"ZAŠTO JE PČELA VAŽNIJA OD ČOVJEKA"

MEĐU ZADNJIMA SMO U EUROPI PO POTROŠNJI, ALI UVOZ CVJETA: Na našem tržištu ima puno lažnog meda, ali teško je dokazati da se ne radi o pravom


"Kada bi pčele izumrle, čovjeku bi preostalo samo četiri godine života" rekao je jednom Albert Einsten. Možda je u svojim slutnjama i malčice pretjerao, no činjenica je, veli nam Nikola Bićanić, predsjednik Udruge pčelara Pula, da pčele oprašuju 90 posto biljka cvjetnica i 87 posto usjevnih kultura, odnosno sudjeluju u recentnoj proizvodnji hrane u svijetu s čak 35 posto.

Pojedine vrste poljoprivrednih kultura u odsutnosti pčela imale bi i do 75 posto manji prinos, a mnoge bi od tih vrsta, koje čovjek koristi za hranu ili za proizvodnju lijekova, kroz nekoliko godina u potpunosti nestale. Upravo da bi ukazala na važnost pčela ova je Udruga u Puli, u suradnji s Gradom Pula, organizirala gostovanje izložbe Hrvatskog prirodoslovnog muzeja "Zašto je pčela važnija od čovjeka".

Neprocjenjiva uloga

Izložba se može pogledati sve do 29. ožujka radnim danom od 10 do 16 sati i subotom od 15 do 18 sati u izložbenom prostoru u Strossmayerovoj 4 (iza katedrale). Moguće su najave većih grupa na broj 098/335 462. Ulaz je besplatan. Izložba je nastala u suradnji Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, Hrvatskog pčelarskog saveza, Veterinarskog i Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te na zanimljiv i edukativan način prikazuje biologiju i ekologiju pčela i pčelinjih zajednica, njihovu međuovisnost s biljnim svijetom i ulogu u očuvanju bioraznolikosti, ali i način nastajanja meda.

Na njoj se mogu pogledati brojni artefakti i pčelarski alati iz fundusa Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja iz Zbirke opnokrilaca te sjajno preparirane biljke koje ovise o oprašivanju pčela. Između ostaloga, može se pogledati kako su se razvijale košnice i koliko se one razlikuju između kontinentalnih i primorskih krajeva Hrvatske, ali i od košnica primjerice Bugarske i Rumunjske. Izložba pojašnjava život ovih vrijednih insekata, od morfologije do toga kako žive, rade, prave med, a može se zaviriti i unutar jedne pčelinje zajednice. Autori izložbe su dr. sc. Iva Mihoci, dr. sc. Zorana Sedlar i mag. exp. biol. Petar Crnčan, koji su se potrudili da svaki podatak o pčelama i pčelarstvu bude jasno pojašnjen i prikazan na kreativan i originalan način.

Nas su kroz izložbu proveli, osim predsjednika Udruge Bićanića, dr. Olga Dabović-Rac i Nediljko Landeka iz Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije. Landeka je i sam pčelar te istarski predstavnik u Hrvatskom pčelarskom savezu.

Pčele, pričaju nam, čine nezamjenjivu kariku u našem sustavu, njihova uloga u oprašivanju je neprocjenjiva, a jedna pčelinja zajednica u jednome danu može oprašiti i do tri milijuna cvjetova.

Tri tisuće košnica

Kako doznajemo od Bićanića, Udruga trenutno okuplja 60 do 70 aktivnih članova na području Puljštine, koji imaju između 2.500 i tri tisuće aktivnih košnica.

- U prosjeku naši članovi imaju 30 do 40 košnica, velik dio su hobista koji imaju manji broj, ispod 20 košnica, nekoliko članova ima preko sto košnica, pa sve do člana koji ima čak 500 košnica i profesionalni se bavi pčelarstvom, veli nam Bićanić, dodajući da je svima intencija javnost senzibilizirati o važnosti pčela i pčelinjih proizvoda jer ljudi malo zna koliko smo međuovisni. Posebno žele o potrebi zaštite pčela educirati mlađe naraštaje pa su stoga posjete izložbi dogovorili s vrtićima i školama.

Pčele, veli nam, danas imaju puno neprijatelja - od pesticida, zagađenja do mijenjanja klime i doista su ugrožene. Na pitanje koliko su ljudi educirani o medu, Bićanić veli da većina zna da je to "ono slatko što se stavlja u čaj kad si prehlađen". No, med je, veli nam, puno vrjedniji od toga, a sva njegova ljekovita svojstva nisu do kraja istražena, dodaje Landeka, navodeći da se upravo na Danima pčela u Pazinu govorilo o najnovijim saznanjima.

Na pitanje kako prepoznati kvalitetan med, s obzirom na to da na tržištu postoji puno krivotvorenog meda po iznimno povoljnim cijenama, Bićanić nam pojašnjava da se najčešće radi o raznim obojenim šećernim melasama koje se miješaju s malo meda slabije kvalitete pa je teško dokazati da se ne radi o medu. Takva su vrhunske analize jako skupe, dodaje, i teško je dokazati da se radi o falsifikatima. Med je drugi proizvod po patvorenju u svijet.

Protiv krivotvorenja

Postoji mnogo načina kako se provjerava je li riječ o pravome medu, ali ni jedan nije posve pouzdan. Jedini siguran način je da med kupujemo od provjerenog pčelara kojega znamo i znamo da ima svoje pčele, veli nam Bićanić. Dodaje da je upravo s tim ciljem Hrvatski pčelarski savez pokrenuo projekt takozvane Nacionalne staklenke za med, koju mogu koristiti samo primarni proizvođači pčelinjih proizvoda upisani u Evidenciju pčelara i pčelinjaka, odnosno oni koji proizvode na vlastitom gospodarstvu te su upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava ili Upisnik registriranih objekata u poslovanju s hranom.

- Svaka takva staklenka ima svoj jedinstveni serijski broj koji se može ukucati na web stranice i dobiti podatke tko je med proizveo, gdje i kada. Broj staklenki koji pčelar može kupiti sukladan je njegovom broju košnica kako bi se izbjegla svaka mogućnost malverzacije, pojašnjava Bićanić.

Upitan je li cijena garancija da kupujemo kvalitetan med, Bićanić odgovara da je i to jedan od pokazatelja jer se kilogram kvalitetnog domaćeg meda ne može kupiti za cijenu ispod 60-70 kuna, a kada se radi o kadulji, cijena iznosi i stotinjak kuna.

- Nažalost, po potrošnji meda smo među zadnjim zemljama u Europi, veli nam dr. Dabović-Rac, navodeći da ona iznosi samo 400 grama po glavi stanovnika godišnje, dok zemlje na vrhu ljestvice troše od sedam do devet kilograma. Da se uvozi previše nekvalitetnog meda potvrđuje nam i Landeka, podastirući podatak da je proizvodnja meda od oko osam tisuća tona godišnje za Hrvatsku dostatna. Unatoč tome, lani je uvezeno dvije tisuće tone meda i taj uvoz stalno raste! (B. PETROVIĆ)

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini