PALADINI KOD BUZETA
Obitelj Karlić otvorila PRVI MUZEJ TARTUFA U HRVATSKOJ i to u staroj istarskoj kući u kojoj je živio jedan od pionira tartufarstva
Od malih nogu sam se družio s pokojnim nonetom Ivanom i uvijek sam bio jako povezan s njime. Kako sam često išao s njime u lov i otkupljivao tartufe od lokalnih lovaca, slušao sam često brojne zanimljive priče. Nakon što je moj nono preminuo, a i veći dio pionira koji su se bavili lovom na tartufe, imao sam želju sve te stare priče podijeliti kako one ne bi pale u zaborav i kako bi se sačuvale za nove generacije, otkrio nam je Ivan Karlić
Tartufi su jedna od najstarijih i najvrjednijih gastronomskih namirnica, inspiracija su mnogih legendi i priča, a nedavno im je posvećen i muzej - prvi takav u Hrvatskoj, koji je otvoren u selu Paladini pokraj Buzeta. Na ideju stvaranja ovog jedinstvenog muzeja došla je obitelj Karlić koja iza sebe ima dugogodišnje iskustvo bavljenja tartufarstvom i čije proizvode od tartufa brenda "Karlić tartufi" svakodnevno konzumiraju tisuće ljudi.
Za dobar dio lokalnog stanovništva tartufarstvo je i primarna djelatnost i način života. To se može pripisati i tome što je najveće stanište tartufa Motovunska šuma koja obiluje ovim podzemnim blagom specifična okusa i mirisa. Zato je i Buzet 1999. godine proglašen Gradom tartufa, a novootvoreni muzej samo je kruna kojom je stvorena dodatna vrijednost ovom području.
Prije tri godine Ivan Karlić krenuo je u realizaciju muzeja sa snažnom voljom i entuzijazmom, ali i s velikim strpljenjem. Uz svesrdnu pomoć lokalnih ljudi počeo je prikupljati podatke, priče i fotografije, kao i stare rekvizite kojima su se služili tartufari.
- Od malih nogu sam se družio s pokojnim nonetom Ivanom i uvijek sam bio jako povezan s njime. Kako sam često išao s njime u lov i otkupljivao tartufe od lokalnih lovaca, slušao sam često brojne zanimljive priče. Nakon što je moj nono preminuo, a i veći dio pionira koji su se bavili lovom na tartufe, imao sam želju sve te stare priče podijeliti kako one ne bi pale u zaborav i kako bi se sačuvale za nove generacije, priča nam Ivan Karlić koji je, kako ističe, u svijetu tartufa od svoje druge godine kada je po prvi puta išao u šumu s roditeljima u lov na tartufe. To je, kaže on, najbolji posao na svijetu. - Šetaš po prirodi i ko' da tražiš blago!, kaže Karlić.
Zanimljiva je činjenica da je ovaj muzej svoje mjesto našao u staroj istarskoj kući u kojoj je živio jedan od pionira tartufarstva, a koju su Karlići otkupili i preuredili za potrebe izrade muzeja. On se, naime, prostire na dvije etaže. Na prvom je katu prezentirana obiteljsko-poslovna priča Karlića, povijest tartufarstva u svijetu i kod nas, kao i brojne zanimljive činjenice o tartufima. Jedna od takvih je ona da su se tartufi, koji su danas iznimno skupocjeni i traženi, u prošlosti nazivali "smrdljivim krumpirima". Naime, istarski su ih seljaci pronalazili slučajno i ne znajući što su, konstantno odbacivali, sve dok nisu shvatili njihovu vrijednost. Drugi kat muzeja posjetitelju pak nudi interaktivno iskustvo koje ga kroz auditivne, vizualne i olfaktivne podražaje uvlači u zanimljiv svijet tartufa. Uz zvuk Motovunske šume koji odjekuje prostorijom, ondje se mogu čuti i brojne anegdote vremešnih tartufara čiji su intervjui prikazani putem videozapisa. Dojmljiv je i stol na kojem je prezentirano šest najzastupljenijih tartufa koji se mogu pronaći u Istri, a od kojih se svaki može i pomirisati. Najintenzivniji je, objašnjava nam Karlić, bijeli proljetni tartuf čiji miris podsjeća na čokoladu.
