KREĆE OBNOVA

Europska unija se prebacuje na ekološki prihvatljivu željeznicu. HOĆE LI I ISTRA UĆI U TAJ VLAK? Anton Kliman poručuje: "Hoće i mora! Klimatske promjene branimo i na svom poluotoku"

Kako te fraze ne bi ostale samo mrtvo slovo na papiru i samo jedno u nizu političkih obećanja, Kliman je otišao korak dalje: uz njegov veliki angažman i koordinaciju, uskoro će se, u suradnji s izvršnom vlasti i nadležnim Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, potpisati određeni dokumenti kojima će i formalno, izradom stručnih studija, započeti obnova uništene željezničke infrastrukture na Poluotoku. Iako se ovdje kasni, Kliman kaže da i dalje imamo vremena uhvatiti europski vlak promjena te, u skladu s time, prebacivanja što većih količina prometa s cesta na pruge

| Autor: Robert FRANK
Ilustracija (Pixabay)

Ilustracija (Pixabay)


Zbog sprječavanja daljnjeg onečišćenja prirode bliska budućnost sa sobom nosi goleme promjene u načinu kretanja i prometu. Slijedom stavova Europske unije i aktualnih trendova očekuje se revitalizacija i stavljanje u funkciju brojnih ugašenih željezničkih pruga. U taj vlak mora uskočiti i Istra sa svojom potpuno devastiranom i zapuštenom željeznicom.

Realno, potrebna su golema ulaganja da se Istra kvalitetno nadoveže na postojeće europske željezničke koridore. No to nije neizvedivo, dapače moguće je. Tako barem misli aktualni saborski zastupnik HDZ-a Anton Kliman koji je dobar dio svoje predizborne kampanje, po svemu sudeći pozitivno percipirane kod dijela ovdašnjih birača, izgradio na ideji da Istra ima potencijal i mogućnosti za novi razvoj željezničkog prometa. Istodobno, Istra mora ostati zelena, ekološka i čista, ali i što bolje infrastrukturno povezana s Europom.

Kako te fraze ne bi ostale samo mrtvo slovo na papiru i samo jedno u nizu političkih obećanja, Kliman je otišao korak dalje: uz njegov veliki angažman i koordinaciju, uskoro će se, u suradnji s izvršnom vlasti i nadležnim Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, potpisati određeni dokumenti kojima će i formalno, izradom stručnih studija, započeti obnova uništene željezničke infrastrukture na Poluotoku.

Iako se ovdje kasni sa orijentacijom na željeznicu, Kliman kaže da i dalje imamo vremena uhvatiti europski vlak promjena te, u skladu s time, prebacivanja što većih količina prometa s cesta na pruge.

Jedna od poanti tog pristupa je reduciranje ili čak ukidanje avionskih linija nasuprot kojih se forsira željeznički promet i prijevoz putnika na ovakav, ekološki puno prihvatljiviji način. Sve to se radi i planira u cilju manjeg onečišćenja zraka i prirode te reguliranja klimatskih promjena koje opasno ugrožavaju opstanak planeta Zemlja.

"Cijela poanta je u traženju ravnoteže opstanka civilizacije kakvu poznajemo i u kojoj živimo s jedne, te održivog gospodarskog razvoja s druge strane. Jakom željeznicom dobivamo ekološki prihvatljiv model transporta putnika i tereta, ali i pokrećemo značajne gospodarske aktivnosti vezane uz njenu (do)gradnju", kaže Kliman, dodavši da živimo u 2021., Europskoj godini željeznice.

Zabrana kratkih letova

Kliman ističe da anketa javnog mnijenja za cijelu EU, koju je Eupinion proveo u rujnu 2020. godine, pokazuje da većina Europljana podržava značajne promjene u nekim područjima svog života kako bi pridonijeli borbi protiv klimatskih promjena. Tako bi, na primjer, dvoje od troje Europljana podržalo zabranu kratkih letova do odredišta do kojih se vlakom može doći u roku od 12 sati. Posljedično to znači reduciranje i ukidanje kratkih avionskih letova u korist željezničkog prometa.

Anton Kliman (Snimio Milivoj Mijošek)

Anton Kliman (Snimio Milivoj Mijošek)

Kandidat HDZ-a za istarskog dožupana i prvi čovjek kanfanarskog HDZ-a Diego Antončić, inače konzultant u tvrtki Pantarhei Advisors u Buxellesu, pojasnio je aktualnu politiku Europske unije oko prometa, ekologije, održivosti i u svemu tome ciljanog forsiranja željeznice nasuprot, recimo, avionskog prometa.

"Prema Europskom zelenom planu iz prosinca 2019. godine, za postizanje održivog prometa korisnici moraju biti na prvom mjestu te im se moraju staviti na raspolaganje cjenovno pristupačnije, dostupnije, zdravije i čišće alternative trenutačnim navikama u pogledu mobilnosti. Komisija je 2020. donijela Strategiju za održivu i pametnu mobilnost kojom će nastojati riješiti to pitanje i razmotriti sve izvore emisija. Kroz cijeli taj proces potrebno je snažno potaknuti multimodalni prijevoz. Time će se povećati učinkovitost prometnog sustava. Prioritetnim se ocjenjuje da bi se znatan dio od 75 posto kopnenog tereta koji se danas prevozi cestom trebao početi prevoziti željeznicom i unutarnjim plovnim putovima. Prema Strategiji za održivu i pametnu mobilnost iz prosinca 2020. godine, ekologizacija mobilnosti mora postati nova osnova za rast prometnog sektora. Mobilnost u Europi trebala bi se temeljiti na učinkovitom i međusobno povezanom multimodalnom putničkom i teretnom prometnom sustavu koji je unaprijeđen povoljnom željezničkom mrežom velikih brzina. Ekologizacija mobilnosti pak znači da cjelokupna mobilnost mora postati zelenija i s manje ispušnih plinova, uz veće korištenje električne energije i vodika", kaže Antončić.

