Reakcije s terena
Žitelji iznenađeni izjavama premijera o gradnji nuklearnog reaktora; Plomin se polako otvara turizmu, nuklearka bi taj napor uništila...
(Snimio Milivoj Mijošek)
U Plominu, Labinu i okolnim mjestima lokalni su mještani i političari vidno iznenađeni najavom premijera Andreja Plenkovića da Vlada razmišlja o ideji prenamjene Termoelektrane Plomin u modularnu nuklearnu elektranu. Iako je sama ideja još daleko od realizacije pa bi do gradnje jedne takve elektrane moglo proći i desetljeće ili dva, na lokalnoj razini Plenkovićeva izjava u Saboru nije najbolje prihvaćena i to prije svega jer nitko o svemu nije obavijestio lokalno stanovništvo niti je moguća prenamjena TE Plomin u modularnu nuklearnu elektranu bila tema razgovora na lokalnoj razini.
Elektrana ili turizam?
Iz tih razloga u samom Plominu s dosta opreza i s puno pitanja je dočekana vijest iz Zagreba gdje je u Saboru premijer Andrej Plenković u srijedu odgovorio na pitanje saborskog zastupnika IDS-a Dalibora Pausa o potencijalnoj prenamjeni TE Plomin. Premijeru je u svom odgovoru istaknuo kako Hrvatska pripada skupini od šesnaest država članica Europske unije koje podržavaju korištenje nuklearne energije.
- To da bi se u postojećoj TE Plomin eventualno napravila transformacija i prilagodba gdje bi se možda išlo s prvim, malim modularnim reaktorom ideja je o kojoj se razmišlja, napomenuo je premijer Plenković vezano za TE Plomin.
Novinari Glasa Istre u četvrtak su u Plominu razgovarali sa žiteljima od kojih nisu svi bili voljni javno progovoriti o temi modularne nuklearne elektrane, ali zanimljivo je da oni s kojima smo razgovarali nisu svi bili izričito protiv prenamjene TE Plomin.
Jedan od stanovnika Plomina Ivo Juras kaže kako se on protivi prenamjeni i gradnji nuklearnog reaktora prije svega zbog turizma koji je tek počeo ozbiljnije primati korijene u samom Plominu.
- Godinama nakon gradnje termoelektrane Plomin nije bio ozbiljno turističko mjesto, a to se proteklih godina počelo mijenjati i vidljiv je bio povećan broj turističkih dolazaka u Plomin. Bojim se da bi gradnjom nuklearnog reaktora taj napor bio uništen jer sumnjam da bi se itko želio odmarati odmah pored nuklearne elektrane, istaknuo je Ivo Juras, ali je i nadodao da turizma čak i nije glavni razlog njegovog protivljenja, već je to dosadašnji odnos HEP-a, koji upravlja TE Plomin, prema stanovnicima Plomina i okolice.
- Čak nije u pitanju povjerenje u one koje donose odluke, koliko je u pitanju povjerenje u one koje sada upravljaju termoelektranom, a koji bi u budućnosti upravljali nuklearkom, a to je HEP. Lokalno stanovništvo nema nikakve koristi od te elektrane i u njoj vlada nepotizam u zapošljavanju. Umjesto da se u elektrani zapošljavaju ljudi iz Plomina i okolnih mjesta, zapošljavaju se ljudi preko veze koji nemaju veze s Plominom i ovim dijelom Istre tako da umjesto da mladi ljudi ostaju ovdje, sve je više onih koji odlaze, a mislim da to ne bi trebala biti uloga termoelektrane, rekao nam je Ivo Juras koji je dodao kako od lokalnih političara očekuje da jasno poruče kako se nuklearna elektrana neće graditi mimo svih potrebnih dozvola i planova koji su na snazi u Istarskoj županiji.
Odluka na struci
S njim se složio i bivši načelnik općine Kršan Valter Kvalić s kojim smo također razgovarali nekoliko desetaka metara udaljeni od ulaza u TE Plomin čiji je prvi blok otvoren 1971. godine, dok je drugi blok otvoren 1999. Kvalić nam je rekao kako se on ne protivi gradnji nuklearne elektrane, ali da bi prije same odluke trebalo razjasniti neke stvari kada je u pitanju Plomin i njegova okolica.
