Dan rječnika obilježava se svake godine 16. listopada u spomen na Noaha Webstera, leksikografa, oca američkog rječnika, koji je rođen toga dneva 1758. Svrha je isticanje važnosti upotrebe rječnika i obogaćivanja vokabulara. Svoje djelo "An American Dictionary of the English Language" Webster je pisao 27 godina, dovršio ga je i objavio 1828. godine.

Otac hrvatskog rječnika

Prvi rječnik hrvatskoga jezika; Rječnik pet najuglednijih europskih jezika: latinskoga, talijanskoga, njemačkoga, dalmatinskoga (hrvatskoga) i mađarskoga, sastavio je Faust Vrančić (Šibenik, 1551. - Venecija, 1617.). Rječnik je tiskan u Veneciji 1595.; djelo je pisano leksikografski ispravno, imenice su u nominativu, a glagoli u infinitivu (što ni u kasnijim hrvatskim rječnicima nije dosljedno provedeno). Sadrži 5.411 abecedno poredanih latinskih riječi, uglavnom onih za svakidašnju uporabu, uz koje su u stupcima riječi ostalih jezika. Vrančićev stupac hrvatskih riječi prvi je hrvatski rječnik uopće, što je, zajedno s uvrštavanjem hrvatskoga među "pet najodličnijih europskih jezika", neizmjerno važan događaj za razvoj hrvatskog jezika. Rječnik sadrži oko 3.800 hrvatskih riječi, u dodatku Deset Božjih zapovijedi, Vjerovanje, Očenaš i Zdravomariju, te popis slavenizama u madžarskom jeziku, što se može smatrati zametkom etimološkoga rječnika. Većina je leksika čakavska, ali ima i štokavskoga, poneka kajkavska riječ, pa i crkvenoslavenska.

Istra ima više autora koji su se prihvatili zahtjevna i dugotrajna posla prikupljanja i tumačenja riječi istarskoga narječja.

Marijan Milevoj - Gonan po nase

Marijan Milevoj, novinar i publicist, izdao je nekoliko izdanja svoga rječnika labinskog govora „Gonan po nase“. Sadržaj i struktura te knjige od 375 stranica ne mogu se jednoznačno podvesti pod leksikografiju. To se može zaključiti već iz sadržaja: Besedi, Šćorice, Kanconi od srca, Štote besedi. Ta se izvorna dijaktološka građa, ističe u prikazu ovoga rječnika Iva Lukežić, nalazi u dva sloja: rječnik s pet tisuća natuknica, riječi koje pripadaju leksičkom fundusu labinskog govora, te isto toliko rečenica kojima su objašnjene riječi.

Iva Lukežić je istaknula da je knjiga Marijana Milevoja „Gonan po nase“ velik događaj za Labin i Labinjane, za Istru i Istrane, a po tome i za Hrvatsku i hrvatski jezik. Labinjani će reći gonan po nase, na noge će navući holjove (čarape), neće kleti ili psovati već beštemjat.

Barbara Buršić Giudici s Odsjeka za romansku i klasičnu filologiju pulskog Sveučilišta, obradila je istromletačke posuđenice u čakavskom govoru Funtane. Obrađene posuđenice preuzete su iz sljedećih semantičkih polja: vremenske prilike; geomorfologija; običaji i institucije; tijelo i osjetila; opažaji i utisci; vrijeme i kalendar; život, brak i obitelj. Građa koja je obrađena diplomski je rad Gordane Ramani: Atlante linguistico Istro - quarnerino: Funtana - Fontana, koji je 2008. obranila na Odjelu za studij na talijanskom jeziku (Dipartimento di studi in lingua italiana) Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.

Funtana je istrohrvatski (cakavski) punkt. Upitnik je imao 1.898 pitanja raspoređenih u četrnaest semantičkih skupina, uz dvanaest podskupina, koje pokrivaju manje-više sve relevantne situacije u životu jedne zajednice.

