WASTEREDUCE
Ambiciozan projekt: Inovacijama i edukacijom do održivog Jadrana, čišćenje Limskog kanala prva akcija
(Foto CPA Pula)
U okviru programa prekogranične suradnje INTERREG VI-A Italija - Hrvatska 2021. - 2027., pokrenut je ambiciozan projekt pod nazivom Wastereduce, s ciljem smanjenja otpada i zaštite osjetljivih prirodnih područja, uključujući i Natura 2000 lokalitete. Fokus je na inovativnim i integriranim rješenjima, koja uključuju kako konkretne terenske akcije, tako i edukaciju, znanstvena istraživanja i digitalne alate za praćenje otpada.
Projekt se temelji na snažnom partnerstvu između javnih i privatnih institucija iz obje zemlje, okupljajući po četiri suradnika iz Hrvatske i Italije. Uz vodećeg partnera, Institut za poljoprivredu i turizam iz Poreča, tu su i partneri iz Italije: Sveučilište u Trstu, ETRA Spa, ARPA Veneto i ETIFOR - konzultantska tvrtka Sveučilišta u Padovi. Hrvatski partneri su Istarska županija, udruga Sunce iz Splita i Javna ustanova Natura Histrica, uz podršku pridruženog partnera JU Natura Jadera iz Zadarske županije. Javna ustanova Natura Histrica, jedan od hrvatskih partnera, provodi niz važnih terenskih, edukativnih i znanstvenih aktivnosti s ciljem smanjenja otpada u morskom okolišu od ronilačkih akcija i "plogging" utrka, do istraživanja mikroplastike i inovativnog praćenja onečišćenja satelitima.
Šest akcija čišćenja
Kroz projekt će se definirati i očistiti tri podmorske lokacije koje su najugroženije otpadom – popularna sidrišta, lučice, kampovi i slične zone koje su pod velikim ljudskim pritiskom. Na temelju prethodne procjene i terenskih ronjenja, lokacije koje će biti očišćene su Limski zaljev, ušće rijeke Mirne i ušće rijeke Raše. Na svakoj lokaciji planiraju se dvije velike ronilačke akcije u ovoj godini – prije turističke sezone i na jesen. U sklopu Ekološkog dana na Limu je protekli vikend odrađeno prvo čišćenje koje je okupilo brojne ekološke entuzijaste, ronioce, rekreativce i zaljubljenike u prirodu.
- Ovo je prva od šest akcija čišćenja podmorja koja će se ove godine održati na području Istarske županije. Cilj nam je prije turističke sezone odraditi tri čišćenja i nakon turističke sezone ponoviti cijeli postupak na istim lokacijama tako da vidimo na konkretnim rezultatima kakav je utjecaj turizma na onečišćenje podmorja i okoliša. Uz to radimo i na podizanju svijesti šire javnosti o problemu otpada naročito u zaštićenim područjima prirode i stoga se JU Natura Histrica spremno uključila u ovaj projekt, ne samo kako bi podigla svijest već kako bi i sudjelovala u konkretnim akcijama poput ove u Limskom zaljevu, rekla je Ana Ljubić, viša savjetnica za projekte i voditeljica aktivnosti na projektu Westereduce ispred JU Natura Histrica.
Uz podmorje, posebna pažnja posvećena je i obali, tako da se u suradnji sa sportskim udrugama, organiziraju "plogging" utrke, koje kombiniraju rekreaciju i čišćenje otpada s plaža. Termin dolazi iz švedske riječi plocka upp (pokupiti) i jogging, a cilj mu je spojiti rekreaciju i ekološku osviještenost. Uz obale Lima održano je upravo jedno takvo natjecanje pod nazivom "Ekologija i tjelesna aktivnost ruku po ruku". Negdje oko dvadesetak sudionika rekreativaca je trčeći prikupljalo otpad uz obalu, dok je na dosta zahtjevnoj tematskoj brdskoj stazi naziva "Energija" u potrazi za smećem bilo 12 spremnih trkača i trkačica koji su na taj način osim čišćenja promovirali i zdrav način života u skladu s prirodom.
- Plogging utrke su ekološkog karaktera, ali u natjecateljskom duhu tako da svi sudionici na kraju dobiju prigodne zahvalnice i nagrade. Istodobno, uz akcije čišćenja, na terenu se provode i različite edukativne aktivnosti u obliku discovery divinga gdje svi stariji od 13 godina uz stručni nadzor imaju priliku isprobati uron u ronilačkoj opremi, rekla je Ljubić.