- Nisam a priori protiv gradnje nuklearnog reaktora u Plominu, ali treba pojasniti koji bi točno bili benefiti za lokalnu zajednicu jednog takvog projekta. Svjestan sam da Hrvatskoj treba jedna takva elektrana i svjestan sam da je to puno lakše napraviti u Plominu gdje već postoje neki preduvjeti za nju, ali treba prvo vidjeti što o tome kažu prostorni planovi i kako bi se sve to odrazilo na kvalitetu lokalnog stanovništva, pogotovo jer naša iskustva s HEP-om nisu najbolja, rekao nam je Valter Kvalić napomenuvši kako smatra da se o gradnji nuklearne elektrane nikako ne bi trebalo odlučivati na referendumu.
- O tome treba li se graditi modularna nuklearka u Plominu treba odlučiti struka nakon što se naprave detaljne analize i nakon što stručnjaci odvagnu sve pozitivne i negativne strane. Smatram da jedino oni mogu odlučiti o gradnji jednog takvog ozbiljnog projekta, a nikako to ne mogu biti građani koji realno nemaju sve potrebne informacije, a ni dovoljno kompetencije za jednu takvu odluku, zaključio je bivši načelnik Kršana Valter Kvalić.
Podijeljena mišljenja
Po službenim podacima, HEP je prošle godine u proračun općine Kršan uplatio po zakonskoj obvezi 1,65 milijuna eura od čega od proizvodnje po kilovatsatu električne energije 600 tisuća, a od komunalne naknade 1,05 milijuna eura. Valdi Runko bio je načelnik općine Kršan u pet mandata i sudjelovao je u izgradnji TE Plomin 2, a danas je nezavisni vijećnik u Općinskom vijeću Kršana.
- Koliko je danas irelevantno otvarat temu i inspiraciju pojedinaca i zajednice oko te teme, diskutabilno je. Znatiželja i potreba ne mora uvijek dati pozitivne rezultate, ali svakako otvara prostor i nije na margini širih ekonomskih interesa i strategije komisije EU o zelenoj energiji i dekarbonizaciji. Previše je nepoznanica, ekoloških, teritorijalnih, ekonomskih, strateških, što pozitivnih, što negativnih, s razlogom i gledajući s jedne pozicije, uže okruženje Plomina, lokalne zajednice, Županije i šire. O potrebi gradnje i energetske neovisnoste energetskog sektora RH, mišljenja su uvijek podijeljena i suprotstavljena, rekao je Runko.
Nova načelnica Općine Kršan Ana Vuksan (IDS) ističe kako do nje u ovom trenutku nije stigla nikakva službena informacija niti konkretan prijedlog vezan uz eventualnu izgradnju nuklearne elektrane u Plominu.
- Smatram kako je kod ovako važnih i dugoročnih tema nužno osigurati potpunu transparentnost te pravovremeno uključiti lokalnu zajednicu, Općinu Kršan, Istarsku županiju i sve relevantne dionike u proces donošenja odluka. O ovako značajnim pitanjima ne može se odlučivati bez suglasnosti i širokog konsenzusa, posebno na razini lokalne zajednice. Ako i kada takve informacije budu dostupne, javnost će o svemu biti pravovremeno i cjelovito informirana. U međuvremenu ću zatražiti sastanak s nadležnim institucijama kako bih dobila jasniji uvid u eventualne planove i njihove moguće učinke. Međutim, želim naglasiti kako ovakvi projekti ne idu u smjeru razvoja kakvom naša općina teži. Općina Kršan svoj razvoj temelji na snažnom gospodarstvu, poduzetništvu, kvaliteti života, turizmu i održivom upravljanju prostorom, uz postupno jačanje i drugih djelatnosti. Smatram da je važno fokus usmjeriti na obnovljive izvore energije i zelenu tranziciju, kao dugoročnu strategiju kojoj težimo. Upravo takav pristup dugoročno osigurava stabilan i održiv razvoj gospodarstva, uz očuvanje prostora i identiteta koji su temelj naše konkurentnosti. Riječ je o kompleksnoj temi koja zahtijeva ozbiljnu stručnu analizu i široku javnu raspravu, stoga je važno izbjeći preuranjene zaključke dok ne budu poznate sve relevantne činjenice. U tom je procesu ključno ponovno naglasiti da uključivanje lokalne zajednice Općine Kršan, na čijem se području nalazi elektrana, mora biti prvi i nužan korak u svakom daljnjem razmatranju, i na tome ćemo inzistirati, poručuje Vuksan.
