Više od sunca i mora
Hrana i vino postali jedan od glavnih razloga zbog kojih gosti dolaze u Istru
Fotografija 1 / 9Nadaleko cijenjen istarski pršut ima i svoj festival (FIP)
Fotografija 2 / 9Tartufi zauzimaju posebno mjesto u gastronomskoj ponudi Istre (Snimio Srđan Oroš)
Fotografija 3 / 9Meso boškarina jedna je od autentičnih priča istarske kuhinje (Arhiva)
Fotografija 4 / 9Nagrađivana maslinova ulja daju poseban okus jelima (Arhiva Glasa Istre)
Fotografija 5 / 9Nenad Velenik (Snimio Milivoj Mijošek)
Fotografija 6 / 9Boris Žgomba (Snimio Josip Mikačić / Pixsell)
Fotografija 7 / 9Boris Miletić (Snimio Milivoj Mijošek)
Fotografija 8 / 9Emil Nimčević (Snimio Milivoj Mijošek)
Fotografija 9 / 9Park Food Fest u Novigradu (Snimio Merlo de Graia)
Gastronomija je neizostavni dio doživljaja neke destinacije i sigurno sve važniji element istraživanja i zanimanja modernih turista. Lokalni doživljaj se vrlo često povezuje upravo s uživanjem u gastronomskim specifičnostima određene lokacije. Zemlje razvijene turističke tradicije to su shvatile prve te su posebno brendirale svoje nacionalne kuhinje. Najbolji primjeri na globalnoj razini su zemlje poput Francuske, Italije, Grčke i sličnih. Aktualni globalni podaci nam pokazuju trenutačno prosječan turist potroši između 20 i 30 posto svog budžeta na putovanju na hranu. Ono što možemo očekivati u narednom razdoblju je dodatno jačanje trenda rasta potrošnje na gastronomsku ponudu.
Porečki boom
Zato je, kada pričamo o razvoju ukupnog turizma Hrvatske, ključno da se što bolje pozicioniramo u tom segmentu ponude. Hrvatska u gastronomskoj ponudi na "terenu" ima komparativnu prednost svojstvenu našem mediteranskom podneblju. Raznolikost namirnica, gastronomska tradicija s elementima različitih kuhinja koje su povijesno u nekim razdobljima dominirala na našim prostorima i tradicionalna vještina spremanja jela i pića impresionira velik dio gostiju koji posjete Hrvatsku, a Istra je dobar primjer kako se gastronomija može prometnuti u jednog od pokretača turističkog prometa. U Istri se na brendiranju gastronomske ponude radi vrlo ozbiljno već više od desetljeća. Ona je odličan primjer uspješne sinergije privatnog i javnog sektora koji uporno i naporno rade s jednim ciljem – brendirati Istru kao najpoželjniju gastronomsku destinaciju u Hrvatskoj i na Mediteranu. Iako je još uvijek na putu do tog cilja, rezultat nije izostao.
Naši sugovornici se slažu da je Istra na kvalitetan i sustavan način razvila svoju autohtonu gastronomsku ponudu. U tome su pomogle brojne privatne investicije u objekte i ponudu, ali i brojne aktivnosti, županije, sustava turističkih zajednica i naravno promocija turističkih agencija koje su gastronomsku ponudu posebno izdvajale u svojim programima.
Možda i najbolji primjer kako u kratkom vremenu gastronomija može promijeniti turističku ponudu jednog grada je Poreč. Iako je Poreč desetljećima jedna od perjanica domaćeg turizma, gastronomski se počeo razvijati tek u posljednjih nekoliko godina. Do tada je gastronomska ponuda bila vrlo siromašna, uz mnoštvo restorana koji su nudili vrlo sličnu hranu. No, u posljednjih se nekoliko godina u Poreču dogodio pravi "boom" kvalitetnih restorana koji su samu destinaciju podigli na višu razinu, a to potvrđuje i direktor Turističke zajednice Poreč Nenad Velenik.
