buzetsko i koparsko područje
Sela uz hrvatsko-slovensku državnu granicu: Nekada problemi i žica, no suradnja se popravlja
(Snimila Gordana Čalić Šverko)
U pograničnom području, selima buzetskog i koparskog područja uz hrvatsko-slovensku državnu granicu, zajedničkim snagama krenuli su s uređenjem protupožarnih putova, a računaju i na podršku lokalne i područne, regionalne samouprave, a moguće i na sredstva Europske unije.
- Suradnja sa susjedima uz granicu sa Slovenijom u jednom je vrlo pozitivnom usponu i nadamo se brzoj realizaciji izgradnje i uređenja međudržavnih protupožarnih putova za što smo već potpisali memorandum na nivou mjesnih zajednica Štrped s hrvatske i Gračišče sa slovenske strane, kazao je Edo Podreka iz Štrpeda, jedan od inicijatora potpisivanja memoranduma i član bivšeg saziva MO-a Štrped.
I divljač teško prolazi
Obveza građana, mjesnih odbora, kao i općina i gradova, istaknuo je Podreka, osigurati je nesmetan pristup protupožarne tehnike što bliže inicijalnom požaru.
- Imamo hektare i hektare šuma, a nekad prohodnim putovima danas i divljač teško prolazi, kazao je Podreka. Proširilo bi se ukupno desetak kilometara protupožarnih i svojevremeno seoskih putova.
- Svjesni smo opasnosti izbijanja požara, jer dosta je šumskih predjela i trudimo se s Mestno občino Koper i Gozdnim gospodarstvom nekako urediti protupožarne putove. U stalnom smo kontaktu sa susjedima iz hrvatske Istre. Zajednički smo već održali nekoliko radnih akcija i očistili put iznad Mlini prema selu Dvori na slovenskoj strani, nadovezao se Dušan Arko, predsjednik Krajevne skupnosti Gračišče u drugom mandatu.
- Puno se družimo, jer za nas granica ne postoji, s time da nam je granica tada kada je bila oštra Schengenska i ograničavala kontakte, doslovno išla na živce, kazao je Vinko Zupančič iz slovenskog sela Pisari.
Govoreći o slovenskoj strani istaknuo je, između ostalog, da općinski detaljni prostorni plan Mlini, koji je definirao uređenje infrastrukture na slovenskoj strani, do danas nije prihvaćen.
- To znači 35 godina nakon što je izgrađena i asfaltirana cesta, ljudi još uvijek nemaju mogućnosti dobiti odštetu jer su ustupili zemlju. Drugim riječima, želim kazati da lokalna zajednica (Mestna občina Koper op.a.) barem na našoj strani, a bojim se da je na hrvatskoj strani isto, ima maćehinski odnos prema pograničnim područjima, iako su tu potencijali koje je moguće iskoristiti. Primjerice, izvor Ara u najsušnijem razdoblju ima protok vode veći nego Rižana, a u potpunosti je neiskorišten. Imamo mlinarsku tradiciju koju je moguće barem etnološki valorizirati, sela koja su zanimljiva u turističkom smislu, što bi pograničnim krajevima moglo donijeti i jednu ekonomsku osnovu, uvjeren je Zupančič.
Vojko Udovič iz Kubeda, svojevremeno je te seoske putove jedanaest puta prohodao tijekom marša na Učku, od Kopra preko Mlini, Štrpeda, Roča, Krkuža, Brgudca do Učke. Važno je bilo, naglasio je, druženje na Učki gdje se znalo okupiti i tri tisuće mladih iz cijele regije.
Mlini nisu Maršiči
S mještanima pograničnog područja ovih srpanjskih dana razgovarali smo u pograničnim Mlinima kod Buzeta, ispod graničnog prijelaza Požane/Sočerga na hrvatsko-slovenskoj granici. Edo Podreka iz Štrpeda, Dario Ugrin iz Mlini i Tomislav Jakac iz Konti, obišli su sa slovenskim susjedima dio protupožarnih putova.
