FOTO & VIDEO / "Dosta Kaštijunu": Traže zatvaranje centra i novi sustav gospodarenja otpadom u Istri

Inicijativa "Čist zrak, duga ljubav" i Zelena Istra organizirale su u subotu prosvjed ispred Županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun, na kojem su iznijeli zahtjeve za zatvaranjem centra i uspostavom novog sustava gospodarenja otpadom u Istri. Građani su se okupili u popriličnom broju, uz brojne maštovite transparente. Po slobodnoj procjeni, bilo je oko 200 rezigniranih sudionika, a poruke su bile snažne. Svako toliko prosvjednici su uzvicima, zviždanjem i glasnim negodovanjem poručivali – "Idi ća!", što je bio i naziv ovog prosvjeda.

Naime, u više navrata isticalo se s govornice kako je problem Kaštijuna prerastao u opće nezadovoljstvo radom ovog centra. Organizatori su prosvjedom željeli upozoriti na probleme koje već osam godina povezuju s radom centra, posebice neugodne mirise, ali i na odgovornost gradova, općina, Istarske županije i nadležnog ministarstva za funkcioniranje sustava gospodarenja otpadom.

"Ogroman problem zagađenja zraka"

- Mislim da je krajnje vrijeme da vlasti u Istri ozbiljno shvate ogroman problem zagađenja zraka zbog rada Kaštijuna. Dvije trećine otpada koji dolazi na Kaštijun stiže iz ostatka Istre, dakle ne iz Pule i Medulina, a jedan od osnovnih postulata gospodarenja otpadom je obraditi otpad u blizini njegova nastajanja, naglasio je Bojan Blagonić iz GI "Čist zrak, duga ljubav".

Kaštijun, odnosno djelatnost kojom se taj centar bavi, u potpunoj je suprotnosti s djelatnostima koje su primarne u mjestima krajnjeg juga Istre, prvenstveno turističkim, istaknuo je.

Podsjetio je kako je već u samim počecima bilo protivljenja njegovoj izgradnji te zahvalio svima koji su se već tada borili protiv te ideje. Međutim, prozvao je i one koji su, po njegovu mišljenju, odgovorni za to da je "monstrum" Kaštijun nakon osam godina došao do sadašnjeg stanja.

Ovdje imamo više od 30 tisuća tona goriva iz otpada, SRF bala, plastike, PFAS-a - vječnih kemikalija, koje se, prema njegovim riječima, nalaze na vodopropusnoj podlozi po kojoj pada kiša, rekao je Blagonić.

- Imamo 14 tisuća tona frakcije koja se ne može kategorizirati. Također i ona je odložena na vodopropusnoj podlozi iza starog Kaštijuna. Imamo 50 tisuća nelegalno odloženog otpada, što je sramota, tvrdi Blagonić.

Drži da nas u budućnosti, ako se sve ne zaustavi, kroz godine očekuje još šest brda smeća od po 250 tisuća tona otpada te da je Gospić, kako je to nedavno ustvrdio Korado Korlević, "tratinčica za Kaštijun".

- Ovdje imamo 45 puta više otpada nego u Gospiću, poručio je, uz podršku tamošnjem stanovništvu u njihovoj borbi za čist kraj.

Istarske su vlasti, poručio je, posebno zabrinute za Gospić, prozivaju tuđe smeće, dok ono pred vlastitim pragom ne vide. I tako već osam godina, ustvrdio je.

Prozvao aktualne i bivše čelnike

Blagonić je prozvao župana Borisa Miletića koji, prema njegovim riječima, već godinama ne donosi Plan gospodarenja otpadom, a pritom za Kaštijun govori da je moderno postrojenje i da može obraditi i više otpada nego što ga sada obrađuje. "Tražimo hitno sazivanje tematske sjednice za Kaštijun", poručio je.

Blagonića su, kao i ostale govornike, često prekidali prosvjednici poručujući da traže odgovornost, pa čak, moglo se čuti, i ostavke odgovornih.

Zbog dugogodišnjih problema s Kaštijunom Blagonić je prozvao, osim aktualnog, i bivše župane Ivana Jakovčića i Valtera Flega, ali i aktualnog pulskog gradonačelnika Peđu Grbina zbog najavljene sušare fekalija pokraj Kaštijuna, za koju je trenutno zatražena građevinska dozvola. Sušara bi, prema Blagonićevim riječima, trebala biti veličine stadiona Aldo Drosina.

Pred kraj svog obraćanja ustvrdio je kako, bez obzira na naziv Županijskog centra za gospodarenje otpadom, Kaštijun nije ništa više doli deponija otpada.

- Sve nam više smrdi, a sve više plaćamo, konstatirao je.