Istromletački talijanski govori

Složenost jezičnih prilika u Istri i zamršenost stratifikacija u dubokoj povijesti ovoga poluotoka općepoznata je činjenica. Na njemu se kroz stoljeća isprepleću dvije jezične obitelji - svaka s nekoliko članova - i dvije kulturne sfere, a različite migracije samo povećavaju tu šarolikost. U tom mozaiku, od ranoga srednjega vijeka do danas, ima utjecaja s raznih romanskih i slavenskih područja: furlanskih, venecijanskih, a možda i romanjolskih s jedne strane, hrvatskih i slovenskih s druge strane. Tome treba dodati i doseljene istrorumunje i Albance. Studij povijesti pojedinih istarskih dijalekata predstavlja stoga izvanredno polje rada jednako za romaniste kao i za slaviste, a ne manje - vjerojatno čak i više - i za lingviste koji se bave kontaktima i miješanjem jezika. Razumljiv je, dakle, znanstveni interes rekonstrukcija pojedinih etapa jezičnog razvitka ove “vjetrometine”. Istromletački talijanski govori u hrvatskom dijelu Istre u osnovnim se crtama uklapaju u mletački dijalektalni dijasustav.

U Funtani se koriste dva dijalekta: cakavski i istromletački. Cakavski govor Funtane pripada jugozapadnim istarskim dijalektima, odnosno štokavskoj skupini vodnjanskog tipa. Dan se budi u Funtani kažu Dan se žvejava; za riječ munja rabe posuđenicu šajeta; povjetarac je u Funtani bavižela; kamenolom je kava; sabjun je pijesak; čast je onor; blebetuša, brbljavica je cakuluna; crkvenjaka zovu bażabanki; prezepjo su božićne jaslice.

Istroveneto, nematerijalna zaštićena kulturna baština

U rujnu ove godine objavljena je informacija da je istroveneto postao dio nematerijalne Kulturne baštine u registri Ministarstva kulture RH. Akademik Goran Filipi (Zadar, 1954. – Medulin, 2021.) zapisao je u Istarskoj enciklopediji: "Mletački se dijalekt u Istri uglavnom širio s mletačkom vlasti, postupno potiskivao predmletačke romanske istarske govore (istriotski) i prevladao u urbanim sredinama, poglavito nakon što je 1420. Venecija ovladala većim dijelom Istre. Od drugih se mletačkih govora, s kojima ima zajednički osnovni leksik i jezični ustroj, razlikuje po leksičkim ostatcima predmletačke istarske romanštine i po slovenskim i hrvatskim jezičnim elementima. Tijekom povijesti u Istri su se i na kvarnerskom prostoru dodirivali i prepletali različiti govori i stvoreno je osebujno sociolingvističko stanje. Istromletački se, kao i drugi istarski govori (hrvatski, slovenski, istriotski, istrorumunjski, istrocrnogorski), od matičnoga dijasustava razlikuje i po onome što je prihvatio iz istarskog jezičnoga okoliša te tijekom stoljeća na svoj način oblikovao".

Dr. Filipi je nakon obrane doktorske disertacije 1991.(Istarska ornitonimija), uz jednu uredničku, objavio 23 knjige, od toga šest knjiga etimoloških studija o istrorumunjskom, četiri sveska jezičnih atlasa Istre, za istriotski, istromletački, istrorumunjski te pomorsku terminologiju istarskih govora, tri etimološka rječnika pučkog nazivlja brodogradnje, pučke istarske ornitonimije, pučke slovenske ornitonimije i drugo.

Projekt Istarski rječnik

Znate li što je “štijenje”, “škritor”, “likaruša”? Prevedeno na standardni hrvatski, to su redom “čitanje”, “pisac” i “knjiga”, izrečeni na dijalektu jugozapadne Istre. Sve te riječi, i još mnoštvo drugih koje su u upotrebi u različitim dijelovima Istre, moguće je pronaći na sajtu Istarski rječnik.

Radi se o projektu kojega nakladnik Histria Croatica - C.A.S.H. u Puli realizira u suradnji s Istarskom županijom i brojnim skupljačima narodnog blaga i stručnjacima raznih profila - jezikoslovcima, dijalektolozima, etnolozima, sociolozima, sociolingvistima. Projekt je pokrenut krajem 2006. godine. Na internetske stranice dosad je postavljena rječnička baza od oko 19 tisuća pojmova na hrvatskom standardu i oko 170 tisuća riječi na istarskim dijalektima.

Povezane vijesti

• Uz blagdan Velike Gospe nadnaravni događaj u supetarskoj crkvi na Badnjak 1721. godine: IKONA CRNE GOSPE JASNOGORSKE PROPLAKALA U SRCU ISTRE
• Istarska duhanska priča počela je još krajem 19. stoljeća: SAMO JOŠ KANFANAR MOTA CIGARETE
• ZRCALO VREMENA: Prvi put u svojoj povijesti narod Istre uzeo kormilo u svoje ruke