U Mlinima je slovenska stana nedavno uklonila metalna vrata koja je, ograđujući državnu granicu zbog migrantske krize, postavljena prije pet godina na cesti usred tog sela, koje je dijelom na slovenskom, a dijelom na hrvatskom teritoriju, i time zapriječila prolaz do nekoliko, doduše nenaseljenih hrvatskih kuća. Ulaskom Hrvatske u Schengen ukinute su granične kontrole na prijelazima prema Sloveniji i sporna su vrata 2023. godine otvorena, a nedavno su konačno i uklonjena.
Dvovlasnici prema Sporazumu o pograničnoj suradnji mogli su dobiti propusnice kako bi obrađivali svoje poljoprivredne površine s druge strane granice. Dario Ugrin, dobio je i ključ od vrata pa je mogao prelaziti granicu jer s druge strane ograde, na dijelu hrvatskog teritorija, ostali su mu vrt i rezervoar na izvoru rječice Are.
- Više od trideset godina u pograničnom području suočavamo se s problemima, od toga da smo morali tražiti ključ za metalna vrata postavljena nasred Mlini da bi došli do svojih nekretnina, da smo morali dokazivati da smo vlasnici. Nitko nam nije pomogao u Gradu Buzetu. Da nije otvoren granični prijelaz Požane/Sočerga ne bi imali ni vodu niti telefon, to je živa istina. Smatraju nas zadnjom rupom na svirali. U 21. stoljeću nemamo ni sanitarije u Društvenom domu u Mlinima, požalio se Ugrin.
Metalna vrata postavljena na cesti usred sela Mlini konačno su otišla u ropotarnicu povijesti, a sada bi trebalo ispraviti još jednu nepravdu na koju Ugrin i Podreka godinama upozoravaju. Jednostranim potezom Slovenija je jednom dijelu Mlini 2007. godine dodijelila nove kućne brojeve i preimenovala taj dio sela u Maršiče. A Maršiči su slovensko selo kilometar udaljeno od Mlini. Nekada je u tom dijelu sela bilo pet obitelji, sada nema stalnih stanovnika. Mlini nikada nisu bili Maršiči pa će i za taj problem trebati iznaći rješenje.
- Treba vratiti naziv Mlini s čime se slažu i u Krajevnoj skupnosti Gračišče. I ne samo to, nego neka nadležne institucije sve provjere i utvrde tko je za to dao suglasnost s hrvatske strane, kazao je Podreka.
Uklanjanje metalnih vrata
Komentirajući uklanjanje metalnih vrata s ceste u Mlinima, Podreka je istaknuo da svaka država ima pravo na odabir čuvanja i kontrolu svojih granica na kopnu, moru pa i u zraku. Postoje institucije koje su u državi zadužene za režim prelaska na granicama pa tako i u Sloveniji. U određenom trenutku tog vala izbjeglica iz Afrike, Azije, a i dijela istočne Europe, procijenili su da će upravo taj sistem zaštite, postavljanje žilet žice i panelne ograde na državnoj granici s Hrvatskom, biti jedan od najučinkovitijih.
- Koliko je bio učinkovit, to znaju oni, to je njihov odabir i njihovo pravo, ali ovo što se sada događa sve govori, jer zajedničkog europskog dogovora vezano za izbjeglice ni dandanas nema. Osobno smatram da bi zajednički dogovor nadležnih ministarstava Slovenije i Hrvatske pa čak i Italije u ovom dijelu kopnene granice bio puno učinkovitiji, ali isključivo uz suradnju mještana koji žive uz samu granicu, kao i lovačkih udruga. Državne granice treba poštovati, kako su međunarodno priznate one moraju biti pojam zajedničke suradnje, suživota, druženja posebno žitelja uz jednu i drugu stranu granice. Ne može i ne smije niti jedna izbjeglička kriza poremetiti odnose suživota, posebice uz granicu, naglasio je Podreka.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
