo društvo neće biti isto, poručio je Edo Jerman, predsjednik Udruge antifašista Buzeta i jedan od potpredsjednika SABA Hrvatske
(snimila Gordana Čalić Šverko)
"Na žalost, u Hrvatskoj po pitanju antifašizma situacija nije dobra, a mogu se pohvaliti samo Istarska, Primorsko-goranska i Varaždinska županija. Hrvatska danas broji oko 14.000 članova antifašističkih udruga, susjedna Slovenija ih ima preko 46.000, Italija oko 180.000… Žalosti opadanje broja članova, a problem je i učlanjivanje mladih. Primjerice, Buzet je od 2014. godine, kada ih je bilo gotovo tisuću, do danas, neovisno o tome što se svake godine učlanjuje po dvadesetak novih članova, izgubio njih dvjestotinjak. To nije dobro jer bez antifašizma, bez antifašističkih udruga, ovo društvo neće biti isto", poručio je Edo Jerman, predsjednik Udruge antifašista Buzeta i jedan od potpredsjednika SABA Hrvatske, na izvještajnoj Skupštini u Sv. Ivanu, kojoj su prisustvovali predstavnici drugih antifašističkih udruga te društava "Josip Broz Tito".
Jerman je također naglasio kako su zadnje dvije godine zbog pandemije koronavirusa za buzetsku Udrugu antifašista bile teške kao i za sve druge, jer nije im bilo omogućeno da se sastaju, da organiziraju, obilježavaju, da komemoriraju povijesne događaje.
- Vrlo nas se malo čulo, a još manje vidjelo, a to nama ne ide u prilog jer ako smo glasni, ako nas se čuje, onda se na nas gleda na jedan način. Ako nas se ne čuje, neki misle da smo išli u zaborav, a mi u zaborav nismo i nećemo ići, naglasio je Jerman.
Buzetski antifašisti lani su ipak uspjeli organizirati i obilježiti 11 povijesnih događaja i drugih aktivnosti. Obnovili su sedam spomenika, prisustvovali na 15 raznih obilježavanja u organizaciji drugih udruga. Prioritet je bio održavanje sati povijesti i terenske nastave s učenicima. Tako su u listopadu organizirali jednodnevnu terensku nastavu s osmim razredima Osnovne škole "Vazmoslav Gržalja". Održali su predavanje kod spomenika Šime Milanovića, narodnog svećenika, posjetili selo Lipa i obišli muzej i kosturnicu. Sa srednjom školom terenska se nastava nije uspjela realizirati. Bila je planirana u dva navrata, ali svaki put kada se trebala održati, neki bi razred bio u izolaciji.
Buzetska Udruga antifašista uzor je istarskog SABA, rekao je potpredsjednik SABA Istarske županije Romano Božac te naglasio značaj zajedništva.
- Istra je danas u ovim granicama zbog zajedništva 1943. godine. Plebiscit je donio rezultate. Istra je i 1991. godine također pokazala zajedništvo. Neka se pokaže jedna županija u Hrvatskoj koja je s više od 90 posto išla na ratište, u Gorski Kotar i Liku. Prema tome zaslužujemo danas zajedništvo. Mi smo svima oprostili, ali nismo zaboravili 17.000 žrtava koje je Istra dala u NOB-u, poručio je Božac.
Gradonačelnik Damir Kajin istaknuo je da su vrijednosti koje baštini buzetska antifašistička udruga univerzalne vrijednosti, treba ih čuvati, s njima živjeti i prenositi na nove generacije. Kajin je također naglasio da je u Pazinu prisustvovao obilježavanju 75. godišnjice zaključenja Pariških mirovnih ugovora.
- Taj skup Porečko pulska biskupija posvetila je mons. Boži Milanoviću. Mons. Milanović je sigurno jedan od onih koji je obilježio poratno razdoblje, ali da nije bilo partizanskog pokreta, da nije bilo 17.000 žrtava, ne bi se imalo što obilježavati i ne bi se ta jedna konferencija prvo u Parizu, kasnije u Londonu, potom Osimu održavala i ne bi Istra bila integrirana u teritorijalni korpus bilo hrvatskog, bilo slovenskog naroda. Uloga jednog Bože Milanovića, svećenika, narodnjaka, bila je izuzetna, epohalna, njegov rad nadilazi istarske prostore, poručio je Kajin.
Rekao je također da je tema svih tema i ta da je papa Franjo imenovao mons. Milana Zgrablića zadarskim nadbiskupom koadjutorom.
- Nitko se tome nije nadao. Ovdje svi vidimo rukopis pape Franje. Jednog od najstaloženijih župnika šalje u jedan od najemotivnijih krajeva Hrvatske. Neka mu je sa srećom, a Istra doista ima razloga da se raduje i ponosi njegovim imenovanjem. Dolaze možda neka druga, mirnija vremena gdje taj jedan i crkveni nacionalizam - nikoga ne prozivam - neće biti onako istaknut kao što je bio u neko prethodno vrijeme, poručio je Kajin.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
