Green Istria 2030
Marino Roce, direktor TE Plomin: Nije ni uvoz struje svaki put toliko loš, jer ima situacija i balansiranja kad se kupuje struja skoro za nulu
(Snimio Milivoj Mijošek)
U sklopu konferencije Glasa Istre "Green Istria 2030. – Energetska tranzicija Istre", jučer se u pulskom hotelu Brioni raspravljalo o energetskoj budućnosti regije.
Roce: TE Plomin daje sigurnost i stabilnost
Marino Roce, direktor TE Plomin na pitanje moderatora Mislava Togonala bi li bez Plomina u Istri sve puklo, odgovorio je kako se Istra snabdijeva s dva dalekovoda preko Učke. U 85 posto slučajeva kad "ispadne" jedan od dalekovod, ispala su oba dva.
- Tu su i momenti održavanja kada mi moramo raditi da bi oni mogli isključiti dalekovode. Drugi dalekovod je uz obalu i pojačan je na 160 megavata, a tu je i dalekovod prema Kopru. I taj je dalekovod isto pojačan na 160 megavata. Riješen je hrvatski dio do granice, a u planu je spojiti Kopar i Rijeku. U sezoni kada su nam špicevi nekada na 330 megavata, u slučaju ispada ovog dalekovoda preko Učke, nemamo se odakle snabdijevati i pokriti naše potrebe.
Međutim, tada, pa nekad i u nekim drugim momentima, mi dajemo sigurnost i stabilnost. Nismo elektrana kao što su plinske elektrane, koje mogu za pola sata doći na mrežu, ili plinski motori koji mogu to za pet minuta. Mi moramo raditi, jer pokretanje, kad se elektrana ohladi, traje 24 sata. Remonte planiramo većinom kad ima puno vode, a to je sadašnje vrijeme. Godina je dobro krenula s hidrologijom, sad je već stanka i nije dobro. Prognoza kaže da će ljeto biti sušno, tako da će biti izazovno. Nije ni uvoz struje svaki put toliko loš, jer ima situacija i balansiranja kad se kupuje struja skoro za nulu. To se naročito događa sada kad ima viška sunca i kada nemaš kome prodati, pa cijena padne. Nije sve crno kad se uvozi, ali žalosno je da ovisimo o uvozu. Ako se možete s uvozom igrati kroz balansiranje cijena, onda nije ni loše, odgovorio je Roce na pitanje oko uvoza struje.
Oko uvođenja baterijskih sustava direktor TE Plomin stava je da su oni dobri za regulaciju i za "peglanje" špiceva.
- Napravili smo idejni projekt za bateriju skoro 35 megavata, pa sad usporedimo to s onih spomenutih 330 megavata u sezoni, to bi bila samo kratka potpora. Međutim, za regulaciju napona, dok plinska ne krene, bila bi prihvatljiva, poručio je Roce.
Na dalekom smo putu oko uvođenja nuklearne energije, smatra on, a prvo treba napraviti zakonodavnu odluku u Saboru da se ide tim putem. Potom se trebaju provesti ispitivanja, pa i ona seizmiološka od strane onih koji se time bave. Tek tada bi stručnjaci koji se bave nuklearnom energijom mogli staviti na stol ono što je moguće.
Andročec: Sve opcije trebamo držati otvorene
Ivan Andročec, direktor obnovljivih izvora energije i inovacija u INA-i o nuklearnoj energiji je ustvrdio da sve opcije trebamo držati otvorene i izabrati tehnologiju koja je komercijalna i standardizirana te se na tom tragu kreće i EU. Više se zemalja u to uključuje, a do 2040. godine možda neki reaktor u Europi i bude otvoren, rekao je on.
Ono što mnoge zanima je cijena nafte i dostupnost goriva.
