ČAK NI NAJSTARIJI PČELARI NE PAMTE OVAKO LOŠU PČELARSKU SEZONU "Više od 95 posto pčelara nije vrcalo med jer ga nije ni bilo"

(snimila Gordana Čalić Šverko)

Ministarstvo poljoprivrede sufinancirat će pčelarima nabavu šećera za prihranu pčela. Upravo je objavljen pravilnik o provedbi programa potpore pčelarima zbog gubitka medonosnog potencijala koji se odnosi na raspodjelu financijskih sredstava u vrijednosti od tri milijuna kuna. Rok za predaju zahtjeva i računa za kupljeni šećer za prihranu pčela, izdanih u razdoblju od početka ožujka do početka rujna, traje do 15. listopada.

Nedostatak pčelinje paše

Nepovoljne meteorološke prilike uzrokovale su nedostatak pčelinje paše zbog stradavanja medonosnog bilja te zadale dodatni udarac već ionako oslabljenom pčelarskom sektoru pogođenom pandemijom COVID-19 te posljedicama razornog potresa u središnjem dijelu Hrvatske.

Na temelju prikupljenih preliminarnih podatka procijenjeni su gubici medonosnog potencijala od 80 do 100 posto. Provedbom ovog programa, napominju u Ministarstvu poljoprivrede, izravno će se utjecati na osiguranje brojnosti pčelinjih zajednica, nastavak daljnjeg uspješnog oprašivanja poljoprivrednih i samoniklih usjeva i na kontinuiranu proizvodnju pčelinjih proizvoda, a neizravno na vraćanje nazočnosti pčela na isto područje u svrhu očuvanja biološke raznolikosti.

Korisnici potpore su pčelari koji su upisani u Jedinstveni registar domaćih životinja i imaju prijavljen i ažuriran broj košnica u Evidenciji pčelara i pčelinjaka za 2021. godinu te su upisani u Upisnik poljoprivrednika ili Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Iznos potpore po korisniku izračunava se na temelju broja pčelinjih zajednica u stacionarnim i/ili selećim pčelinjacima iz Evidencije pčelara i pčelinjaka za 2021. godinu i iznosa stvarnog troška kupljenog šećera bez PDV-a, a najviše do iznosa od 20 kuna po pčelinoj zajednici.

U Udruzi pčelara Buzet procjenjuju da će većina njihovih članova, onih koji udovoljavaju uvjetima, poslati zahtjev za potporu zbog gubitka medonosnog bilja. Predsjednik buzetske pčelarske udruge Dejan Blažević kaže da čak ni najstariji pčelari na sjeveru Istre ne pamte tako lošu pčelarsku sezonu.

Županija nema sredstva

- Pčelarska sezona bila je jako loša, doslovno nikakva. Više od 95 posto pčelara nije vrcalo med jer ga nije ni bilo, jedino su oni koji su selili košnice možda uspjeli nešto vrcati, ali i to je bilo jako malo, kaže Blažević te dodaje da su tome razlog nepovoljne vremenske prilike. Upravo u razdoblju cvatnje voćaka, sjever Istre zadesio je snijeg i mraz i sve se poremetilo. Pčelari se od tada nisu opravili.

- Pčele prihranjujemo od početka ožujka, a sada smo u kolovozu morali unijeti u košnice veće količine, minimalno petnaest kilograma šećernog sirupa po košnici da si ga pčele do sredine rujna spreme kako bi imale hrane do proljeća. Pčelare je zadesio dvostruki gubitak, ostali su bez meda i još moraju dodatno izdvajati za prihranu pčela tako da je svaka potpora dobrodošla, kaže Blažević.

Dodaje i da su se sve pčelarske udruge Istre obratile za potporu Istarskoj županiji koja međutim nema sredstava predviđenih za te namjene, ali je zato buzetska Udruga pčelara kontaktirala i Grad Buzet.

Na buzetskom području ima oko 1.400 pčelinjih zajednica. Pčelinjaci su postavljeni na područjima od desetak metara pa sve do 750 metara nadmorske visine. Sjever Istre poznat je po medu od akacije, lipe, ima i nešto meda od kestena zahvaljujući zrenjskom području, dok je livadnog meda jako malo jer se livade više ne kose, nema ni ispaše, a pašnjaci su se pretvorili u šume.