Akciju čišćenja pratio je i eko gastro kutak, gdje je pulski chef Matija Horg sudionicima i posjetiteljima Ekološkog dana pripremio nekoliko maštovitih i inovativnih ribljih specijaliteta na bazi lokalnih proizvoda.
Limski zaljev nije baš urbanizirano područje i djeluje da je to teren na kojem priroda ima primat nad čovjekom, pa ipak akcija čišćenja je na površinu izbacila gomilu otpada i ogolila činjenicu da ni jedan kutak zemlje nije imun na ljudski utjecaj.
- Nalazimo se na području koje na prvi pogled djeluje relativno čisto. No, kada se zaroni pod more ili krene detaljnije prikupljati otpad uz obalu, otkrije se velika količina smeća, pa čak i automobilske gume koje ovdje nipošto ne bi smjele biti. Ljudi trebaju biti svjesni da svi mi na neki način doprinosimo zagađenju okoliša. Međutim, isto tako moramo razumijeti da svatko od nas može pojedinačno doprinijeti promjenama koje će zaštititi prirodu, a time, na kraju krajeva, i samog čovjeka. Ronioci svake godine provode akcije čišćenja diljem Jadrana i čini se da se iz mora izvlači sve manje otpada. Ljudi su sve svjesniji problema, ali važno je nastaviti s radom i edukacijom svih naraštaja, poručio je Sandro Dujmović iz Javne ustanove Natura Histrica.
U sklopu projekta, Natura Histrica sudjeluje i u znanstvenim istraživanjima o prisutnosti mikroplastike u ribama, kao i o utjecaju makroplastike na morske ptice. Osim toga, razvija se i inovativna metodologija za praćenje otpada u moru putem analize satelitskih snimki, čime se omogućuje bolji nadzor i prevencija onečišćenja. Zajedničkim snagama, projektni partneri žele osigurati čišći, zdraviji i održiviji okoliš zaštićenih prirodnih područja, uz aktivno uključivanje lokalne zajednice i širenje svijesti o važnosti odgovornog gospodarenja otpadom.
Za razliku od dosadašnjih izoliranih akcija, ovaj projekt donosi ujednačenu metodologiju i sustavno praćenje količina otpada, što omogućuje stvaranje baze podataka i praćenje stvarnih trendova u zagađenju podmorja.
Projekt Wastereduce trajat će do srpnja 2026. godine, a njegova vrijednost iznosi 1,66 milijuna eura, od čega se za aktivnosti JU Natura Histrica izdvaja 208.600 eura, uz 80 postotno sufinanciranje iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
Opasnosti koje ne vidimo
Jedan od najopasnijih, a najmanje istraženih aspekata morskog otpada je mikroplastika – sićušni fragmenti plastike manji od 2 mm, koji lako ulaze u hranidbeni lanac morskih organizama, pa i ljudi.
U okviru projekta Wastereduce, JU Natura Histrica provodi znanstvena istraživanja kako bi se utvrdio sastav i količina mikroplastike u ribama na području Istre. Rezultati će biti javno objavljeni i uključeni u edukativne i promotivne aktivnosti s ciljem dodatnog osvješćivanja javnosti da se ovaj problem događa upravo ovdje – na našem moru.
Uz to, provodit će se i istraživanja o utjecaju makroplastike na morske ptice. Ptice poput galebova i morskih vranaca često koriste plastiku za izradu gnijezda ili je zamijene za hranu, što može imati kobne posljedice. Analizirat će se sadržaj gnijezda i, u slučaju uginulih jedinki, i sadržaj želuca.
- Studija o mikroplastici bi trebala biti dovršena sredinom sljedeće godine, a trenutno je u izradi i inovativna metodologija za praćenje onečišćenja mora putem analize satelitskih snimaka. U sklopu te analize prate se tri ključna deskriptora: eutrofikacija, morski otpad i hidrografski uvjeti, rekla je Ljubić.
Jedna od najinovativnijih komponenti projekta je razvoj metode praćenja pritisaka otpada na morski okoliš putem satelitskih snimki. Kombinacijom terenskih mjerenja i uredske analize, razvija se metodologija za detekciju onečišćenja mora iz svemira, poput nakupljanja otpada, eutrofikacije ili onečišćenja naftom.
Ova metoda omogućit će brzu reakciju i dugoročno praćenje stanja mora, a potencijalno se može koristiti i u drugim dijelovima Jadrana i šire.
*Sadržaj realiziran u suradnji s Istarskom županijom
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