Do 2050. godine

Prema procjenama, gledajući europsku perspektivu, samo do 2030. udvostručit će se željeznički promet velikih brzina, a do 2050. udvostručit će se željeznički teretni promet i utrostručit će se željeznički promet velikih brzina. Kako bi se to realiziralo, moraju se iskoristiti sve poluge politike, između ostalog odlučan rad na tome da se veći broj aktivnosti preusmjeri na održivije vrste prijevoza. Konačni cilj je povećanje broja putnika koji putuju željeznicom i koji s posla i na posao putuju javnim prijevozom te da se velik dio prijevoza tereta preusmjeri na željeznicu, unutarnje plovne putove i kratku plovidbu.

"Kako bi se u tako zacrtanom scenariju postigle nulte emisije ugljičnog dioksida, u željezničkom prijevozu trebalo bi povećati upotrebu električne energije, a kada to nije moguće, upotrebu vodika. Potrebno je, nadalje, odlučno djelovati kako bi se prometni sektor transferirao u istinski multimodalni sustav usluga održive i pametne mobilnosti. U tom smislu Europa treba izgraditi visokokvalitetnu prometnu mrežu s brzim vlakovima na kratkim udaljenostima i čistim zrakoplovima kojima će se poboljšati mogućnosti putovanja na velike udaljenosti. Komisija će raditi na stvaranju povoljnih uvjeta za prijevoznike kako bi do 2030. putnicima mogli ponuditi ugljično neutralne opcije za planirana zajednička putovanja kraća od 500 km unutar EU-a", smatra Kliman.

Antončić objašnjava da bi, uz poštovanje prava tržišnog natjecanja, zračni prijevoznici trebali prodavati veći broj multimodalnih karata. Stoga će Komisija 2021. početi predlagati regulatorne mjere kako bi omogućila inovativne i fleksibilne karte kojima se spajaju razne vrste prijevoza te se putnicima nudi putovanje doslovno od vrata do vrata.

Diego Antončić

Diego Antončić

"Zahvaljujući provedbi četvrtog željezničkog paketa i otvaranju željezničkih tržišta tržišnom natjecanju, željeznički prijevoznici brže će reagirati na potrebe potrošača te će poboljšati kvalitetu svojih usluga i njihovu isplativost. Komisija će 2021. predložiti akcijski plan za unaprjeđenje usluga željezničkog prijevoza putnika na velike udaljenosti. Njime će se podržati nastojanja država članica da ključne veze među gradovima ubrzaju boljim upravljanjem kapacitetima, koordiniranim sastavljanjem voznih redova povećanjem voznih parkova željezničkih vozila i ciljanim poboljšanjima infrastrukture radi poticanja novih, među ostalim noćnih, željezničkih usluga", kaže Diego Antončić.

U tom kontekstu može se navesti primjer Euronighta, sezonskog noćnog vlaka na relaciji Bratislava - Beč - Graz - Split, kojim će slovački i austrijski turisti dolaziti na dalmatinsku obalu. Takve linije trenutno zaobilaze Istru koja nema željezničku infrastrukturu potrebnu za ovakav oblik prijevoza putnika. Upravo s ciljem dovođenja turista na Poluotok i ovakvim načinom prometa i transporta, Kliman kaže da se forsira revitalizacija istarske pruge.  

Poseban avio porez

Konkretni potezi vlada značajnijih europskih država pokazuju koliko se ozbiljno razmišlja o spoju ekologije i prometa te njihovoj koegzistenciji na sve ranjivijem planetu Zemlji.

Antončić navodi konkretan primjer: kao dio svog programa potpore Austrian Airlinesu tijekom Covid-19 pandemije, austrijska vlada je uvela poseban porez od 30 eura na zrakoplovne karte za letove kraće od 350 kilometara (nezapamćena mjera zaštite okoliša unutar EU), dok su zrakoplovne veze koje su prelazile udaljenosti do kojih se vlakom moglo putovati u roku od tri sata od sada zabranjene.

"Takva odluka mogla bi utjecati na letove Beč - Salzburg, a također i usluge od glavnog grada do Graza i Klagenfurta nakon dovršetka novih željezničkih tunela. Imamo i francuski primjer: u sklopu programa potpore francuskom zrakoplovnom sektoru, francuski ministar gospodarstva i financija Le Maire potvrdio je da će zabraniti 2,5-satne kratke letove, dok će domaći letovi Air France-KLM-a biti smanjeni za 40 posto. Zabrana putovanja zrakoplovom na kratkim relacijama primjenjivat će se na rutama na kojima vlakovi nude putovanja od 2 sata i 30 minuta ili manje. To znači da Air France više neće moći prodavati karte za domaća putovanja na letovima između Pariza i Bordeauxa, Lyona, Nantesa ili Rennesa", kaže Antončić.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater