Život ovisi o minutama
U Istri svakih 30 sati jedna osoba doživi srčani zastoj: Novi projekt mogao bi spasiti stotinu života godišnje
(Istarska županija)
Svake godine u Istri oko 290 osoba doživi iznenadni srčani zastoj. Pravodobna reakcija ljudi koji se zateknu na mjestu događaja može značiti razliku između života i smrti. Upravo zato Istarska županija i Nastavni zavod za hitnu medicinu pokrenuli su javnozdravstveni projekt, kojim žele educirati što veći broj građana i povezati ih u sustav koji može spasiti život i prije dolaska hitne medicinske službe.
Presudne su prve minute
Iznenadni srčani zastoj ne bira ni vrijeme ni mjesto. Može se dogoditi na radnom mjestu, ulici, u vlastitom domu, sportskoj dvorani, na gradilištu ili plaži. U Istarskoj županiji svake godine doživi ga oko 290 ljudi, odnosno jedna osoba svakih tridesetak sati. U takvim situacijama presudne su prve minute, a ishod često ovisi upravo o tome hoće li netko od prisutnih prepoznati što se događa i odmah započeti oživljavanje.
Zahvaljujući višegodišnjim ulaganjima Istarske županije u rad Nastavnog zavoda za hitnu medicinu, danas u Istri izvanbolnički srčani zastoj preživi između 23 i 25 posto osoba, dok se europski prosjek kreće između 5 i 10 posto. Riječ je o rezultatu kontinuiranih ulaganja u zdravstvene djelatnike, njihovo znanje i vještine, timski rad te suvremenu medicinsku opremu i najmodernija vozila. Koliki je napredak ostvaren, najbolje govori podatak da je prije osnivanja županijskog Nastavnog zavoda za hitnu medicinu, 2011. godine, stopa preživljavanja u Istri iznosila svega 2,2 posto.
Ipak, koliko god hitna medicinska služba bila dobro organizirana i opremljena, postoji vrijeme koje ni najbolji sustav ne može nadoknaditi. To su minute između nastupanja srčanog zastoja i dolaska stručne pomoći.
Iza svakog postotka nalazi se ljudski život, obitelj i nečija budućnost. Dio tih života mogli bi spasiti upravo građani koji se u trenutku srčanog zastoja zateknu u neposrednoj blizini. Kada bi očevici odmah započeli osnovne postupke održavanja života i, kada je dostupan, upotrijebili automatski vanjski defibrilator (AVD), stopa preživljavanja u povoljnim okolnostima mogla bi dosegnuti i 60 posto.
- Kod iznenadnog srčanog zastoja vrijeme je presudno. Hitna medicinska služba u Istri stiže brzo i na teren dolazi s educiranim timovima i dobro opremljenim vozilima. No, kod srčanog zastoja svaka minuta bez započetog oživljavanja dodatno smanjuje mogućnost preživljavanja za 10 posto. Očevidac koji odmah započne masažu srca može "kupiti" dragocjeno vrijeme do dolaska hitne medicinske službe i povećati mogućnost preživljavanja tri do četiri puta. Hitna medicinska služba može stići brzo, ali ne može stići prije nego što se poziv uputi. Prve minute zato pripadaju ljudima koji su već na mjestu događaja, koji će znati pozvati pomoć i pružiti prvu pomoć do dolaska hitne medicinske službe, pojašnjava zamjenica istarskog župana Gordana Antić, dr. med.
Znanje koje može spasiti život
Upravo iz potrebe da se što veći broj ljudi osposobi za pravilno reagiranje u takvim situacijama nastao je novi javnozdravstveni projekt "Staying Alive - I tvoje ruke život spasiti mogu", koji provodi Nastavni zavod za hitnu medicinu Istarske županije, uz financijsku potporu Istarske županije.
Temeljna je ideja projekta jednostavna, ali iznimno važna: svaki bi građanin trebao znati prepoznati srčani zastoj, pozvati pomoć, odmah započeti osnovne postupke oživljavanja i pravilno upotrijebiti automatski vanjski defibrilator kada je dostupan.
Riječ je o znanjima i vještinama koje nisu rezervirane isključivo za zdravstvene djelatnike. Naprotiv, upravo njihova dostupnost što širem krugu ljudi jedan je od najvažnijih preduvjeta uspješnog spašavanja života izvan zdravstvenih ustanova.
Edukacija je za polaznike besplatna i prije svega praktična. Polaznici na lutkama i uređajima za trening uvježbavaju prepoznavanje srčanog zastoja, pravilno izvođenje masaže srca i korištenje AVD-a. Edukaciju provode djelatnici Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Istarske županije, stručnjaci koji se s takvim situacijama susreću gotovo svakodnevno, pa polaznicima, osim potrebnih znanja, prenose i dragocjena iskustva s terena.
Cilj nije samo naučiti pojedine postupke, nego i osnažiti građane da u kritičnom trenutku ne ostanu pasivni zbog straha ili nesigurnosti jer kada dođe do srčanog zastoja, i najjednostavnija pravodobna reakcija može biti presudna.
Među prvima edukaciju su prošli upravo djelatnici Istarske županije, njih 60-ak. Županija je, naime, željela vlastitim primjerom pokazati koliko je važno da se što više ljudi upozna s osnovnim postupcima oživljavanja i stekne sigurnost potrebnu za reakciju u hitnim situacijama. Time je poslana i poruka da odgovornost za spašavanje života ne pripada samo zdravstvenom sustavu, već je riječ o znanju koje bi trebalo postati dijelom svakodnevice što većeg broja građana.
