Prevencija bolesti
U Istri više od 2.500 djece u programu protiv karijesa, liječnici upozoravaju da roditelji često zanemaruju oralno zdravlje najmlađih
(Snimio Milivoj Mijošek)
Svjetski dan oralnog zdravlja obilježava se svake godine 20. ožujka s ciljem promicanja važnosti zdravlja usne šupljine, te utjecaja oralnog zdravlja na cjelokupni organizam. Glavni cilj je sprječavanje nastanka bolesti edukacijskim preventivnim programima koji su dostupni i djeci i odraslima.
Zdrava usna šupljina je temelj za zdravlje cijelog organizma i važan faktor u kvalitetnom načinu života. Jedna od najraširenijih bolesti današnjice je zubni karijes. To je patološki proces koji uzrokuje demineralizaciju tvrdih zubnih tkiva pod utjecajem bakterija. Zubi imaju važnu ulogu u usitnjavanju hrane, jer u ustima počinje proces probave, neophodni su za pravilan izgovor glasova, a imaju i veoma važnu ulogu u estetici lica. Zbog svega navedenog veoma je važna pravilna njega usne šupljine i zuba od najranije životne dobi.
Ukupno 32 tima
Naime, Istarski domovi zdravlja od 2018. godine provode program "Istra bez karijesa" u cilju sprječavanja nastanka oralnih bolesti od najranije životne dobi. Program je podržan i financiran od strane Istarske županije. Program "Istra bez karijesa" postupno se proširio na gradove i općine Istarske županije uključujući Pulu, Medulin, Ližnjan,Vodnjan, Fažana, Svetvinčenat, Bale, Žminj, Rovinj, Poreč, Vrsar, Višnjan, Novigrad, Brtonigla, Umag, Buje, Buzet, Pazin, Lupoglav, Grožnjan, Vižinada, Motovun, Karojbu, Sveti Petar u šumi, Gračišće i Pićan.
U djelatnosti dentalne medicine Istarski domovi zdravlja imaju ukupno 32 tima (ordinacije). To su polivalentne ordinacije primarne zdravstvene zaštite, koje su podijeljene po ispostavama. Ispostavi Pula pripada 15 dentalnih timova, Ispostavi Poreč pet timova, Ispostavi Rovinj također pet. Ispostava Umag ima tri tima, te Ispostava Buzet jedan tim. U Ispostavi Pula djeluje i specijalistička ordinacija oralne kirurgije koja je u sastavu Istarskih domova zdravlja, ističe dr. Emina Čapalija, koordinatorica dentalne medicine u Istarskim domovima zdravlja.
- U odnosu na ranije godine mislim da se pacijenti puno bolje brinu o svojim zubima, ali samo o svojima. Djeca su, čini mi se, zanemarena. Roditelji, navodno, nemaju vremena, međutim potrebno je uložiti jako puno truda, volje i mašte da bi se dijete dovelo u stanje da prihvaća dentalnu skrb kao normalnu. Prilikom prvog dolaska u ordinaciju, njima je sve to jako strano. Ima puno svjetla, nepoznati su uređaji i nepoznate su osobe. Ako roditelj ili odgojno obrazovna ustanova pripreme dijete na dolazak kod stomatologa kao nešto normalno i prihvatljivo, onda to prolazi bez ikakvog stresa i to djetetu postaje normalan dio života i odrastanja. Poanta je da roditelj kod kuće odgaja dijete, jer to ne čini nitko drugi, a tu mislim i s primjerima. Ako dijete vidi svakodnevno da roditelj četka zube i održava higijenu, ono će od najranije dobi biti naviknuto da to također mora činiti. To znači da se zub pere od prvog dana kad iznikne u usnoj šupljini i sve nadalje. Roditelj mora u početku četkati djetetu zube, jer ono nema motoričke vještine, a neka djeca nemaju tu vještinu ni do odlaska u školu, pa čak i do devete godine. Moramo dati četkicu djetetu kako bi ono razvijalo motoriku, neovisno je li riječ o običnoj mehaničkoj ili električnoj četkici za zube. Ništa se neće dogoditi ako se djetetu daju obje. Motorika se razvija, naravno, s mehaničkom, a električna je kao pomoćna. Ista je stvar i s vještinom pisanja, a koja se stječe upornim trudom i radom. Tako je i s četkanjem zuba. Na roditeljskim sastancima koje imamo u vrtićima objašnjavamo roditeljima koliko je važno da oni djeci peru zube, a ništa se neće dogoditi ako skupa peru zube, pa i nakon što su svoje već oprali. Na to se roditelji često nasmiju, ali doista je važno da djeca vide kako je riječ o svakodnevnoj navici, veli dr. Čapalija.