- Gastronomija i vino danas su jedan od najvažnijih elemenata turističkog identiteta Poreča. Od nekadašnjeg pratećeg sadržaja postali su motiv dolaska i važan dio doživljaja destinacije. Poreč je s Istrom uspio od lokalnih proizvoda, vina, maslinovog ulja i tradicijske kuhinje stvoriti prepoznatljivu turističku vrijednost. Upravo kroz gastronomiju gost najbolje upoznaje Istru – njezinu tradiciju, ljude i način života. Uz sve kvalitetnije restorane i nove gastronomske koncepte, Poreč danas dobiva i snažnu novu gastronomsku dimenziju, kaže Velenik te dodaje da su otvaranje restorana poput Jaza, Harris Piccola, Miramare by Fratelli Cerea te novog Spinnakera, uz razvoj Picala i dolazak renomiranih chefova, dodatno podigli ljestvicu kvalitete i pozicionirali Poreč kao destinaciju u kojoj se vrhunski turizam sve više povezuje s vrhunskom gastronomijom.
Snaga autentičnosti
Da je povezanost gastronomije i turizma ključna za uspjeh Istre na turističkom tržištu, smatra i Boris Žgomba, predsjednik Udruženja putničkih agencija pri HGK i član izvršnog odbora Europske udruge putničkih agencija. On kaže da je Istra jedan od najboljih hrvatskih primjera kako se turistička destinacija može razvijati od dominantno "sunce i more" proizvoda prema destinaciji koja gostu nudi puno širi i kvalitetniji doživljaj, a pri tome su gastronomija i vino odigrali izuzetno važnu ulogu.
- Istra je tijekom godina uspjela povezati lokalne namirnice, tartufe, maslinovo ulje, vino, male proizvođače, konobe i vrhunske restorane u jednu prepoznatljivu priču. Danas kada govorimo o Istri, gastronomija više nije samo dodatak turističkoj ponudi, nego jedan od elemenata njezina identiteta. To je posebno važno jer takva ponuda privlači profil gosta koji traži više od samog odmora uz more. To su gosti koji žele upoznati destinaciju, njezin način života, ljude i lokalne proizvode, koji obilaze vinarije i restorane i spremni su izdvojiti više za kvalitetan i autentičan doživljaj. Upravo takav gost važan nam je i u kontekstu razvoja cjelogodišnjeg turizma, jer vino, gastronomija, maslinovo ulje ili tartufi nisu proizvodi vezani isključivo uz srpanj i kolovoz, rekao na Boris Žgomba koji napominje kako gastroturizam globalno postaje sve značajniji segment turističkog tržišta, iako će more i klima još dugo biti među glavnim motivima dolaska na Mediteran.
Međutim, kaže Žgomba, način na koji gosti danas biraju između kvalitetnih destinacija bitno se promijenio jer sve više traže iskustvo i autentičnost.
- Žele znati gdje će jesti, što će kušati, koje će vino piti, mogu li posjetiti lokalnog proizvođača i što će iz te destinacije ponijeti kao uspomenu. Za određeni segment gostiju gastronomija je već danas jedan od ključnih razloga odabira destinacije, a za još veći broj ona je razlog zbog kojeg će se u neku destinaciju vratiti ili je preporučiti drugima. Istra je tu napravila veliki iskorak jer je izgradila međunarodnu prepoznatljivost i kontinuitet kvalitete. Michelinova priznanja, međunarodna priznanja istarskim vinima i maslinovim uljima te snažna scena lokalnih proizvođača nisu nastali preko noći. Rezultat su dugogodišnjeg rada privatnog sektora, turističkih zajednica, ugostitelja, vinara, maslinara i brojnih drugih ljudi koji su razumjeli da se destinacija dugoročno gradi kvalitetom, kaže Boris Žgomba te dodaje da je sve navedeno dovelo do toga da je i feedback gostiju vrlo dobar upravo zato što gastronomiju u Istri ne doživljavaju izolirano.
- Ona je povezana s krajolikom, malim gradovima, ruralnim prostorom, vinarijama, ljudima i lokalnim načinom života. Gost ne odlazi samo na večeru, nego posjećuje Motovun ili Grožnjan, odlazi kod vinara ili maslinara, upoznaje unutrašnjost Istre i tako dobiva potpuno drugačiji doživljaj destinacije, rekao je predsjednik Udruženja putničkih agencija pri HGK.
On kaže i da turističke agencije takvu ponudu danas svakako koriste puno više nego prije i da su kod kreiranja kvalitetnijih individualnih i tailor-made programa gastronomija i vino vrlo važni elementi proizvoda, a ponekad su i njegova glavna tema. Posebno je to izraženo kod gostiju više platežne moći i na tržištima koja već dobro poznaju Hrvatsku i kojima više nije dovoljno ponuditi samo smještaj i more.
- Mislim da je upravo u tome jedna od važnih smjernica budućeg razvoja hrvatskog turizma. Ne trebamo nužno samo više gostiju, nego trebamo stvarati više razloga za dolazak, duži boravak, veću potrošnju i dolazak izvan glavne sezone. Gastronomija i vino imaju sve te karakteristike. Istra je pokazala da, kada se lokalna autentičnost spoji s visokom kvalitetom i dobrim turističkim proizvodom, ona može postati jedan od najsnažnijih razloga zbog kojih gost bira upravo određenu destinaciju, zaključio je Boris Žgomba.
Ruralni preporod
Velika zasluga za razvoj gastronomskog turizma sigurno ide i AZRRI-ju, odnosno županijskoj Agenciji za ruralni razvoj Istre, službe koja već više od 20 godina strateški mijenja istarsku poljoprivredu. AZRRI je obnovio gotovo izumrle boškarine kojih je sada u Hrvatskoj skoro četiri tisuće i posve su neizostavni na menijima boljih istarskih restorana i konoba. AZRRI upravo obnavlja populaciju istarskih ovaca i koza jer, premda je koza ikonografski simbol Istre, koze su u Istri donedavno bile pred izumiranjem. Sustav očuvanja i obnove autohtonih pasmina funkcionira kao zaokružen sustav u kojem sudjeluju svi dionici - i zasad je jedinstven čak i u europskim okvirima. Temelji se na više paralelnih stupova: uzgojnim programima i vlastitoj banci gena, gospodarskoj valorizaciji kroz prodaju mesa i proizvoda te promociji i gastronomiji, ali i edukaciji, znanstvenim istraživanjima i novim razvojnim projektima.
Uz to AZRRI se brine i za stalnu edukaciju istarskih restoratera i kuhara pa se u Edukacijskom centru na Gortanovu brijegu kraj Pazina već godinama održavaju stručne tematske radionice, koje vode vrhunski chefovi poput Jeffreya Velle, Emanuelea Scarella, Denija Srdoča i Davida Skoke. No, najvažnija od svega jest činjenica da je AZRRI uspio promijeniti paradigmu o poljoprivredi u Istri. Poljoprivreda za Istrane više nije samo težački fizički rad u prljavštini i blatu, nego društveno ugledan posao bez kojeg nema gastronomije i turizma. Sve to potvrdio je i istarski župan Boris Miletić koji kaže da su gastronomija i vino posljednjih desetljeća snažno promijenili turizam u Istri.
- Od destinacije koju se nekada prvenstveno povezivalo sa suncem i morem, Istra se razvila u prepoznatljivu cjelogodišnju destinaciju u kojoj gosti traže autentičan doživljaj prostora, njegovih okusa, ljudi i tradicije. Enogastronomija je danas drugi motiv dolaska gostiju u našu regiju, što najbolje govori koliko je postala važan dio ukupne turističke ponude Istre, smatra Miletić te dodaje da su istarska malvazija i teran, vrhunska maslinova ulja, tartufi, pršut, sir i brojni drugi lokalni proizvodi danas neodvojiv dio identiteta Istre.
- Posebno smo ponosni na naše proizvode zaštićene europskim oznakama izvornosti i zemljopisnog podrijetla, koje potvrđuju njihovu kvalitetu i tradiciju. Iza svega toga stoje desetljeća rada naših vinara, maslinara, poljoprivrednika i ugostitelja, koji su kvalitetu podigli na razinu koja je danas međunarodno prepoznata, kaže istarski župan te napominje kako je upravo enogastronomija jedan od najboljih primjera povezivanja Plave i Zelene Istre.
- Ona goste s obale vodi u unutrašnjost, u naše vinarije, maslinike, konobe i agroturizme, otkriva im manje sredine i produžuje turističku sezonu. Tako se korist od turizma širi na cijeli poluotok, a istodobno se čuvaju lokalna proizvodnja, tradicija i život na ruralnom prostoru. Budućnost istarskog turizma je stoga u kvaliteti, održivosti i većoj dodanoj vrijednosti. Brojna međunarodna priznanja koja dobivaju naši vinari, maslinari, restorani i drugi proizvođači potvrđuju da smo na dobrom putu. Naša najveća prednost je upravo u autentičnosti, odnosno mogućnosti da gostu ponudimo doživljaj koje ne može jednostavno pronaći negdje drugdje. To je vrijednost koju moramo čuvati i na njoj graditi daljnji razvoj turizma Istre, zaključio je istarski župan Boris Miletić.
Rovinj predvodi hrvatsku gastronomsku scenu
Rovinj je godinama predvodnik hrvatske gastronomske scene, a to potvrđuje i činjenica da se čak tri restorana iz tog grada mogu pohvaliti činjenicom da su nositelji prestižne Michelinove zvjezdice. Gradonačelnik Rovinja Emil Nimčević kaže kako su u Rovinju svjesni da enogastronomija danas igra ključnu ulogu kod odabira destinacije.
- Istovremeno, upravo je enogastronomska ponuda jedan od elemenata po kojima će gost zapamtiti određenu regiju ili grad. U Istri su upravo kvaliteta namirnica, lokalni proizvodi, vino i snažna tradicija posljednjih godina značajno pridonijeli tome da se turizam razvija i prema sadržajnijoj, cjelogodišnjoj i kvalitetnijoj ponudi. Rovinj u tom smislu ima vrlo snažnu poziciju, s čak tri restorana nagrađenih Michelinovim zvjezdicama, uz niz drugih renomiranih i već gotovo kultnih restorana, konoba i gastronomskih adresa koje su godinama dio identiteta grada. Naravno, kao i u svakoj izrazito turističkoj destinaciji, postoji i dio ponude koji je više prilagođen masovnom turizmu i koji se često ne razlikuje mnogo od grada do grada. I takva ponuda ima svoju publiku i svoje mjesto na tržištu. Međutim, ono na čemu trebamo dodatno raditi jest što veća raznovrsnost i što snažnije povezivanje gastronomije s lokalnim identitetom, kazao nam je Emil Nimčević te je dodao kako današnji gost želi imati izbor i želi moći jednu večer doživjeti vrhunsku gastronomiju, drugu sjesti u dobru konobu, a treću pojesti nešto jednostavno, ali pripremljeno od svježih lokalnih namirnica i s pričom koja pripada upravo ovom prostoru.
- Destinacije koje mogu ponuditi takvu širinu imaju veću vrijednost, jer gostu daju razlog da ostane duže, da istražuje i da se vraća. Zato kvaliteta gastronomske ponude nije važna samo za restorane. Ona utječe na ukupni doživljaj destinacije. Što više budemo njegovali autentičnost, lokalne proizvode, kvalitetu i različitost, to će Rovinj biti prepoznatljiviji kao mjesto u kojem se ne dolazi samo vidjeti nešto lijepo, nego i kušati nešto što je stvarno rovinjsko i istarsko, zaključio je Emil Nimčević.