- Nemojte da vas je strah. Riječ je o nama, našoj djeci i unucima. Zar je ovo život? Trebamo li živjeti u strahu zbog onoga što udišemo? To nismo meritali. Zaslužili smo puno više. Pobijedit ćemo ovu ideologiju i teror smrada i otrova. I neće nas iseliti. Kaštijun treba hitno iseliti, zaključio je Blagonić.

"Ne tražimo još jedno obećanje, tražimo sustav"

Predsjednica Zelene Istre Irena Burba poručila je da je dosta osam godina čekanja te da Županijski centar za gospodarenje otpadom Kaštijun, nažalost, nije izolirani slučaj, nego posljedica načina na koji se u Hrvatskoj, a posebice u Istri, godinama vodi politika gospodarenja otpadom.

- Ne tražimo još jedno obećanje, tražimo sustav, infrastrukturu, odnosno rokove i odgovornost. Zato kažemo 'dosta Kaštijunu'. Žalosno je da u Istri ne postoji izgrađen sustav koji bi preuzeo biootpad, nemamo funkcionalnu regionalnu sortirnicu, odnosno nemamo ništa što bi prethodilo takvom centru. Jedino što imamo je smrad, kazala je Burba.

Upitala je kako je moguće da se godinama govori što ne valja, a da politika nije napravila ništa te gdje je Plan gospodarenja otpadom Istarske županije.

Gradovi i općine, rekla je, nisu uvele sustav odvajanja biootpada, a upravo je to ono što najviše smrdi.

- U 2024. godini odvojeno je, što me sram i izgovoriti, jedva četiri posto biootpada. To su naši ciljevi koji su ostvareni, ironično je dometnula Burba.

Postavila je pitanje i oko rada Državnog inspektorata, ali i načina na koji se biootpad i otpad od hrane iz hotela i ugostiteljskih objekata rješavaju kroz miješani otpad, što sve završava na Kaštijunu i izaziva toliko smrada. "Gdje su kazne za takve?" upitala je. Naglasila je potrebu za hitnim dodatnim mjerenjima. Problem je, prema njezinim riječima, u sustavu koji treba mijenjati, a ni spalionica nije rješenje bez svih prethodnih koraka.

- Istra nema alibi da drugima govori kako nisu napravili posao, jer ga ni ona nije napravila, ustvrdila je Burba i zatražila odmah novi Plan gospodarenja otpadom, jer više nema vremena za čekanje.

Zaključila je da je ovo situacija u kojoj trebamo međusobno biti solidarni jer je katastrofalan sustav prisutan svuda u Hrvatskoj.

"Sustav je toliko moćan da čak i kad si unutar njega, ne možeš ništa mijenjati"

Željko Ilić iz "Zelenog odreda", koji živi u neposrednoj blizini Kaštijuna, podsjetio je kako je krajnji cilj ovakvog skupa pokazati da su ljudi spremni štititi sebe i svoje od trovanja.

- Sustav je toliko moćan da čak i kad si unutar njega, ne možeš ništa mijenjati, mišljenja je Ilić.

Kao primjer naveo je Dušicu Radojčić, predsjednicu Odbora za zaštitu okoliša i prirode u Hrvatskom saboru, kao i samog Blagonića, koji je sjedio u Nadzornom odboru Kaštijuna. Stoga kao rješenje vidi masovne tužbe ili stajanje na cesti kao oblik otpora i blokade.

Član udruge "Čist zrak, duga ljubav" Ivo Lorencin naglasio je da osam godina slušaju prazna obećanja te da odgovorni ne poštuju ustavno pravo na čist okoliš.

- Osam godina gledamo prebacivanje krivnje od općina i gradova preko Županije do Ministarstva. Osam godina udišemo nesnosan smrad i zatvaramo prozore dok nadležni zatvaraju oči. Dosta je! Kaštijun je dokazao da ne radi. Sustav je doživio kolaps na svim razinama, a naša pluća, zdravlje i dostojanstvo više nisu na prodaju, poručio je.

Pet zahtjeva prosvjednika

Lorencin je potom naveo pet zahtjeva prosvjednika: zatvaranje Kaštijuna na sadašnjoj lokaciji i izgradnja novog sustava gospodarenja otpadom koji bi se temeljio na dva centra u Istri; potpuno odvajanje biootpada i izgradnja učinkovitog sustava za njegovu obradu; neovisno ispitivanje tla i vode u blizini odloženih RDF bala (goriva iz otpada) i željezne frakcije na PFAS i mikroplastiku; kontrola kvalitete zraka u okolnim naseljima s ciljem praćenja čestica prašine i neugodnih mirisa te izmještanje sušare mulja i kompostane iz neposredne blizine lokacije putem hitnih izmjena prostornih planova.

Prosvjednici su tako još jednom poručili da, nakon osam godina problema, više ne žele slušati nova obećanja, već traže konkretne rokove, odgovornost i promjenu sustava gospodarenja otpadom u Istri.