Gdje nastaje pravi problem?
Pitali smo čelnike istarskih gradova što se događa s otpadom na putu prema Kaštijunu: Odgovori otkrivaju velike razlike
(Snimio Milivoj Mijošek)
Ozbiljna situacija s otpadom na Županijskom centru za gospodarenje otpadom Kaštijun posljednjih je godina posebno vidljiva u južnoj Istri, gdje se građani suočavaju i s neugodnim mirisima. Istodobno, otpad koji stiže na Kaštijun dolazi s područja cijele Istre pa se pitanje funkcioniranja sustava ne može promatrati samo kroz ono što se događa na samom Centru. Dio tog sustava čine i pretovarne stanice u pojedinim istarskim gradovima. Na njima se lokalno prikupljeni miješani komunalni otpad važe, prema potrebi privremeno zadržava u zatvorenim halama, a potom specijalnim tegljačima s poluprikolicama velikog kapaciteta prevozi prema ŽCGO-u Kaštijun, gdje se predaje na daljnju obradu.
Upravo zato obratili smo se gradovima Poreču, Rovinju, Umagu, Labinu, Pazinu i Buzetu s pitanjima o trenutačnoj situaciji na njihovim pretovarnim stanicama, količinama miješanog komunalnog otpada, eventualnom zadržavanju otpada tijekom ljetne sezone te mjerama koje poduzimaju kako bi se biootpad izdvojio iz miješanog komunalnog otpada.
Odgovori pokazuju da se situacija razlikuje od grada do grada, kao i da se razlikuju njihova viđenja samog sustava Kaštijuna.
Medijski politički spin
Umaški gradonačelnik Vili Bassanese nije propustio priliku kritizirati način na koji se o ovoj temi govori. Ocjenjuje da je aktualno otvaranje pitanja Kaštijuna zakašnjelo te ga naziva i "medijskim političkim spinom".
- Kaštijun je zasigurno jedna od pet gorućih tema/problema koji opterećuju kvalitetu života građana Istre. Nažalost, Kaštijun kao strateški projekt - dok je bio u razvojnoj fazi - nije imao potrebnu medijsku vidljivost jer nije bio dovoljno medijski ‘interesantan’ i gotovo nitko nije shvaćao težinu i važnost Kaštijuna. Upravo tada su se mogli izbjeći propusti koji danas imaju negativan utjecaj na kvalitetu života građana Istre. O njima se tek počelo medijski raspravljati kad je krenulo po zlu, kaže Bassanese.
Pritom ističe da je, kako kaže, bizarna činjenica, odnosno sreća u nesreći, da Kaštijun smrdi, jer se inače o njemu ni danas ne bi govorilo.
O nedostacima Kaštijuna javno je, navodi, govorio i upozoravao još 2010. godine, no smatra da tada nije bilo dovoljno sluha za njegova upozorenja.
- Niz je grešaka koje su se mogle izbjeći, počev od pogrešne lokacije, ‘konzultanata-diletanata’ koji su nas tada uvjeravali da je sve bajno, od nekorektnog i nelogičnog vlasništva gdje svi vraćaju kredit, a samo je dvoje vlasnika, od sustava i projekta koji nije dovršen - jer je očito da bez spalionice sustav nije održiv, pa do politike koja je sve to mogla ispraviti, ali nije htjela ni znala, opisuje Bassanese.
Dugoročno rješenje Kaštijuna, smatra umaški gradonačelnik, više ne ovisi o jednom čovjeku kao nekad. Kaštijun se, prema njegovoj procjeni, ne može brzo riješiti, ne toliko zbog kompleksnosti problema koliko zbog nedostatka političke volje.
- Problem ne može riješiti netko tko ga je zapravo omogućio, smatra Bassanese.
Na naša pitanja odgovara kako su ona, prema njegovom mišljenju, posljedica netočnih informacija i "medijskog političkog spina" koji se već godinama provlači kroz medijski prostor. Pritom poziva na povratak na ono što naziva "tvorničkim postavkama".
- Kaštijun je sustav ŽCGO koji skrbi o prikupljenom komunalnom otpadu u skladu sa zakonom. Zakon jasno propisuje obvezu svim komunalnim tvrtkama da komunalni otpad moraju predati jedino Kaštijunu te istovremeno postoji obveza Kaštijuna da preuzme taj komunalni otpad.
