(G. Č. Š.)
Projekt Restaura - Revitalizacija povijesnih građevina kroz model javno-privatnog partnerstva prvi je EU projekt u Hrvatskoj u segmentu revitalizacije kulturne baštine kroz javno-privatno partnerstvo. Uz 12 projektnih partnera iz četiri zemlje, Poljske, Slovačke, Slovenije i Hrvatske, u njemu sudjeluju dva hrvatska, Grad Buzet i Institut za razvoj i međunarodne odnose. Ukupna mu je vrijednost nešto više od dva milijuna eura, a Gradu Buzetu pripada 204.500 eura, s time da se trogodišnji projekt s 85 posto bespovratnih sufinancira iz programa INTERREG Central Europe.
Zanimljiva za zemlje središnje Europe
- U protekle dvije i pol godine napravili smo puno alata koji mogu pomoći u revitalizaciji baštine kroz projekt javno-privatnog partnerstva, poput vodiča i konkretnih smjernica. U svakoj zemlji osnovan je help desk koji zainteresiranima može davati informaciji o stanju u pojedinoj zemlji i mogućnostima sklapanja takvog ugovora, a vrlo brzo će se napraviti i web alat, najavila je voditeljica hrvatskog dijela projekta Daniela Angelina Jelinčić iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose.
Konkretan projekt javno-privatnog partnerstva u revitalizaciji baštine koji zaista funkcionira, kaže Jelinčić, jest zgrada varaždinske Županijske palače čiju je obnovu financirala jedna privatna tvrtka. Vrijednost javno-privatnog partnerstva za javni sektor je ta što se privatni partner obvezuje ne samo na obnovu već i na održavanje zgrade, a njegov je interes taj što će umjesto da je stavio investicijski novac u banku i dobio dva posto kamata, dobiti u prosjeku 14 posto.
Revitalizacija kulturne baštine kroz modele javno-privatnog partnerstva zanimljiva za zemlje središnje Europe i u konačnici za Hrvatsku, primarno zbog stanja kulturne baštine kojoj je potrebna obnova, ali i zbog nedostatka javnih financijskih sredstava pa je potrebno pronaći nove modele financiranja. Cilj projekta RESTAURA je identificirati, testirati, evaluirati i promovirati primjere dobre prakse javno-privatnog partnerstva u revitalizaciji povijesnih gradova i građevina. Dosad su u Europi poznati samo rijetki primjeri JPP u revitalizaciji baštine pa je cilj projekta RESTAURA donijeti promjenu u ovom području.
Grad Buzet, kaže voditelj buzetskog dijela projekta Vanja Fabijančić, jedan je od četiri projektna partnera koji će provesti pilot akciju JPP-a i to za zgradu palače Bigatto u starogradskoj jezgri, sjedištu Zavičajnog muzeja.
Izrada cijelog plana starog grada
- Provest ćemo niz aktivnosti i izraditi brojne važne dokumente s ciljem buduće uspostave JPP projekta. Hrvatski restauratorski zavod proveo je konzervatorsko-restauratorska istraživanja koja su se sastojala od izrade povijesne studije, sondiranja zidova u unutrašnjosti i vanjštini te je izrađen elaborat s rezultatima istraživanja i smjernicama za obnovu. Izrađeno je i idejno arhitektonsko rješenje za palaču Bigatto te je naručen snimak postojećeg stanja zgrade. Uskoro se očekuje potpisivanje ugovora za nabavu za izradu dokumenata za uspostavu JPP-a (financijska i ekonomska analiza, analiza tržišnih potreba, akcijski plan uspostave JPP-a i nacrt prijedloga JPP projekta), a provest će se i promocija palače Bigatto među potencijalnim investitorima, kaže Fabijančić.
Grad Buzet, napominje gradonačelnik Siniša Žulić, zadnjih pet godina uložio je značajna sredstva u revitalizaciju prije svega buzetske starogradske jezgre.
- Za nastavak projekata važni su modeli preko kojih to možemo realizirati. Upravo od tuda naš interes za sudjelovanje u projektu RESTAURA s obzirom ćemo s partnerima iz ostalih europskih zemalja pokušati iznaći modele, pripremiti dokumentaciju da sutra budemo i mi spremni uključiti se možda i u model financiranja određene kulturne baštine kroz javno privatno partnerstvo, ističe Žulić te dodaje da je jedna od ključnih aktivnosti buzetskog dijela projekta i izrada integriranog plana revitalizacije starogradske jezgre Buzeta.
Javno-privatno partnerstvo u Hrvatskoj zakonski je regulirano od 2008. godine donošenjem zakona i podzakonskih akata. Zakonskim okvirom definirana je uloga Agencije za investicije i konkurentnost kao regulatornog tijela koje odrađuje postupak ocjene, odobravanja i nadzora projekata javno-privatnog partnerstva.
Svatko planira svoj proračun
JPP projekti predstavljaju dugoročne ugovorne odnose s privatnim sektorom koju u prosjeku traju oko 25 godina. Nakon isteka ugovornog razdoblja, cjelokupna imovina koja je predmet projekta se vraća javnom sektoru, bez naknade. Za to vrijeme trajanja ugovora javni sektor točno zna koliko ga određena javna usluga i/ili javna građevina košta, te uspješno može planirati svoje proračune.
Iako u javnosti vlada percepcija da je JPP izuzetno skup i kompliciran model, u stvarnosti njegova primjena je jako jednostavna, napominje Dodig. Prema podacima iz Registra JPP ugovora, koji vodi Agencija za investicije i konkurentnost, cijena mjesečnog najma za najskuplji JPP projekt iznosi 9,5 eura/m2 s uključenim PDV-om. U prosjeku cijene mjesečnog najma u ostalim JPP projektima su između 4 eura/m2 i 8 eura/m2 s uključenim PDV-om , što je značajno niže nego klasični najam privatnih prostora koje primjerice javne institucije plaćaju u velikim gradovima.
- Analizirana je nedavno usklađenost zakonodavnog okvira u 25 europskih zemalja pri čemu je hrvatski zakonodavno - institucionalni okvir proglašen najboljim, pohvalit će se Dodig.
(Gordana ČALIĆ ŠVERKO)