LISTOPAD je NAJBOLJI ZA PLAVU RIBU
Napokon se lovi veća srdela, a otkupna cijena za najveće pecature je iznad pet kuna
Ranije smo imali pedeset i više srdela u kilogramu, a sada ih je manje od 40. Dobro je to za tvornice za preradu a i za nas jer se riba plaća po pecaturi. Ove najveće tvornice plaćaju po pet kuna za kilogram, što je posebno dobro jer smo zbog naraslih troškova bili na izdisaju, kaže Bruno Venier
Iskrcaj ribe uz Mirninu hladnjaču (Snimio Aldo POKRAJAC)
Listopad je tradicionalno najbolji mjesec za ulov sitne plave ribe pred zapadnom obalom Istre. U ovo vrijeme srdela se naime u svojoj svakogodišnjoj migraciji prema sjeveru nalazi na ovom području. Mirno vrijeme, bonaca sa izmaglicom, koje istarski ribari zovu provenza, pravo je vrijeme za rekordne ulove. U Rovinj, koji ima najveću ribarski luku, svakog jutra uplovljavaju ribarica koje love mrežama plivaricama, ne samo iz Istre već i Kvarnera i Dalmacije.
Kočari su već na koljenima
Na molu ispred hladnjače tvornice ribljih konzervi Mirna iskrcava se riba za potrebe rovinjske tvornice. Dalje na obalu se iskrcava riba za druge tvornice i uzgajališta tuna te za izvoz u Italiju.
- Najvažnije je da nam se konačno, nakon dugog vremena, pojavila velika srdela. Za prethodnih mrakova imali smo pedeset i više srdela u kilogramu, a sada ih je manje od 40. Dobro je to za tvornice za preradu a i za nas jer se riba plaća po pecaturi. Ova najveće tvornice plaćaju po pet kuna za kilogram, što je posebno dobro jer smo zbog naraslih troškova bili na izdisaju, kaže Bruno Venier, koji se brine za plasman plave ribe koju ulove dva preostala broda plivaričara iz Rovinja, Gira i Antony, oba u vlasništvu njegove obitelji.
Inače, ova je godina bila jedna od najturbulentnijih za ribare. Naime, stalno nas ih prati enormni porast troškova. Država je nekako ipak uspjela zauzdati cijenu plavog dizela na oko 8,5 kuna. Međutim, raslo su cijene repromaterijala, mreža, konopaca i svega onoga što koriste ribari. Srećom, tvornice za preradu ribe su prepoznale teškoće ribara pa su otkupne cijene podignute iznad četiri pa do 5,5 kuna za najveću srdelu.
Kad je riječ o ribarima koji love povlačnim mrežama kočama nijema je gorivo najveći trošak.
Neven Lorencin, koji se sa ribolova plivaricama preusmjerio na kočarenje, kaže da su, zbog obnove ribljeg fonda još iznad vode.
- Kvarner nam se malo oporavio pa uspijevamo uloviti kojeg škampa. Uz njih tradicionalno se love trilje i oslići. Imamo sreću da tu ribu traži talijansko tržište pa nam sve završava u izvozu. Italija ima veliko tržište ribe, pa nam talijanski otkupljivači povoljnije otkupljuju od naših i tako nas održava u pogonu, kaže Neven Lorencin.
Inače, u istarskom ribarstvu je sve manje ljudi jer je ta djelatnost postala nepredvidiva. Je li zbog male dubine mora ili dolaska velikog broja tankera u tršćansku luku zimi i u proljeće je na sjevernom Jadranu toliko meduza da je gotovo nemoguće ribariti. Uz to pojavio se i udomaćio rebraš koji se hrani ikrom sitne plave ribe pa bi, kako najavljuju morski biolozi, mogla doći u pitanje reprodukciju ove gospodarski najznačajnije ribe Jadrana.
Sjeverni Jadran je pun predatora
Uz to sjeverni Jadran je pun predatora, poput dupina, strijelki i velika pojava tuna. Ove ribe ugrožavaju svaki segment ribarstva. Najviše su ugroženi mali alati jer dupini nemilice uništavaju i ulov i mreže. Kad je riječ o najugroženijem ribolovu pridnenim mrežama kočama u dnevnom ulovu jednog broda, kada se plavi dizel vrtio oko pet kuna po litri bio je 30 posto, a sa sadašnjim cijenama taj je postotak došao na 60 posto, pa je kočarenje gotovo pa postalo neisplativo.
U ovakvim (ne)prilikama u Bolu na otoku Braču organiziran je jubilarni 25. Susret ribara Hrvatske obrtničke komore sa 200-tinjak sudionika. Susret je zaključen zahtjevom Vladi da osigura nesmetanu opskrbu plavog dizela u ribarstvu, žurnu isplatu potpora te nove mjere kompenzacije. Najveće godišnje okupljanje ribarske struke, u organizaciji Ceha za ribarstvo i akvakulturu Hrvatske obrtničke komore (HOK) i pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, otvorio je državni tajnik Šime Mršić.
- Svjesni smo problema u hrvatskom ribarstvu te nastojimo iznaći adekvatne financijske potpore kako bi se ublažili negativni učinci na poslovanje ribara, a sve u cilju osiguranja likvidnosti i daljnjem očuvanju radnih mjesta?, poručio je ribarima Šime Mršić.
Kroz tri panel rasprave sudionici su, od predstavnika resornih ministarstava te stručnjaka iz ovog područja, imali prilike čuti kakvo je aktualno stanje u ribarskom sektoru te što ih očekuje u Operativnom programu za pomorstvo i ribarstvo za programsko razdoblje 2021.- 2027.
Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec poručio je ovom prigodom poručio da će HOK i Ceh za ribarstvo svojim ustrajnim angažmanom i snažnim zastupanjem interesa ribara nastaviti, kroz dijalog s državnim tijelima, ukazivati na nužnost donošenja odluka kojima se štite ribari i njihove obitelji. Susret je zaključen usvajanjem zaključaka, na realizaciji kojih će raditi Ceh za ribarstvo i akvakulturu HOK-a.
Plavi dizel
Usvojenim zaključcima od Vlade RH traži se osiguravanje nesmetane opskrbe plavog dizela u ribarstvu, a od Ministarstva mora, prometa i infrastrukture do kraja godine smanjenje obveza i troškova ribarskih plovila te posjedovanje pomorske knjižice za stručne radnike koji ne čine dio posade s obvezama sigurnosti plovidbe.
Nadalje, traži se i žurna isplatu potpora i nove mjere kompenzacije, te da se u Zakonu o morskom ribarstvu uvrste odredbe koje imaju za cilj smanjiti nelojalnu konkurenciju profesionalnim ribarima, sportskog i rekreacijskog ribolova.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
