Konferencija Glasa Istre
Green Istria 2030: O budućnosti energetike na istarskom poluotoku
(Snimio Robert Anic/PIXSELL)
Istarska županija pokrenula je izmjene Županijskog prostornog plana kako bi omogućila primjetno veće korištenje obnovljivih izvora energije, ponajprije sunčeve. Na tu će se, uvijek aktualnu temu, u porečkom hotelu Valamar Diamant, 5. ožujka s početkom u 12.30 sati održati konferencija "Green Istria 2030: Energetska održivost Istre".
Ovaj događaj u organizaciji Glasa Istre, okupit će stručnjake, poduzetnike i entuzijaste s ciljem rasprave o energetskoj održivosti Istre, s posebnim naglaskom na solarnu energiju, ali i vjetroenergiju. Na konferenciji će, naime, sudjelovati istarski župan Boris Miletić, porečki gradonačelnik Loris Peršurić, član Uprave ACI d.d. za financije, korporativno pravo i ljudske resurse Ivan Herak, voditeljica korporativnih poslova u Rockwoolu Anđelka Toto Ormuž, direktor Obnovljivih izvora energije i inovacija u INA-i Ivan Andročec, v.d. upravitelj Istarske regionalne energetske agencije Andrea Poldrugovac i Tea Tidić, v.d. glavne urednice Glasa Istre. Raspravu će moderirati novinar Mislav Togonal.
Ekonomski isplativi obnovljivi izvori
Cilj ranije spomenutih izmjena je povećati prostorne kapacitete za postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije, pojednostaviti administrativne procese te omogućiti bolje uvjete za istraživanje potencijala korištenja obnovljivih izvora. Kako smo već pisali u Glasu Istre, Istarska županija do 2050. godine korištenje fosilnih goriva želi zamijeniti tehnološki naprednim i ekonomski isplativim oblicima obnovljivih izvora, kao što su sunčeva energija, vjetroenergija ili toplinska energija mora.
S obiljem sunčanih dana tijekom godine, Istra ima značajan potencijal za razvoj solarnih elektrana. Osim toga, planira se istražiti mogućnosti korištenja pučinske vjetroenergije, što bi dodatno diversificiralo energetske izvore regije. Prema Programu energetske održivosti, u Istri se planira instalirati oko 400 megavata solara, dok je plan vezan uz vjetar još nešto ambiciozniji i predviđa oko 500 megavata dobivenih iz offshore vjetroelektrana.
Program je nastao nakon najavljenog zatvaranja termoelektrane Plomin 2 2033. godine, čime su u Istarskoj županiji krenule diskusije o tome kako nadomjestiti proizvodnju električne energije iz tog fosilnog izvora. Određeni koraci u tom smjeru već su poprimili obrise. Zelena politika podrazumijeva i energetske obnove brojnih institucija, među kojima, uz sredstva Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, energetska obnova škole i sportske dvorane u Višnjanu, projekt energetske obnove i adaptacije prostora Osnovne škole Vladimira Nazora Krnica.
Istra, treba reći, vrlo loše stoji po pitanju dekarbonizacije. Brojne europske države, uključujući sve baltičke zemlje, već su prestale proizvoditi energiju iz ugljena i čine napore u tom smjeru, dok je u Istri preostala jedina aktivna termoelektrana na ugljen u Hrvatskoj, čije je zatvaranje najavljeno za 2033. godinu. Istra je jako ovisna o toj termoelektrani jer pokriva sto posto potreba za električnom energijom u županiji, iako se oslanja na uvoz električne energije, no Istrijani su jasno zauzeli stav da ugljen nije energent kojeg žele u budućnosti.
Poticanje sugrađana
Jedan od ciljeva Županije je poticanje i sugrađana da koriste vlastite obnovljive izvore energije i budu samodostatni u svojoj potrošnji, smanjenjem troškova režija u kućanstvu. Shodno tome, u Proračunu Istarske županije uvršteni su i određeni poticaji kako bi potakli građane na ugradnju solarnih panela.
Lani su, sukladno zelenim politikama koje provodi Istarska županija, želeći biti energetski samodostatni, potpisani ugovori o sufinanciranju korištenja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti u obiteljskim kućama na području Istarske županije u 2024. godini, a odobreno je 19 potpora građanima ukupnog iznosa od 50 tisuća eura.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