Dijete uči primjerima, a pranje zuba nije ništa manje dobar primjer od navika za stolom, uspoređuje doktorica neke od, kako ih s pravom naziva, osnovnih životnih navika. Upravo iz svega navedenog, programi koji potiču na važnost brige o zdravlju stvaraju navike od malih nogu pa djeca i sama podsjećaju roditelje na redovite preglede. Najvažnije je da djeca odlazak u stomatološku stolicu ne shvaćaju kao stresni događaj. Doktor dentalne medicine postaje obiteljski, jer nerijetko tu istu stomatološku stolicu dijeli više članova iste obitelji, potvrđuje svojim iskustvom i dr. Čapalija. Pri upisu u školu dijete mora imati svog izabranog stomatologa, jer briga o oralnom zdravlju počinje vrlo rano.
- Mliječne zube treba popravljati jer nam oni čuvaju usnu šupljinu i mjesta za trajne zube. Denticija mliječnih zuba utječe i na pravilno izgovaranje glasova, na fizionomiju i estetiku. Pritom je danas pravilna higijena dostupna na svakom kutku, sve su tehnike dostupne i bitno je da se zubi četkaju. Važno je naglasiti da dijete, dok ne nauči ispljunuti pastu, ne treba je ni koristiti. Bez obzira što su sad sve paste prilagođene dječjem uzrastu. Mehaničko četkanje, ukoliko je to normalna denticija (op. a. obuhvaća pravilan razvoj, nicanje i raspored zuba u čeljusti) je dovoljno. Ako su prisutne neke prirođene demineralizacije, to opet mora utvrditi liječnik te onda preporučamo posebne preparate s kojima se mogu tretirati zubi. Do treće godine dovoljna je četkica prilagođena dobi; male glave, mekanih i oblih rubova, kako se dijete ne bi ozlijedilo. Četkica bi trebala biti oblika s kojim u malim ustima može oprati sve plohe zuba. To je nešto što se uči i važna je tehnika kojom ćete vi prići djetetu. Ako je dijete naviknuto da mu u opuštenoj kućnoj atmosferi roditelj pere zube, a to je osoba kojoj dijete najviše vjeruje, ne bi trebalo biti problema niti kod mene. Ako roditelju ne otvori usta, neće ih otvoriti ni meni. Na taj se način dijete uči da bude mirno, te da roditelj to obavi kako treba, smireno, kroz nekakvu igru, savjetuje ona.
Važna je i prehrana
U zdravlju zuba važna je i prehrana, ali i u zdravim namirnicama postoje skriveni šećeri, podsjeća dr. Čapalija.
- Ti šećeri ostaju zalijepljeni na tvrda zubna tkiva i vrlo se teško uklone. Stoga je bitno da neposredno pred spavanje dijete četka zube, a nakon toga ne jede. Na taj način se stvara navika večernjeg pranja zuba. Naime, kod svih nas tijekom spavanja je smanjeno lučenje sline, a u njoj imamo antitijela koja povoljno djeluju na zubno meso i na zube, te na taj način sprječavaju nastanak, ne samo karijesa, već i drugih oralnih bolesti. Naslage ne smiju ostati na zubima. Djecu u vrtiću učimo da peru zube ujutro, prije spavanja u vrtiću i navečer prije spavanja. Tako su zadovoljene sve tri komponente, opisuje ona.