- Bit će goriva na pumpama. INA radi sve da osigura sigurnu opskrbu gorivom na svim maloprodajnim mjestima. U riječkoj rafineriji se proizvodi dovoljna količina, a to smo već dokazali kroz prošlu godinu kada se u ovoj rafineriji proizvelo 3,7 milijuna tona derivata. Izazov je logistike u ljetnoj sezoni, ali očekujemo stabilnost što se tiče opskrbe, umirio je javnost Andročec.
INA je pokrenula projekt sunčanih elektrana, neke su u pogonu, druge u izgradnji, pa se spominjao zeleni vodik.
- Na riječkoj rafineriji imali bi oko 60-ak megavata sunčanih elektrane. Riječka rafinerija je s druge strane dobar potrošač. Bit će vodika, ali i druge energetike. Vodik pomaže u dobivanju derivata, a ako se ne koristi u transportu, koristit će se u rafineriji. To što će se sada proizvesti je samo dva posto potreba. Riječ je o maksimalno 1.500 tona godišnje zelenog vodika. Tog tržišta još nema i trebalo ga napraviti. Za baterijske sustave u rafinerijskom postrojenju ima mjesta, smatra Andročec.
U pulskom akvatoriju na moru su plinske elektrane, a ima ih i ispod površine.
- Ima još plina i on ima svoj životni vijek i radi se na tome da se količine plina obnavljaju. Ove godine se planira poslovna odluka o pet novih bušotina, a ono što je važno, ako bi se ubrzale procedure i odluke, projekti bi mogli zaživjeti i ranije. Kad govorimo o vjetru, na platformama smo pratili te mjerili vjetar i zaključilo se da se mora ići na bolje lokacije vjetra. I za to trebamo donijeti poslovnu odluku. Sve tehnologije se mogu raditi komplementarno i uspješno se preklapati, zaključio je direktor obnovljivih izvora energije i inovacija u INA-i.
Baričević: Optimizacija proizvodnje i održivi projekti
Na upit moderatora Mislava Togonala o tome na koji način BAT-ova tvornica provodi zelenu tranziciju u Kanfanaru, odgovorio je Goran Baričević, voditelj inženjeringa i tvorničkog održavanja u BAT-u.
- Održivost je jedna od temeljnih vrijednosti poslovanja BAT Grupe, koja je postavila vrlo ambiciozne ciljeve vezane za održivo poslovanje, a ja sam ponosan da je naša tvornica jedna od predvodnica tog procesa. BAT Grupa kontinuirano ulaže u modernizaciju i optimizaciju proizvodnje te u održive projekte. Kroz razdoblje od 2015. do danas BAT je u Hrvatsku, uključujuću akviziciju TDR-a, uložio više od 700 milijuna eura. Mogu naglasiti jedan od zadnjih investicijskih ciklusa u Kanfanar tijekom kojeg je uloženo preko 80 milijuna eura u modernizaciju proizvodnje i u instalaciju novih proizvodnih linija za proizvodnju bezdimnih proizvoda. Pored toga, paralelno se ulaže i u projekte vezane za održivost, u što smo uložili gotovo 19 milijuna eura, rekao je Baričević. Jedna od posljednjih investicija bila je izgradnja postrojenja za proizvodnju toplinske energije iz biomase.
- Postrojenje funkcionira na način da koristi energiju pohranjenu u biomasnim gorivima, u našem slučaju iz drvne sječke, koja dolazi od jednog lokalnog proizvođača paleta koji koristi trupce za proizvodnju paleta. Nusprodukt te proizvodnje su refili, koje on dodatno obrađuje i proizvodi drvnu sječku, koju mi onda koristimo kao gorivo. Ta drvna sječka sagorijeva unutar kotla čime zagrijava vodu i proizvodi vodena paru, koju mi koristimo unutar proizvodnje, zatim za centralno grijanje, pripremu potrošne tople vode, ali i za osiguravanje uvjeta temperature i vlage u proizvodnim prostorima. Važno je isto tako naglasiti da ta sječka ima certifikat kojim se potvrđuje održivost kroz cijeli lanac opskrbe, od proizvodnje do upotrebe u našem postrojenju. Isto tako je bitno da, iako imamo sagorijevanje, mi imamo sustav koji pročišćuje dimne plinove i zapravo osigurava da su naše emisije unutar granica definiranih europskim normama. Kao nusprodukt izgaranja drvne sječke pojavljuje se pepeo, u količini oko 1 posto mase goriva. Pepeo recikliramo putem naših lokalnih proizvođača rubnjaka. Dakle tu govorimo o jednom kružnom gospodarstvu. S tim projektom uspjeli smo smanjiti naše ugljične emisije za 65 posto u odnosu na 2017. godinu, rekao je Baričević.