Takav pristup posebno je važan u velikim radnim kolektivima, javnim ustanovama, školama, sportskim klubovima i drugim mjestima na kojima svakodnevno boravi veći broj ljudi. Što je više educiranih osoba u našem neposrednom okruženju, veća je vjerojatnost da će se u trenutku kada nekome zatreba pomoć u blizini naći netko tko zna što treba učiniti.
Od djelatnika Županije i sportskih trenera do građana cijele Istre
Nakon početnih edukacija, projekt se nastavlja osposobljavanjem sportskih trenera, koji su zbog prirode svojega posla svakodnevno u neposrednom kontaktu s velikim brojem djece, mladih i odraslih.
Projekt je započeo u listopadu, a dosad je održano pet edukacijskih radionica na kojima je sudjelovalo oko 200 polaznika. Prvim ciklusom planirano je obuhvatiti 400 sportskih trenera do kraja godine. Odabir upravo ove skupine nije slučajan. Sportski treneri često su među prvima koji mogu primijetiti zdravstvene poteškoće tijekom treninga ili natjecanja, a njihova pravodobna reakcija u slučaju srčanog zastoja može biti od životne važnosti.
- Prvi ciklus edukacije namijenjen je 400 sportskih trenera, a provest će se do kraja ove godine. Nakon sportskih trenera edukaciju želimo proširiti na sve građane diljem Istre, jer nam je cilj da što više građana Istre zna prepoznati srčani zastoj i odmah reagira. Kada bismo preživljavanje kroz nekoliko godina povećali s današnjih oko 24 posto na idealnih 60 posto, mogli bismo godišnje spasiti oko stotinu života više, ističe zamjenica Antić.
Projekt pritom ima znatno šire ambicije od jednokratnog ciklusa edukacija. Dugoročni je cilj stvoriti mrežu educiranih građana diljem Istre, ljudi koji će znati pravilno reagirati u hitnim situacijama, neovisno o tome nalaze li se na poslu, u vlastitom domu, sportskom objektu ili na javnoj površini.
Posebna vrijednost projekta upravo je u njegovoj dostupnosti. Znanje koje može spasiti život ne smije biti ograničeno na veće gradove ili pojedine skupine građana. Namjera je postupno uključivati stanovnike svih dijelova Istre, od urbanih središta do najmanjih mjesta u unutrašnjosti.
Aplikacija koja će povezivati educirane građane i hitnu medicinsku službu
Uz edukaciju, važan dio projekta predstavlja i razvoj sustava putem aplikacije "Staying Alive", čija je svrha povezati educirane građane s mjestom događaja te omogućiti brže pronalaženje najbližeg dostupnog automatskog vanjskog defibrilatora.
Cilj je da se već u trenutku poziva na broj 194 može utvrditi gdje se nalazi najbliži dostupan AVD, kako bi se, ako okolnosti to dopuštaju, mogao što prije upotrijebiti.
U prvoj fazi projekta predviđeno je uspostavljanje baze educiranih građana unutar aplikacije te evidentiranje postojećih AVD uređaja na području Istarske županije. Na taj će se način stvoriti osnova za povezivanje ljudi, medicinskih dispečera i dostupne opreme u jedinstven sustav.
Kada se u aplikaciju uključi dovoljan broj educiranih građana, njih oko 300, projekt će prijeći u drugu fazu. Tada će medicinski dispečer na broju 194, uz upućivanje tima hitne medicinske službe, moći putem aplikacije obavijestiti educirane građane koji se nalaze najbliže mjestu događaja.
Takav model može značajno skratiti vrijeme do početka oživljavanja. Dok je tim hitne medicinske službe na putu, osoba koja se nalazi u neposrednoj blizini i koja je prošla edukaciju može započeti osnovne postupke održavanja života ili pomoći u osiguravanju dostupnog AVD-a.
Važno je pritom naglasiti da projekt ne zamjenjuje hitnu medicinsku službu niti na građane prenosi njezinu stručnu odgovornost. Naprotiv, educirani građani predstavljaju dodatnu, iznimno važnu kariku u lancu spašavanja života, a njihova je uloga pružiti pomoć u prvim minutama, do dolaska profesionalnog medicinskog tima.
Iskustva Francuske kao potvrda potencijala projekta
Pri razvoju projekta koriste se i iskustva međunarodne mreže "Staying Alive", koja je u Francuskoj započela djelovati prije deset godina.
Francuski model temelji se na povezivanju educiranih građana, tehnologije i hitne medicinske službe, a njegov razvoj pokazuje koliki se potencijal može ostvariti sustavnim uključivanjem zajednice.
Tako je 2016. godine u Francuskoj zabilježeno 479 aktivacija educiranih građana, dok je deset godina poslije njihov broj narastao na približno 200.000 godišnje.
Mreža danas, uz Francusku, djeluje i u Luksemburgu, Belgiji te kanadskoj pokrajini Alberti.
Iskustva Francuske pokazuju koliko se može postići kada se znanje građana, suvremena tehnologija i hitna medicinska služba povežu u sustav koji omogućuje bržu reakciju. Upravo je to smjer u kojem Istarska županija želi razvijati projekt "Staying Alive": stvarati mrežu educiranih građana koji će, kada je to najpotrebnije, znati reagirati i pomoći spasiti život.
*Sadržaj realiziran u suradnji s Istarskom županijom