Prema njegovom objašnjenju, sustav Kaštijuna započinje na pretovarnim stanicama, gdje se preostali komunalni otpad pretovara u poluprikolice koje su sastavni dio sustava Kaštijuna. Problem, navodi, nastaje kada dnevni kapacitet prihvata Kaštijuna tehnički nije dovoljan za prihvat svog preostalog komunalnog otpada.
- Tada je obveza Kaštijuna, kao sustava ŽCGO, taj preostali komunalni otpad zbrinuti - ne u Kaštijunu, već ga preuzima netko drugi koji je izabran na javnoj nabavi, drži on.
Zaključuje kako Kaštijun zaslužuje svakodnevnu pažnju svih sudionika u procesu, što, smatra, nažalost nije slučaj.
Pazin nema viškova
Na području Grada Pazina i sedam okolnih općina: Svetog Petra u Šumi, Tinjana, Karojbe, Motovuna, Gračišća, Cerovlja i Lupoglava - javnu uslugu prikupljanja komunalnog otpada obavlja Usluga d.o.o. Pazin. Riječ je o području površine približno 525 četvornih kilometara, s kojeg je tijekom 2025. godine ŽCGO-u Kaštijun predano 2.972,20 tona miješanog komunalnog otpada, odnosno prosječno oko 57 tona tjedno. Iz Pazina ističu kako na njihovu području nema viškova miješanog komunalnog otpada zbog kojih bi bilo potrebno njegovo dodatno zadržavanje u pretovarnoj stanici.
"Slijedom toga, na našem području nema potrebe za dodatnim zadržavanjem otpada u pretovarnoj stanici zbog prekoračenja tjedne količine predviđene za predaju Kaštijunu", kažu iz Pazina i pritom naglašavaju i odnos količine otpada koju predaju Kaštijunu prema svom financijskom udjelu u sustavu.
"Grad Pazin i sedam navedenih općina sudjeluju u otplati kredita za izgradnju ŽCGO-a Kaštijun s ukupnim udjelom od 7,27 posto, od čega se na Grad Pazin odnosi 4,39 posto. Istodobno, količine miješanog komunalnog otpada koje je Usluga tijekom 2025. godine predala Kaštijunu činile su 4,20 posto ukupnih količina predanih tom centru. Naš je udio u količinama otpada, dakle, znatno manji od udjela kojim Grad Pazin i okolne općine sudjeluju u otplati kredita za njegovu izgradnju", ističu.
Kada je riječ o biootpadu, mjere su usmjerene na njegovo odvajanje na mjestu nastanka, prije nego što završi u spremnicima za miješani komunalni otpad. Specifičnost područja Pazina i okolnih općina je velik udio obiteljskih kuća, što omogućuje kućno kompostiranje biootpada iz kuhinja, vrtova i okućnica.
"Na našem području nema velikih hotelskih kompleksa i sličnih turističkih objekata u kojima nastaju velike količine kuhinjskog otpada i ostataka hrane. Kućno kompostiranje nastavit ćemo poticati, uključujući dodatnu podjelu kompostera građanima. Uz kompostiranje, građane potičemo i na sprječavanje nastanka otpada od hrane, odnosno smanjivanje količine ostataka koji nastaju pri pripremi i konzumaciji obroka - boljim planiranjem kupnje, pripremom primjerenih količina i odgovornim korištenjem namirnica", naglašavaju iz Grada Pazina.
Ugostiteljske objekte, ustanove i druge proizvođače biootpada kontinuirano informiraju o obvezi njegova odvojenog prikupljanja i predaje ovlaštenim oporabiteljima. Za urbano područje Grada Pazina planira se i uvođenje spremnika za odvojeno prikupljanje biootpada nakon osiguranja potrebne opreme. Za sva kućanstva organiziraju i besplatno prikupljanje zelenog biootpada iz vrtova i okućnica tijekom proljetnog i jesenskog razdoblja. Tijekom 2025. godine odvojeno je prikupljeno ukupno 1.847 tona otpada, odnosno 38,32 posto ukupnih količina.
Ruralni dio s manje biootpada
Iz Labina stiže odgovor kako je trenutačna situacija takva da se, zbog upravo završene turističke špice, na dnevnoj bazi prikupljalo više miješanog komunalnog otpada (MKO) nego u izvansezonskom razdoblju. MKO se svakodnevno redovito predaje ŽCGO-u Kaštijun putem tegljača s poluprikolicom.
- Vezano za količinu, redovno smo servisirani od strane ŽCGO Kaštjun s dvije poluprikolice koje su smještene ispod naše pretovarne stanice.
