Sunčana elektrana Korlat, najveća sunčana elektrana dosad izgrađena u Hrvatskoj, bit će puštena u trajni pogon tijekom ove godine

Iskorištavanje energije sunca u Hrvatskoj zajedno s ulaganjima u ostale obnovljive izvore energije doprinose tome da već danas više od dvije trećine ukupne proizvodnje električne energije u našoj zemlji dolazi iz izvora koji ne emitiraju CO2.

Tome pridonosi i HEP, koji u ovom trenutku na mreži ima 13 neintregriranih sunčanih elektrana, a dodatne četiri su pred završetkom izgradnje i ulaskom u probni rad. Na lokaciji Korlat nedaleko od Benkovca, neposredno uz istoimenu HEP-ovu vjetroelektranu, u probnom je radu trenutno najveća sunčana elektrana u Hrvatskoj, u koju je ugrađeno čak 160 tisuća fotonaponskih modula (panela).

S 99 megavata instalirane i 75 megavata priključne snage, Sunčana elektrana Korlat će s postojećom vjetroelektranom Korlat, priključne snage 58 megavata, činiti obnovljivi hibridni energetski park. Očekivana godišnja proizvodnja SE Korlat od čak 165 milijuna kilovatsati moći će zadovoljiti potrebe za električnom energijom čak 100 tisuća kućanstava. Elektrana će početi s radom tijekom ove godine, a ukupna vrijednost investicije je oko 70 milijuna eura. U idućoj fazi, na istoj će se lokaciji instalirati baterijski sustav za pohranu energije i nova sunčana elektrana, instalirane snage od 40 megavata.

U probnom je radu i Sunčana elektrana Lipik, priključne snage 5 megavata, koja je izgrađena na području Poduzetničke zone Lipik 3. Očekivana godišnja proizvodnja od 7,2 milijuna kilovatsati odgovara potrošnji više od 2.000 kućanstava. Vrijednost investicije je 4,2 milijuna eura.

Dekarbonizacija proizvodnje do 2050.

Tijekom 2025. godine s redovnim radom počele su HEP-ove sunčane elektrane Dugopolje (10 megavata), Črnkovci (8,5 megavata) i Jambrek (5 megavata). Pred ulaskom u probni rad su sunčane elektrane Radosavci kod Slatine (9,9 megavata) te Cres (6,5 megavata), dok je sunčana elektrana Čakovec (8,5 megavata) izgrađena te su u tijeku pripreme za priključenje na mrežu.

HEP u izgradnji sunčanih elektrana nije zaboravio ni jadranske otoke. U tijeku je izgradnja sunčane elektrane na otoku Unijama, snage 1 megavata, te nakon Visa i Cresa treće sunčane elektrane na otocima. Uz nju se razmatra izgradnja baterijskog spremnika te ugradnja opreme koja će omogućiti tzv. otočni rad, neovisno o priključku na elektrodistribucijski sustav. Nakon Visa, Cresa i Unija sunčanu elektranu dobit će i Hvar, gdje se priprema izgradnja SE Bogomolje, snage 8 megavata, a na lokaciji Ustrine kod Osora HEP priprema izgradnju druge sunčane elektrane na otoku Cresu.

Osim elektrana na otocima, HEP u visokom stupnju pripreme ima još šest projekata sunčanih elektrana, među kojima se veličinom izdvaja SE Sukošan, predviđene instalirane snage 56 megavata te priključne snage 45 megavata. Ishođenje građevinske dozvole očekuje se u drugom tromjesečju 2026., dok se natječaj za izvođača radova planira, sukladno pravilima EBRD-a, provesti tijekom 2026. godine. Početak gradnje očekuje se u 2027. godini. Procijenjena vrijednost investicije iznosi oko 38 milijuna eura. U drugoj fazi na lokaciji Sukošan planirana je izgradnja baterijskog sustava za pohranu energije, kapaciteta do 200 megavatsati.

Ulaganja u mrežu i baterijske spremnike

Uz velike, neintegrirane sunčane elektrane, HEP na krovovima vlastitih objekata ima više od 65 integriranih sunčanih elektrana, a ugovorena je izgradnja dodatnih 90. S ciljem jačanja sigurnosti opskrbe i prihvata povećane proizvodnje iz sve većeg broja novih obnovljivih izvora u sustavu, nužna su ulaganja u jačanje mreže, ali i u sustave za pohranu energije. Samo u razdoblju od 2024. do 2026. ulaganja HEP grupe u prijenos i distribuciju bit će dvostruko veća u odnosu na prethodno trogodišnje razdoblje. Uz razvoj projekata reverzibilnih hidroelektrana Vinodol, snage 150 megavata, i Blaca, snage približno 500 megavata, HEP također priprema dokumentaciju za sedam projekata baterijskih spremnika energije. Veliki dio tih investicija osiguran je iz fondova EU, poput novih projekata u distribuciji električne energije, ukupne vrijednosti 286 milijuna eura, koji su sufinancirani sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Sve navedeno HEP realizira s ciljem da do 2050. godine dekarbonizira svoj ukupni poslovni portfelj. Za to ima dobro polazište, jer, uključi li se i energija iz Nuklearne elektrane Krško, već danas oko 70 posto HEP-ove proizvodnje električne energije dolazi iz izvora koji ne emitiraju CO2.

Povezane vijesti

• Dalić: Otkup udjela Ini i prodaja dionica HEP-a jačaju energetsku nezavisnost zemlje
• Nekad je poljoprivreda u Istri bila samo tema preživljavanja, danas je sinonim izvrsnosti i dodana vrijednost brenda Istarske županije
• Zastupnici podržavaju projekt SE Korlat, ali oporbeni pozivaju na oprez zbog HEP-a