Prije točno 13 godina na današnji dan, Istra je živjela dinamično ljeto ispunjeno vijestima s mora, s požarišta i s kulturnih pozornica. U Puli se tada odvijala zahtjevna operacija ukrcaja broda "Millenium Diamond" koji će se upisati u povijest istarskog brodogradilišta Tehnomont. Vijest da će katamaran koji je svoje ime dobio jer izgledom podsjeća na dijamant, za vrijeme Olimpijade prevoziti Londončane i posjetitelje britanske prijestolnice, bila je glavna vijest Glasa Istre tog dana.
Detaljno su novinari izvještavali o pomorsko-tehničkoj operaciji u pulskoj luci - ukrcaj Tehnomontovog katamarana "Millenium Diamond" na teretni brod "Gloria". Katamaran, specijalno izrađen za londonsku tvrtku City Cruises. Već tjedan dana kasnije, u jeku Olimpijskih igara u Londonu, trebao je prevoziti tisuće posjetitelja britanske prijestolnice Temzom, nudeći im panoramski pogled na znamenitosti grada s tog jedinstvenog plovila. Tvrtka City Cruises je za izgradnju broda, pisalo se, platila 3,5 milijuna funti, brod je projektirao Brodarski institut iz Zagreba koji je izgradnju i povjerio pulskoj tvrtki.
(Arhiva Glasa Istre)
Tehnički vrlo zahtjevan ukrcaj započeo je u ranim jutarnjim satima. Dvije velike dizalice ispružile su se iznad mora, a pomoću balancina i čak 12 čeličnih braga počelo je podizanje 37 metara dugog i 17,5 metara širokog katamarana težine više od stotinu tona. Katamaran, sposoban odjednom prevoziti 600 putnika, pažljivo je smješten na palubu broda "Gloria", pod budnim okom djelatnika Tehnomonta, Lučke uprave, Lučke kapetanije i pomorske policije. S druge strane teretnog broda, dizalice su izbačene kako bi se osigurao balans plovila i spriječilo njegovo pretjerano naginjanje. Brod "Gloria", izgrađen 1997. godine, pod zastavom Antigve i Barbude, dugačak 152 metra i nosivosti 9.531 tonu, bio je spreman za višednevno putovanje kroz Sredozemno more, preko Gibraltara pa sve do Londona.
Katamaran "Millenium Diamond" ponosno je nosio ime u čast tisućite obljetnice britanske kraljevske dinastije, a izgrađen je prema projektu Brodarskog instituta iz Zagreba, u skladu s najstrožim međunarodnim pomorskim propisima. Pokretala su ga dva Cumminsova motora od po 500 konjskih snaga, a bilo je rečeno da će ploviti krstarećom brzinom 12 čvorova. U interijeru modernog katamarana isticala se otvorena paluba s prostranim šankom na krmi, plesni podij sa laserskim svjetlima, te stolovi raspoređeni uz bokove broda, s pomičnim sjedalima koja se lako prilagođavaju gostima. Na pramcu, iznad kabine, nalazio se moderni komandni most, s mogućnošću upravljanja s obje bočne strane, kao na velikim brodovima. Cijeli brod bio je umrežen sigurnosnim i protupožarnim sustavima, a strojevi pod palubom praćeni videonadzorom iz kormilarnice. Upravo za dizajn ovog plovećeg luksuza, Dubrovkinja Ivana Pekota te godine osvojila je Veliku nagradu Hrvatskog društva dizajnera.
(Arhiva Glasa Istre)
Još jedna vijest o brodu, no ovog puta u negativnom kontekstu, našla se također na stranicama novina - na Crnoj kronici. Izvještavalo se o pomorskoj nesreći od dvije noći ranije, kada se, nešto prije 23 sata, izletnički brod "Kuba" s 60-ak turista nasukao u plićaku kod otoka Sv. Katarina. Situacija je zahtijevala brzu i koordiniranu intervenciju. Prvi je na pomoć stigao brod "Maskin" hotelske kuće Maistra, no zbog pličine nije mogao prići nasukanom brodu. U pomoć su stigli i rovinjski vatrogasci, koji su u akciji spašavanja sudjelovali s vatrogasnim gliserom i gumenim čamcem. Putnici su uspješno prebačeni na "Maskin", a potom u obližnja turistička naselja. Akcija spašavanja protekla je bez panike, a u moru nije zabilježeno onečišćenje zahvaljujući brzom postavljanju zaštitnih brana. Prema tadašnjim pretpostavkama nadležnih, uzrok nesreće bila je pogreška kapetana, budući da je tih dana (i noći) bilo mirno more.
Ljeto 2012. godine u Istri, kao i mnogih godina prije i nakon, bilo je obilježeno vatrenim stihijama. Pisalo se tada o požarima koji su istog dana izbili na dvije fronte. Uz staru cestu od Batvača prema Peroju buknula su dva požara, međusobno udaljena 300 metara. U borbi protiv vatrene prijetnje sudjelovalo je 60 vatrogasaca s 20 vozila, a pomoć je zatražena i iz Zemunika. Na teren je poslan jedan kanader koji je spriječio širenje požara prema kućama. Nešto kasnije, oko 16.30 sati, požar je buknuo i kod sela Dragovanci u okolici Svetog Petra u Šumi. Vatra je do večeri progutala između 40 i 50 hektara zemljišta, i to uglavnom niskog raslinja, trave i bjelogorice. U gašenju su sudjelovala 23 vatrogasca s osam vozila, a angažiran je bio i kanader. Požar je nakon mukotrpnog gašenja lokaliziran tek oko 20.30 sati.
(Arhiva Glasa Istre)
Tih je dana gorjelo i na Dragoneri, gdje je otvoreni plamen na divljem deponiju izazvao požar koji je zahvatio više od 17 hektara šikare i dijela maslinika. Policija je tada utvrdila da je uzrok bio otvoreni plamen nepoznatog podrijetla. Na pulskoj rubrici se, pak, pisalo da je Grad Pula zbog slabog interesa prvi put poslovne prostore pretvorio u stanove, a još jedna vijest koja se tog dana mogla pročitati je ta da je Bunarina bila dodijeljena pulskoj Lučkoj upravi.
I dok su neki dan provodili na vrućim požarištima ili pomorskim intervencijama, drugi su uživali u bogatom kulturnom i zabavnom programu. Pulska Arena pripremala se za koncert popularnog Zdravka Čolića, dok se u Vodnjanu, u popularnom Lighthouse Music Clubu - u to vrijeme jednom od najposjećenijih klubova u Istri, iščekivao nastup Severine. Pula je u tom trenutku živjela 59. Festival igranog filma, a u Savičenti je započinjao 13. Festival plesa i neverbalnog teatra. Na malim ekranima toga su dana gledatelje držali napetima triler "Ubojstvo u Greenwichu" i horor "Egzorcizam Emily Rose".