U ruralnim područjima naglasak je na kućnom kompostiranju. Kada je riječ o smanjenju udjela biootpada u miješanom komunalnom otpadu, Labinština se poziva i na regulatorni okvir. Tijekom veljače 2026. godine na Gradskom vijeću Grada Labina te vijećima ostalih četiriju općina Labinštine donesene su nove odluke o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada.
- Budući da se veliki dio naših korisnika nalazi u ruralnom dijelu Labinštine, naglašavamo da veliki dio njih već tradicionalno i samostalno zbrinjava biootpad kroz kućno kompostiranje i korištenje u poljoprivredne svrhe, kažu u Gradu Labinu i navode da je to vidljivo i kroz analizu terenskih podataka o pražnjenju spremnika. Korisnici u ruralnim naseljima predaju MKO na pražnjenje rjeđe u usporedbi s korisnicima u urbanim naseljima, što, prema njihovu tumačenju, potvrđuje da se biootpad u tim sredinama primarno izdvaja na mjestu nastanka.
Novim odlukama propisana je formalna obveza kućnog kompostiranja na mjestu nastanka za raštrkana naselja, s konačnim rokom provedbe do 31. prosinca 2028. godine. Do sada je krajnjim korisnicima na području Grada Labina dodijeljeno 206 namjenskih kućnih kompostera. U urbanim područjima, s druge strane, postoji sustav smeđih spremnika. U naseljima Presika i Marcilnica uspostavljen je sustav prikupljanja biootpada kojim je obuhvaćeno 350 kućanstava, kojima su dodijeljeni smeđi spremnici. Odlukom je propisana minimalna učestalost odvoza biootpada od najmanje dva puta mjesečno.
Za dio višestambenih zgrada na Katurama trenutačno se provodi pilot-projekt prikupljanja biootpada putem zajedničkih spremnika na tri lokacije. Tim je projektom obuhvaćeno 255 kućanstava. Hotelske kuće i ugostitelji biootpad predaju ovlaštenim sakupljačima s kojima imaju ugovorenu uslugu.
U Labinu najavljuju da će se sustav postupno širiti, oslanjajući se na već uspostavljene modele i iskustva iz pilot-projekta. koja se trenutačno koriste za logističko testiranje održivosti sustava, a paralelno se kućanstvima distribuiraju edukativni leci s uputama. Edukacija se provodi i slanjem letaka uz račune te putem digitalnih kanala, kroz projekte "Zelene navike za održivu Labinštinu" i "Za Labin bez plastike".
Zadržavanje prije obrade
U Poreču miješani komunalni otpad prikupljen na području grada dovozi se na pretovarnu stanicu Košambra, gdje se otpad važe i pretovaruje u specijalna vozila, odnosno poluprikolice, kojima se potom transportira prema ŽCGO-u Kaštijun. Iz Poreča naglašavaju da je takav način organizacije prijevoza uobičajeni dio sustava gospodarenja komunalnim otpadom. Pretovarne stanice služe upravo za prihvat, privremeno zadržavanje i pretovar otpada radi njegova učinkovitijeg transporta prema centru za gospodarenje otpadom, ističu i dodaju da pritom pretovarna stanica nema funkciju obrade niti konačnog zbrinjavanja otpada. Njezina je osnovna funkcija vaganje i pretovar otpada, dok je zadržavanje privremenog karaktera. Cilj je, ističu, da vrijeme zadržavanja bude što kraće, dok stvarno vrijeme zadržavanja prvenstveno ovisi o količinama prikupljenog otpada te organizaciji i dinamici preuzimanja i odvoza otpada od strane ŽCGO-a Kaštijun.
Kada je riječ o biootpadu, na području Poreča uspostavljen je sustav njegova odvojenog prikupljanja od fizičkih i pravnih osoba. Biootpad se prikuplja odvojeno u za to predviđene spremnike te se ne miješa s miješanim komunalnim otpadom. Uspostavljen je i sustav odvojenog prikupljanja drugih sastavnica komunalnog otpada, čime se nastoji smanjiti količina otpada koji se predaje na daljnju obradu u ŽCGO Kaštijun.
Odvojeno prikupljanje biootpada posebno je važno, ističu u Poreču, jer se na taj način iz miješanog komunalnog otpada izdvaja značajan udio biorazgradive komponente.
- Time se, osim smanjenja ukupne količine miješanog komunalnog otpada, smanjuje i potencijal za nastanak neugodnih mirisa tijekom njegova privremenog zadržavanja i daljnjeg transporta i obrade.
U Poreču navode da Grad, odnosno komunalno poduzeće Usluga Poreč, sustav odvojenog prikupljanja otpada razvija kontinuirano već niz godina, pri čemu se posebna pažnja posvećuje povećanju količina odvojeno prikupljenog biootpada, reciklabilnih sastavnica i drugih vrsta otpada. Rezultat takvog rada, navode, jest stopa odvojenog prikupljanja otpada od 44 posto u 2025. godini.
- Svjesni smo da prostor za napredak uvijek postoji, stoga će naš daljnji fokus biti usmjeren na još veće izdvajanje otpada na mjestu nastanka te daljnje smanjenje količina miješanog komunalnog otpada, zaključuju.
Rovinj nije najveći problem
Iz Rovinja nas izvještavaju da biootpad odvojeno prikupljaju već duži niz godina. Komunalni servis d.o.o. to čini od 2020. godine.
- Komunalni servis d.o.o., sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom, predaje miješani komunalni otpad u Županijski centar za gospodarenje otpadom Kaštijun.
Suradnju s Kaštijunom u praksi ocjenjuju kao funkcionalnu, a trenutačnu situaciju kao zadovoljavajuću.
- Kaštijun je dužan preuzeti otpad koji mu davatelji javne usluge predaju kroz sustav, smatra gradonačelnik Emil Nimčević te ističe da je siguran kako dio problema proizlazi i s njihova područja, ali ne vjeruje da je Rovinj među najvećim generatorima viška otpada.
- Smatram da ovakav način funkcioniranja sustava nije dobar. Naše komunalno društvo ne bi trebalo biti dovedeno u situaciju da zadržava miješani komunalni otpad na pretovarnoj stanici, zaključuje on.
Odgovori šest istarskih gradova pokazuju da se otpad prema Kaštijunu ne kreće kroz potpuno jednake lokalne sustave.
U Pazinu ističu da nema potrebe za dodatnim zadržavanjem miješanog komunalnog otpada u pretovarnoj stanici, dok Labin navodi da je nakon turističke špice svakodnevno prikupljao veće količine MKO, ali da redovito funkcionira predaja prema Kaštijunu. Poreč naglašava funkciju pretovarne stanice i rezultat od 44 posto odvojeno prikupljenog otpada u 2025. godini. Rovinj ističe da suradnja s Kaštijunom funkcionira, ali istodobno smatra da sustav u kojem bi komunalna društva morala zadržavati MKO na pretovarnim stanicama nije dobro postavljen. Buzet navodi da tijekom cijele godine proizvodi približno jednu poluprikolicu MKO tjedno te da je već 2024. godine prešao 60 posto odvojeno prikupljenog otpada. Umag pak problem promatra šire, kroz samu organizaciju i projekt Kaštijuna, odgovornost pojedinih sudionika i kapacitet sustava.
Zajedničko im je da svi na različite načine nastoje smanjiti količine miješanog komunalnog otpada koje završavaju u sustavu Kaštijuna - od kućnog kompostiranja i smeđih spremnika do odvojenog prikupljanja biootpada i edukacije građana. No odgovori istodobno pokazuju i koliko se lokalni modeli, količine otpada, infrastruktura i pogledi na funkcioniranje sustava razlikuju od jednog dijela Istre do drugog. Upravo zato pitanje Kaštijuna nije samo pitanje samog Centra. Ono počinje na mjestu gdje otpad nastaje, nastavlja se kroz lokalne sustave prikupljanja i pretovarne stanice, a završava na ŽCGO-u koji je predviđen za prihvat i obradu miješanog komunalnog otpada s područja cijele Istre.
Koliko će pojedini gradovi u budućnosti uspjeti smanjiti količine MKO, koliko će se odvojeno prikupljati biootpad i kako će se u ljetnim mjesecima nositi s povećanim količinama otpada, stoga ostaje pitanje koje će se morati pratiti na razini cijelog sustava, a ne samo na njegovoj posljednjoj točki - Kaštijunu.
Povezane vijesti
- Poreč i Rovinj oštro demantirali tvrdnje o količini biootpada: "Brojke nisu utemeljene ni na čemu - službene analize govore nešto posve drugo"
- Prosvjed zbog Kaštijuna: Organizatori poručuju Poreču i Rovinju – "Otvoreni smo za razgovor, podaci su javni"
- Pitali smo tri modela umjetne inteligencije gdje se u Istri najbolje živi. Jedan grad se najčešće ponavlja