Posjetitelji muzeja imaju priliku vidjeti i najveći tartuf na svijetu, težak 1,31 kilogram, koji je upisan u Guinessovu knjigu rekorda. Pronašao ga je Giancarlo Zigante, začetnik tartufarstva u Istri, a muzeju je ustupio odljev najvećeg bijelog tartufa.
Na drugom su katu predstavljeni i brojni, sada već dotrajali rekviziti tartufara koje su nekad koristili za lov na tartufe. Nezaobilazan alat kojeg posjeduje svaki tartufar su otke ili vange - tradicionalne, posebno oblikovane lopate kojima su se služili lovci kako bi, nakon što ih nanjuši za to dresiran pas, brzo i pažljivo otkopali tartufe. Osim tradicionalnih otki, tu su i lampe, pseća zvona, stare iskaznice i bilježnice lokalnih tartufara - sve što se koristilo tijekom lova na ovu najvrjedniju gljivu.
Uz alat koji dočarava najznačajniju aktivnost ovog podneblja, ali i brojne fotografije lokalnih tartufara koje svjedoče o tome, muzej sadrži i velik broj edukativnog materijala. Primjerice, preko cijelog jednog zida detaljno je prikazan biološki ciklus bijelog tartufa.
- Ovdje je sve autentično i originalno. Bio je to dugi proces, pretočiti sve naše ideje u ovaj prostor. Od prikupljanja materijala, odabira slika, pisanja tekstova i dogovaranja s dizajnerima, priča nam Karlić pa otkriva da cijela investicija iznosi više od 600 tisuća kuna. Iako je tek otvorio svoja vrata, muzej je već primio brojne posjetitelje, a njihove su reakcije, ističe Karlić, i više nego odlične.
- To i nije neočekivano, budući da je takvih muzeja u svijetu vrlo malo, ima ih svega pet ili šest, objašnjava Karlić, pa dodaje da ovaj muzej nije posvećen isključivo tartufima, već tartufarstvu kao djelatnosti i aktivnosti koja se njeguje u cijeloj Istri. Muzej, ističe naš sugovornik, čini još jednu dodatnu vrijednost u promidžbi regije i u svemu onom što obiteljsko domaćinstvo "Karlić tartufi" nudi- od lova i otkupa tartufa, veleprodaje proizvoda do turističkih aktivnosti i sadržaja.
- Vođene ture lova na tartufe koje nudimo našim gostima su jedinstveno iskustvo. Tartufi se mogu jesti u cijelom svijetu, ali ne može se nigdje drugdje ići u lov na njih, to je baš jedan poseban doživljaj, kaže Karlić. Osim što sami love tartufe, istovremeno ih otkupljuju od oko 300 lokalnih tartufara. Prije 12 godina zasadili i prvu plantažu crnog tartufa, a namjeravaju nastaviti sa sadnjom i u budućnosti.
Besplatno do 1. svibnja
Ulaz u muzej bit će besplatan do 1. svibnja, a potom će se naplaćivati po simboličnoj cijeni. Muzej smješten na adresi Paladini 14 bit će otvoren tijekom cijele godine, svakim radnim danom od 9 do 16 sati.
Obiteljska tradicija
Tradiciju tartufarstva započeo je 1966. godine Ivan Rašpolić koji je svoje znanje prenosio na kćerku Radmilu. Već od malih nogu odlazila je s ocem u šumu u lov na tartufe, a kasnije je ljubav i strast prema ovim šumskim delicijama prerasla u obiteljski posao – nadaleko poznat brend "Karlić Tartufi". Nastavili su ga razvijati sin Ivan i kćerka Ivana, a tradiciju koja je već tri generacije u obitelji zasigurno će njegovati i četvrta generacija - Ivanov sedmomjesečni sin Filip.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