Smirivanje histerije
Labinski gradonačelnik Donald Blašković prije svega apelira na razum svih, u Labinu, Istri, Hrvatskoj i u Vladi.
- Mislim da moramo smiriti histeriju koja se dogodila zbog nepotpunog odgovora premijera Plenkovića. Nisam od onih koji je protiv struke, no vjerujem kako postoji sigurno prikladnije rješenje za nuklearku, a koje nije Plomin. Turistička smo regija okrenuta zelenim politikama i razvijanju obnovljivih izvora energije. Sa Županijom kontinuirano radimo na tomu. Također, zasigurno o ovakvoj stvari nitko, pa ni država, ne može odlučivati bez lokalne vlasti. Vjerujem kako će prevladati razum i činjenica da razvoj ovakvog oblika energije zahtijeva prikladnu lokaciju, manje naseljenu, a ne turističko središte koje upravo kroz ovu djelatnost čini veliki postotak hrvatskog BDP-a. Očekujemo službenu komunikaciju od Vlade i Ministarstva po ovom pitanju jer smatramo kako bi to bilo jedino ispravno, a naš stav bit će jasan, protiv smo razvijanja nuklearnog postrojenja na lokaciji u Plominu. Vjerujem kako će se taj stav uvažiti. Ulaganje u energiju je neophodno, toga smo svi svjesni. No, Plomin nije prikladno mjesto za nuklearne reaktore, zaključio je Blašković.
Oštra reakcija udruge ‘Za Plominštinu’
Udruga "Za Plominštinu" ima dvjestotinjak članova, mještana Plomina i okolnih naselja, a njezin predsjednik je Robert Stepčić, ujedno i potpredsjednik Općinskog vijeća Kršana.
- U ove 33 godine postojanja, Općina Kršan je u proračun od rada TE Plomin uprihodovala oko 60 milijuna eura, a danas na Plominštini, koja je od rimskog doba imala svoj izvor, još postoje četiri naselja bez vode i naselje Plomin koji ima djelomično vodu, a one kuće koje imaju vodu nemaju dovoljan pritisak. Stari grad Plomin je veliko ruglo. Naselje s najstarijim spomenikom pisan glagoljicom "Plominski natpis" je jedna velika ruševina i kao spomenik I. kategorije ni jedna općinska vlast, bivše i sadašnje države, nije smatrala potrebnim sanirati urušeni grad.
Prijedlog da će se na lokaciji TE graditi nuklearni blok neće utjecati na ispravak povijesnih nepravdi koje je Plominština doživjela u proteklih 80-ak godina. Siguran sam da mještani svih lokalnih zajednica u okolici, kada bi se pitali, bili bi protiv nuklearke, no vrag je uvijek u politici. Eklatantan primjer je Rockwool, politika je dovela izvođača, a ljudi u okolici ne mogu disati zbog plavičastog dima sumnjive kvalitete koji se diže uz Plominsku goru i pruža se sve do mora. Koga briga. Licemjerje politike IDS-a vidi se na primjeru famozne dekarbonizacije za što je EU odvojila novčana sredstva za zatvaranje TE u Sisku i Plominu tj. omogućavanje otvaranje novih radnih mjesta kroz razne programe. Grad Sisak povlači za svoje projekte oko 180 milijuna eura, a Istarska županija preko svoje agencije Aurora dodjeljuje sredstva diljem Istre onim općinama koje imaju spremne programe, no Općina Kršan, ne uspijeva realizirati ni jedan projekt.
Da bi prikrio tu sramotu, IDS na silu Općini Kršan gura nebulozne projekte tipa Coworking centra i time opravdava svoju nekorektnu politiku prema Kršanu. Ironija je da se objekt TE Plomin za kojeg su dodijeljena sredstva nalazi u Općini Kršan. Općina Kršan nije dobila ili nije znala realizirati povijesnu priliku za svoj razvoj, rekao je Stepčić.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twitter