Govoreći o upravljanju vodnim resursima, Togonal je upozorio na moguće sušno ljeto, rekavši da "iako je hidrološki godina počela dobro, najave za ljeto nisu blistave". Upitao je kako BAT- ova tvornica s oko 500 zaposlenih štedi vodu.
- Sva naša otpadna voda pročišćava se kroz uređaj za pročišćavanje otpadnih voda i završava u akumulacijskom jezeru pokraj tvornice. Pored toga, prikupljamo oborinsku vodu s krovova i ostalih površina, ona prolazi kroz separaciju ulja i isto tako završava u akumulaciji. Vodu iz jezera pumpamo do kotlovnice te ju koristimo za proizvodnju vodene pare. Isto tako tu vodu koristimo i za zalijevanje zelenih površina, ali i u hidrantskoj mreži, objasnio je Baričević, dodajući da je prošle godine reciklirano čak 63 posto vode, čime je značajno smanjeno opterećenje na vodovodni sustav.
Togonal je podsjetio da je BAT je proteklih godina dobio razna priznanja, a Financial Times je lani BAT Grupu proglasio klimatskim liderom na globalnoj razini, nakon čega je Baričevića upitao isplati li se ulaganje u obnovljive izvore ili je riječ ponajprije o reputaciji i "tapšanju po ramenu".
- BAT ulaže dugoročno. Cilj nije brza ušteda, već ulažemo na duge staze. Sva dobivena priznanja na globalnoj i lokalnoj razini potvrđuju da smo na pravom putu, da to nisu samo "nice-to-have" inicijative, već je to sastavni dio našeg poslovanja, dio naše dugoročne strategije. No mogu reći da se radi o relativno brzim povratima, često unutar tri do pet godina. Nekad ti povrati mogu biti i puno kraći, ali su ponekad i duži. Konstantna ulaganja u sustav praćenja potrošnje energije kao takva ne donose brzi povrat, ali omogućuju postavljanje temelja za donošenje odluka na bazi podataka i fokus na najveće potrošače. Ponosan sam na to da u tvornici trenutno imamo uveden sustav praćenja potrošnje energije do razine četiri za električnu energiju. To znači da znamo koliko električne energije trošimo na razini tvornice, koliko troši pojedini odjel, koliko jedna linija, odnosno koliko svaki stroj na liniji, objasnio je Baričević.
Benčić: Solari su veliki izazov
Na Togonalovo pitanje kako filozofiju "svaka kap je bitna", a koji ilustrira dio poslovanja u žminjskoj tvrtci Rudan primijeniti na energetiku, Danijel Benčić, predsjednik Uprave ove tvrtke, odgovorio je:
- Svaki kilovatsat je bitan, to je meritum onog što radimo. U početku je naša filozofija zaista bila usmjerena prema vodi, jer smo vidjeli veliki potencijal u neracionalnoj potrošnji u velikim sustavima. Voda se uzimala zdravo za gotovo i trošila bez kontrole, što nama nije bilo prihvatljivo. Uhvatili smo se u koštac s time, razvijajući i ekonomske modele, ali prije svega tehnička rješenja - vlastiti hardver i softver koji nam pomažu upravljati tom problematikom, rekao je Benčić.
