predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture

IVAN KRŠIĆ: Do 2030. u željezničku infrastrukturu u Hrvatskoj uložit ćemo 5,4 milijarde eura, te OBNOVITI I MODERNIZIRATI 780 KILOMETARA PRUGA

Željeznička infrastruktura na pruzi koja prolazi kontinentalnim dijelom Istre, odnosno od državne granice sa Slovenijom do Pule, dotrajala je te postoji potreba za njezinom obnovom i modernizacijom. Iako postojeće tehničke karakteristike pruge omogućuju vožnju putničkih i teretnih vlakova, prugom trenutačno ne voze teretni vlakovi jer nema zainteresiranih prijevoznika

| Autor: Milan PAVLOVIĆ
Ivan Kršić (Snimio Dragan Matić / Cropix)

Ivan Kršić (Snimio Dragan Matić / Cropix)


Tvrtka HŽ Infrastruktura nedavno je raspisala prethodno savjetovanje sa zainteresiranim gospodarskim subjektima, čime je i formalno pokrenuta javna nabava u procesu izrade studijske dokumentacije za obnovu i modernizaciju željezničke mreže u Istri. Radi se o samo jednom u nizu vrijednih projekata na tom području, budući da se u željezničku infrastrukturu u Hrvatskoj trenutačno ulaže više nego u proteklih pola stoljeća. Najave su da će do 2030. godine u željeznicu biti uloženo 5,4 milijarde eura.

O kakvim je konkretno ulaganjima HŽ Infrastrukture riječ i gdje se u tim planovima nalazi Istarska županija razgovarali smo s predsjednikom Uprave HŽ Infrastrukture Ivanom Kršićem.

- Činjenica je da se u izgradnju i obnovu željezničke infrastrukture u Hrvatskoj godinama nije ulagalo. Prioritet je bila cestovna infrastruktura, izgradnja mreže autocesta, no konačno je došao red i na željeznicu. U ovome trenutku u fazi projektiranja su projekti vrijedni četiri milijarde eura, u postupku javne nabave za radove su projekti u vrijednosti od dodatnih 550 milijuna eura, dok vrijednost radova koji su u tijeku u ovome trenutku iznosi 850 milijuna eura. Dakle, procjenjujemo da ćemo do 2030. u željezničku infrastrukturu u Hrvatskoj uložiti 5,4 milijarde eura, te obnoviti i modernizirati 780 kilometara pruga.

Najvažniji, i po obuhvatu i financijski, su projekti koji se većim dijelom sufinanciraju iz europskih fondova, a nalaze se na koridoru RH1 od državne granice sa Slovenijom do državne granice sa Srbijom i na koridoru RH2 od Rijeke do državne granice s Mađarskom. Osim projekata na međunarodnim koridorima kontinuirano provodimo projekte obnove i modernizacije pruga za regionalni i lokalni promet. Riječ je o zahtjevnim, izazovnim i višegodišnjim projektima kojima ćemo stvoriti brzu, sigurnu i ekonomski konkurentnu prometnu uslugu.

Dotrajala pruga

U kakvom je stanju danas željeznička infrastruktura u Istri?

- Željeznička infrastruktura na pruzi koja prolazi kontinentalnim dijelom Istre, odnosno od državne granice sa Slovenijom do Pule, dotrajala je te postoji potreba za njezinom obnovom i modernizacijom. Iako postojeće tehničke karakteristike pruge omogućuju vožnju putničkih i teretnih vlakova, prugom trenutačno ne voze teretni vlakovi jer nema zainteresiranih prijevoznika. Od spomenute pruge se u kolodvoru Lupoglav odvaja željeznička pruga za lokalni prijevoz Lupoglav – Raša, a koja je u funkciji samo do transportnog otpremništva Učka.

- S obzirom na postojeće stanje, gdje se u priči o ulaganjima nalazi primjerice revitalizacija željezničke pruge od granice sa Slovenijom do Pule?

- Modernizacija i revitalizacija željeznice u Istarskoj županiji dio je spomenutih ulaganja. U studenome ove godine smo, sukladno Zakonu o javnoj nabavi, pokrenuli prethodno savjetovanje sa zainteresiranim gospodarskim subjektima za uslugu izrade Studije obnove i modernizacije željezničke pruge R101 DG – Buzet - Pula. U sklopu te studijske dokumentacije bit će sagledane potrebe i mogućnosti modernizacije, analizirane prihvatljive opcije i ulaganja u odnosu na planiranu prometnu potražnju, te će ona biti podloga za daljnju razradu projekta i prijavu za moguće sufinanciranje iz europskih fondova.

- Što je s prugom Lupoglav – Raša i uspostavom prometa do Luke Bršica? Interes za tu prugu pokazala je i Lučka uprava Rijeka s kojom ste potpisali sporazum o suradnji. Što Sporazum podrazumijeva i u kojoj su fazi aktivnosti vezane uz obnove te pruge?