Ono što je ohrabrujuće, vidljivo je smanjenje KEP indeksa (op. a. ključni epidemiološki pokazatelj oralnog zdravlja) kroz godine, tako da se u Istri generalno vide pozitivni pomaci, premda svake godine u program ulaze novi gradovi i neke sredine stoje lošije od ostalih. Međutim, dr. Čapalija je uvjerena kako će kroz posjete i edukacije stvari ići samo na bolje. Važno je ukazati i ne prepustiti da se situacija razvija po inerciji. Ako je samo jedno dijete i jedan roditelj usmjeren u pozitivnom pravcu, onom vezanom za brigu o oralnom zdravlju, već je dobar pomak, smatra doktorica. Djeca nakon toga puno bolje surađuju kroz daljnje odrastanje, a "dentalni odgoj" kako smo ga u razgovoru nazvali, važan je i neizostavan segment u životu svakog čovjeka.
Program "Istra bez karijesa"
Program se sastoji od nekoliko dijelova. Prvi dio se odnosi na obrasce "Istra bez karijesa" koji se dva puta godišnje u suradnji sa zdravstvenim voditeljima i odgojiteljima predškolskih ustanova podijele roditeljima djece koji sudjeluju u programu. Roditelje se upućuje da djecu odvedu izabranom doktoru dentalne medicine na upoznavanje, edukaciju, pregled i po potrebi sanaciju karijesa od najranije životne dobi djeteta. Doktor dentalne medicine na obrascima bilježi zdrave zube, zube koji su inficirani karijesom, zube koji imaju ispun tj. plombu te zube koji su izvađeni zbog karijesa. Svi prikupljeni podaci se zbrajaju i izračunava se prosječni KEP indeks koji je pokazatelj zahvaćenosti populacije karijesom.
Drugi dio programa se odnosi na edukacijska predavanja roditeljima djece jasličke dobi u predškolskim ustanovama od strane dentalnog tima Istarskih domova zdravlja. Na predavanjima se roditelji educiraju o načinima održavanja i provođenja oralne higijene od najranije životne dobi djeteta, o zubnim četkicama, zubnim pastama, o frekvenciji posjeta doktoru dentalne medicine, utjecaju i važnosti zdrave prehrane na zdravlje zuba i usne šupljine, neposednim navikama i načinima na koji pomoći djetetu da stekne motoričke vještine za održavanje zdravlja zuba i usne šupljine.
Treći dio programa odnosi se na posjete vrtićkih skupina ordinacijama dentalne medicine Istarskih domova zdravlja s odgojiteljima za vrijeme njihovog boravka u predškolskim ustanovama.
- Na taj način želimo djeci na njima prilagođen, zabavan i zanimljiv način ukazati na zdrave životne navike koje će im biti bitne za cijeli život, te ukloniti nelagodu i strah od posjeta ordinaciji dentalne medicine, ističe dr. Čapalija.
Četvrti dio se odnosi na poticanje četkanja zuba u predškolskim ustanovama nakon glavnog obroka, a prije odlaska na spavanje. Programom je obuhvaćeno preko 2.500 djece i njihovih roditelja na godišnjoj razini. Podaci skupljeni od strane doktora dentalne medicine se obrađuju i izračunavaju, te je kroz godine provođenja projekta vidljiv pozitivan pomak u smislu smanjenju prosječnog KEP indeksa kod djece predškolske dobi.
- Vidljiva je i pozitivna promjena o važnosti prevencije nastanka zubnog karijesa u mliječnoj denticiji, kao i promjena u kontinuiranom odlascima u ordinacije dentalne medicine. Dugoročno gledano, edukacija roditelja i preventivni pregledi djece daju dobre rezultate u poboljšanju oralnog zdravlja i poboljšanju kvalitete života najmlađih članova našeg društva, zaključuje dr. Čapalija.
*Sadržaj realiziran u suradnji s Istarskom županijom
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twitter