Togonal je pritom upozorio na zabrinjavajuće stanje vodovodne infrastrukture u Hrvatskoj, istaknuvši da se u prosjeku gubi oko 50 posto vode u sustavima javne vodoopskrbe. "Problemi su razni - od poroznih cijevi do krađe vode. Kažu da je rekorder Vrgorac koju gubi 80 posto vode koju crpke ubace u vodovodni sustav. Kakvo je stanje u Istri i Puli?", upitao je Togonal Benčića, na što je on ocijenio da je Vrgorac ekstrem.
- Kod nas je situacija u Istri možda 2-3 puta bolja, ovisi koga pitate. Deklarirani gubici u javnoj vodoopskrbi su između 20 i 25 posto, što djeluje puno. A nekakav europski standard za izvrsnost je oko 15 posto. Dakle, imamo itekako čemu težiti, rekao je Benčić, dodajući i da je u Puli gubitak oko 20 posto. Rasprava se potom okrenula prema solarnim sustavima.
- Solari su veliki izazov i tiha patnja. Puno je prilika, ali i jako puno izazova koje je teško probiti. Razlozi su razni - administracija, nerazumijevanje, rekao je Benčić. Istaknuo je i da bi trebalo dublje zagrebati ispod površine, jer od deklarativnog do konkretnog koraka ima još posla.
- Realan je problem da nam dugo treba da napravimo infrastrukturu, ali nije to problem samo Istre ili Hrvatske, nego cijele Europe. Europska mreža je građena 70-ih i 80-ih godina i nije očekivala ovakve pozitivne šokove, rekao bih, s obnovljivim izvorima. Imamo problem u interkonekciji s evakuacijom proizvedene energije i moramo "jučer" hitno početi raditi na tome, rekao je Benčić predviđajući da će se do 2030. potrebe udvostručiti.
- Svake godine rastu 4 posto potrebe za električnom energijom u "normalnim okolnostima", a to su one okolnosti kad se bavimo dekarbonizacijom, kada prebacujemo klasične sustave grijanja na elektro grijanja. To su ove okolnosti kad imamo sve više električnih vozila. Dakle, potreba za električnom energijom će biti samo sve veća, naglasio je Benčić. Zaključno je istaknuo kako energetska tranzicija zahtijeva sustavan pristup i jasnu strategiju.
- Mislim da je tema toliko kompleksna, da traži još. Čini mi se da nama tu u Istri fali jedna glava, jedno tijelo koja bi vodilo i upravljala svim tim promjenama - koje će jasno reći treba nam toliko i toliko nečega. Nisu rješenje ni samo solari, ni samo nuklearka, trebamo težiti jednom miksu. Ono što mi je intrigantno je da je Europska unija napravila taj miks na način da je povećala obnovljive izvore - solare i vjetar do nekakvih 30 posto, što je možda i na granici optimalnog, bez baterija. To je službeni podatak za 2025. godinu, a 2010. je ta brojka bila 5 posto. Mi u Istri volimo reći da smo mala boutique regija, da pratimo one pozitivne europske trendove. Sad se postavlja pitanje da li taj trend obnovljivih izvora pratimo, rekao je Benčić.
Pajković: Studija potencijala na krovovima
O počecima zelene tranzicije u Istri govorila je Doris Pajković, predstavnica županijske tvrtke IRENA - Istarske regionalne energetske agencije, istaknuvši da su prvi koraci napravljeni još prije petnaestak godina.
- Krenulo se s manjim projektima Istarske županije, prvenstveno integriranim fotonaponskim sustavima. Danas je cilj dosegnuti jedan megavat instalirane snage na zgradama pod upravljanjem Županije. Ne govorimo o velikim elektranama, već o manjim, integriranim sustavima. Još 2021. započeli smo sa studijom potencijala na krovovima, a Županija upravlja sa čak 151 zgradom. U takvim okolnostima nije jednostavno raspodijeliti proračun na sve ciljeve, među kojima je energetska tranzicija samo jedan, objasnila je Pajković.
- U desetak godina, kroz akcijski plan energetske učinkovitosti, uloženo je oko 30 milijuna eura. Najveći dio odnosio se na pojedinačne mjere kojima se optimizirala potrošnja energije. Na godišnjoj razini ostvaruje se oko 750 megavat-sati ušteda, odnosno smanjenje emisija za oko 300 tona CO2, rekla je Pajković.
- Imamo više od 15.000 objekata pod konzervatorskom zaštitom, što energetsku obnovu čini dodatno zahtjevnom. Zato smo projekte često kombinirali s drugim ciljevima. Primjer dobre prakse je Specijalna bolnica Martin Horvat u Rovinj, gdje se projekt planirao još od 2016., a realiziran je 2024. godine. Riječ je o sustavu koji koristi energiju mora putem dizalica topline, čime je primarna potrošnja energije smanjena za više od 80 posto. Vrijednost projekta iznosila je 1,8 milijuna eura, a zamijenjen je dotrajali sustav grijanja na mazut, istaknula je. Govoreći o obnovljivim izvorima, osvrnula se i na odnos turizma i vjetroelektrana.
- Radili smo studiju vezanu uz planiranje vjetroelektrana u Istri koja je pokazala zanimljiv rezultat - cijene smještaja na lokacijama gdje su instalirane vjetroelektrane nisu pale. Ne samo to, nego postoji način kako uspješno povezati te dvije djelatnosti, rekla je Pajković. Spomenula je i kako je IRENA pokrenula projekt osnivanja Zajednice obnovljivih izvora energije Istarske županije, koristeći prvenstveno resurse dostupne na javnim zgradama u vlasništvu i pod upravljanjem županije. Zaključno je upozorila na ključnu ulogu elektroenergetske mreže, istaknuvši da nije važan samo smjer prema kojem se ide, već i infrastruktura.
- Za integraciju svih planiranih obnovljivih izvora potreban je 400-kilovoltni (kV) dalekovod Melina-Divača. Prema procjenama, bez njega mreža trenutno može prihvatiti tek između 150 i 300 megavata (mW) dodatnih obnovljivih izvora energije, zaključila je Pajković.
Pogled Green magazin
Nakon održane konferencije, predstavljeno je posebno izdanje magazina Pogled Green, zajednički projekt Novog lista, Glasa Slavonije, Zadarskog lista i Glasa Istre, posvećen ključnim pitanjima održivog razvoja.
Izdanje okuplja vodeće domaće stručnjake i znanstvenike, među kojima su i Neven Duić, jedan od najutjecajnijih istraživača u području energetike, te Igor Anić, koji upozorava na ključnu ulogu šuma u klimatskoj strategiji Hrvatske. Iz svojih područja daju uvid u izazove i moguća rješenja energetske tranzicije i klimatske politike. Magazin donosi presjek tema koje oblikuju budućnost - od obnovljivih izvora energije i električne mobilnosti do održive poljoprivrede i upravljanja prirodnim resursima. Istaknuto je kako rješenja već postoje i dostupna su, no ključni izazov ostaje brzina njihove primjene. Uz pozitivne primjere, upozorava se i na ranjivosti sustava, osobito u prometu i ukupnoj potrošnji energije, naglašavajući potrebu za sustavnim i dugoročnim pristupom održivosti.
Povezane vijesti
- Nekad je poljoprivreda u Istri bila samo tema preživljavanja, danas je sinonim izvrsnosti i dodana vrijednost brenda Istarske županije
- Žitelji iznenađeni izjavama premijera o gradnji nuklearnog reaktora; Plomin se polako otvara turizmu, nuklearka bi taj napor uništila...
- HEP-ova zelena tranzicija: U probnom radu sunčane elektrane Korlat i Lipik, projekt SE Sukošan u završnoj fazi pripreme
Podijeli: Facebook Twitter