- Sporazum o suradnji na aktivnostima vezanima uz obnovu pruge Lupoglav – Raša i na uspostavi prometa do luke Bršica HŽ Infrastruktura je s Lučkom upravom Rijeka potpisala u 2020., čime je uspostavljena suradnja na pripremnim aktivnostima u cilju prijave, odnosno apliciranja na natječaje za sufinanciranje studije isplativosti iz fondova Europske unije. I za taj smo projekt pokrenuli prethodno javno savjetovanje koje obuhvaća uslugu izrade Studije izvodljivosti za revitalizaciju željezničke pruge L213 Lupoglav – Raša i željezničkih kolosijeka u luci Rijeka – bazen Raša. Studijom izvodljivosti razmotrit će se i detaljno analizirati opravdanost revitalizacije pruge s obzirom na predviđene količine teretnoga prijevoza prema potrebama Lučke uprave Rijeka za terminal Bršica, te će se odrediti smjernice za sljedeću fazu, odnosno za izradu daljnje studijske i projektne dokumentacije.

Pruga kroz tunel

- Dali se s ovim planovima i definitivno odustalo od ideje da se Istra s ostatkom Hrvatske željeznički poveže tunelom kroz Učku?

- Ranije spomenutim projektima predviđena je samo obnova i modernizacija postojeće željezničke mreže u Istri, a povezivanje s ostatkom željezničke mreže u Hrvatskoj tunelom kroz Učku dugoročni je projekt za koji je potrebno dokazati isplativost i osigurati odgovarajući izvor financiranja, a potom i izraditi tehničku dokumentaciju te ishoditi potrebne suglasnosti i dozvole.

- Planirate li i u kojoj mjeri ulagati u željezničko-cestovne prijelaze na željezničkoj mreži koja prolazi kroz Istarsku županiju?

- Sigurnost nam je uvijek na prvome mjestu, i to ne samo na području Istre, već na cjelokupnoj hrvatskoj željezničkoj mreži. U sklopu projekta nabave i ugradnje opreme za osiguranje 50 željezničko-cestovnih prijelaza (ŽCP), a što se financira u sklopu projekta Svjetske banke "Održive hrvatske željeznice u Europi", na području Istarske županije bit će osigurano sedam ŽCP-a ukupne vrijednosti 10,4 milijuna kuna, na kojima će se ugraditi automatski uređaji za osiguranje s cestovnim svjetlosnim signalima i polubranicima. Riječ je o prijelazima Roč, Borut 1, Lovrečići, Cerovlje, Pazin Novaki, Sveti Petar u Šumi i Stancija. Planirani početak radova na modernizaciji spomenutih ŽCP-a je prva polovina 2022. godine.

Zeleni plan

- Zadnjih dana jedna od globalno najaktualnijih tema bila je svjetska klimatska konferencija s koje su upućena neka vrlo dramatična upozorenja koja se tiču nastavka korištenja fosilnih goriva. Što će u kontekstu zaštite okoliša za Hrvatsku značiti realizacija najavljenih investicija i stvaranje pretpostavki za snažan i moderan željeznički promet u zemlji?    

- Željeznički promet ekološki je najprihvatljivija vrsta prijevoza ljudi i dobara. Prema Europskome zelenom planu cilj je do 2050. smanjiti emisiju stakleničkih plinova iz prometa za 90 posto, i to, između ostalog, tako da se znatan dio od 75 posto kopnenog tereta koji se danas prevozi cestama do tada počne prevoziti željeznicom i unutarnjim plovnim putovima. Ulaganja u željezničku infrastrukturu koja provodimo i planiramo u budućnosti doprinose upravo tome. Osim što unaprjeđujemo kontejnerske terminale u luci Rijeka , obnavljamo i gradimo željezničku infrastrukturu tako da kapaciteti pruga, brzine prometovanja i razina sigurnosti budu veći.

Što se tiče kontejnerskoga terminala Brajdica, radove na njegovu unaprjeđenju, koje smo izveli u suradnji s Lučkom upravom Rijeka, završili smo krajem prošle godine. Tim je projektom Rijeka dobila teretni multimodalni kolodvor koji je u stanju formirati i do 20 kompozicija kontejnerskih blok-vlakova na dan, čime se povećava ukrcajni i iskrcajni kapacitet željeznicom na 360 000 TEU na godinu. Osim toga u partnerstvu s Lučkom upravom Rijeka izvodimo radove na kontejnerskome terminalu Zagrebačko pristanište te još ove godine očekujemo održavanje tehničkog pregleda.

Cilj nam je doprinijeti rastu luke Rijeka kao jedne od osnovnih luka na Mediteranskome koridoru kroz osiguranje učinkovitosti, održivosti i multimodalnosti teretnoga prijevoza, kao i eliminirati postojeće usko grlo i izgraditi teretne kolodvore s povećanim ukrcajnim i iskrcajnim kapacitetom. Time bi se stvorili uvjeti za znatnije preusmjeravanje teretnoga prijevoza iz luke na željeznicu, a posljedično i očuvao okoliš.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater