"vinum sanum"

Projekt porečkog Instituta za poljoprivredu i turizam o utjecaju vina na ljudsko zdravlje: SREĆA I ZDRAVLJE UZ MALVAZIJU, TERAN, POŠIP I PLAVAC MALI

| Autor: Davor ŠIŠOVIĆ

Ta će vina zatim kušati ispitanici, u prvoj fazi projekta njih 102, polovica muških i polovica ženskih, iz Istarske i Primorsko-goranske županije, na način da svakoga dana tijekom šest tjedana uz obrok popiju po dva decilitra dodijeljenog im projektnog vina, a kroz to vrijeme ne bi smjeli konzumirati nijedno drugo alkoholno piće

  

U porečkom Institutu za poljoprivredu i turizam predstavljen je međunarodni znanstveni projekt o utjecaju vina na ljudsko zdravlje pod nazivom "Vinum sanum - utjecaj različitih vinifikacijskih tehnologija na kvalitativna svojstva vina od autohtonih hrvatskih sorti: uloga vina u ljudskoj prehrani". Ovaj projekt vrijedan 1,3 milijuna kuna financiran je putem Hrvatske zaklade za znanost, a porečki Institut je u njemu vodeći partner. Ostali projektni partneri su Prehrambeno-biotehnološki fakultet u Zagrebu, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu, Klinički bolnički centar Rijeka, Filozofski fakultet u Rijeci i Kmetijski inštitut Slovenije. 

Posebne uzgojne tehnike

Osnovni sadržaj i cilj ovog četverogodišnjeg projekta je ispitati kako različite uzgojne tehnike u vinogradu i različite tehnike vinifikacije u vinima od četiri hrvatske autohtone sorte - istarskih malvazije i terana te dalmatinskih pošipa i plavca malog - utječu na sastav bioaktivnih supstanci u vinu, i potom kako svako od vina određenih svojstava utječe na ljudsko zdravlje i psihičko stanje. Od uzgojnih tehnika u vinogradu primjenjivat će se defolijacija, odnosno skidanje lisne mase te smanjivanje prinosa po čokotu uklanjanjem suvišnih grozdova; a od vinifikacijskih tehnika primjenjivat će se brza prerada bez maceracije, kratkotrajna predfermentacijska maceracija, produljena postfermentacijska maceracija, termofermentacija sa zagrijavanjem masulja, vinifikacija kasne berbe odnosno prosušenog grožđa te odležavanje u drvenim bačvama.

U tako dobivenim vinima laboratorijski će se ispitati zastupljenost fenolnih spojeva, aromatskih spojeva, vitamina, minerala i antioksidacijskih spojeva. Ta će vina zatim kušati ispitanici, u prvoj fazi projekta njih 102, polovica muških i polovica ženskih, iz Istarske i Primorsko-goranske županije, na način da svakoga dana tijekom šest tjedana uz obrok popiju po dva decilitra dodijeljenog im projektnog vina, a kroz to vrijeme ne bi smjeli konzumirati nijedno drugo alkoholno piće. Tijekom ove testne konzumacije redovito će im se liječnički kontrolirati zdravstveni parametri poput tlaka, šećera u krvi, kolesterola i hormona sreće (endorfina, serotonina i dopamina). Dobiveni rezultati trebali bi pokazati je li doista vino zdravo kako se uvriježeno smatra, naravno ukoliko se konzumira u umjerenoj količini, naglasila je voditeljica projekta Sanja Radeka iz porečkog Instituta.

 Vino i psihofizičko zdravlje

- Ovaj jedinstveni projekt porečkog Instituta prvi puta u našoj znanstvenoj povijesti nastoji povezati vino i ljudsko fizičko i psihofizičko zdravlje, a iako su takva istraživanja u svijetu uobičajena, ovo je značajno jer prvi puta uključuje autohtone hrvatske sorte, istaknuo je na porečkoj prezentaciji projekta Vinum sanum ravnatelj Instituta za poljoprivredu i turizam Dean Ban.

K tome, iz projektnih sredstava, porečki je Institut nabavio korisnu novu opremu - vinifikacijske tankove s hlađenjem, informatičku opremu za laboratorij senzorne analitike te opremu za kemijski laboratorij, ukupne vrijednosti 583.000 kuna, a na projektu će se zaposliti i troje mladih znanstvenika, koji će također biti financirani iz projektnih sredstava.

Projekt se započeo provoditi 2018. godine pripremanjem vina u kontroliranim uvjetima za potrebe daljih faza ispitivanja, a do danas je vinificirana i berba iz 2019. godine. Već traju i kušanja vina od strane ispitanika uz kontrolu zdravstvenih parametara, a dok su prve dvije godine bile posvećene proučavanju malvazije i terana, naredne dvije godine na isti će se način proučavati pošip i plavac mali.

Voditeljica projekta je iskusna enologinja Sanja Radeka, a porečki Institut u projektnom timu zastupaju još Anita Silvana Ilak Peršurić, Sara Rossi, Marijan Bubola i Tomislav Plavša, dok zajedno sa stručnjacima iz ostalih partnerskih ustanova i institucija u projektu sudjeluje ukupno 14 znanstvenika. Projekt traje do 2022. godine i po njegovu završetku moći će se točno reći koje sve bioaktivne tvari i koliko njih sadrže svježi, macerirani, barikirani i na druge načine vinificirani malvazija, teran, pošip i plavac mali, i kako svaka od tih vinskih varijanti djeluje na ljudsko psihičko i fizičko zdravlje.


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater