green istria
Kako EU i Hrvatska oblikuju budućnost otpada i recikliranja: Lokalne inicijative, pokretači promjene
(Foto Zelena Istra)
Europska unija već od 2020. provodi Aktivni plan kružnog gospodarstva (CEAP), koji je ključni dio Europskog zelenog sporazuma. Ciljevi su jasni: smanjiti količinu otpada, produžiti vijek trajanja proizvoda kroz ekodizajn, uvesti digitalne potvrde i ojačati odgovornost proizvođača.
Plan obuhvaća 35 mjera: od poticanja recikliranja plastike, tkanina, baterija, elektronike i građevinskog otpada do uvođenja obveznih ekodizajnerskih zahtjeva, energije i emisija, te digitalnih proizvodnih zapisa do 2030. godine. U pripremi je i nova EU Kružna zakonodavna inicijativa, planirana za 2026. godine, koja će dodatno harmonizirati pravila među državama članicama, potaknuti domaće recikliranje i ulaganja u infrastrukturu second-hand materijala.
Hrvatska u korak s EU
Hrvatska implementira EU politike kroz svoj Plan gospodarenja otpadom 2023.–2028. te niz sektorskih akcija, od baterija do ambalaže, građevinskog i tekstilnog otpada. Hrvatski ciljevi su reciklirati 65 posto ambalaže do 2025. i 70 posto do 2030., uz smanjenje odlaganja na maksimalno 10 posto 2035. godine, usklađeni su s EU direktivama. Nedavno uvedeni sustav proširene odgovornosti proizvođača (EPR) obuhvaća ambalažu, baterije i elektronički otpad, a proizvodači moraju registrirati svoje količine, financirati odvoz i izvještavati državne ustanove. Primjenjuje se od početka 2025. godine. Ali izazovi i dalje postoje. Hrvatska reciklira oko 8,6 posto ukupno korištenih materijala, dok EU prosjek doseže 12,8 posto. Također, potrebno je razviti zelenu infrastrukturu, sustav odvajanja na kućnom i regionalnom nivou te potaknuti eko-nabavu (green public procurement) javnih institucija.
Recikliranje u praksi
Radionica izrade visoke žardinijere od automobilskih guma i paleta održana je u Radioni Re-Geppetto u Društvenom centru Rojc. Tema je bila izrada funkcionalne, lijepe i održive sadne posude idealne za začinsko bilje ili cvijeće, pod vodstvom Marka Grpca. Nije bilo potrebno predznanje, a radionica je bila besplatna.
Svi su materijali bili osigurani i cvjetnjak je, na kraju, ostao u prostoru Rojca, kao trajni dodatak zajedničkom vrtu. Ova inicijativa je ostvarena kroz suradnju Udruge Zelena Istra i Pula Herculanea d.o.o., s ciljem informiranja i osnaživanja građana za odgovorno postupanje s otpadom, ponovnu upotrebu i smanjenje otpada. U doba rastuće svijesti o zaštiti okoliša i kružnom gospodarstvu, izrada cvjetnjaka od recikliranih materijala postaje sve popularnija praksa među građanima i lokalnim zajednicama. Osim što pridonosi smanjenju otpada, ovaj pristup potiče kreativnost, funkcionalnost i estetiku, sve u jednom. Prvi korak je priprema materijala.
Za početak, potrebno je prikupiti stare automobilske gume, temeljito ih očistiti. Sljedeći korak uključuje spajanje guma i paleta u stabilnu strukturu. Unutrašnjost cvjetnjaka puni se slojevito: najprije manjim kamenčićima i grubim šljunkom, zatim kvalitetnom zemljom pogodnom za biljke. U takav sloj mogu se zasaditi različite vrste, od začinskog bilja poput bosiljka, mente i peršina, do dekorativnog sezonskog cvijeća. Dodavanje ukrasne vrpce ili korištenje biljaka koje svojim rastom stvaraju efekt "zavjese" može pretvoriti reciklirani vrtni kutak u pravu malu oazu.
- Ovo je jedna od aktivnosti koju smo proveli u sklopu suradnje s Pula Herculaneom, a odradili smo i "Kreativno za šape" i "Radionica kukičanja". Također, organizirali smo i sajam razmjene. Za srpanj pripremamo i treće izdanje dvodnevnog Reuse Festivala na kojem će biti mnoštvo zanimljivih radionica ponovne uporabe za djecu i odrasle, reuse sajam i još mnogo zanimljivih događanja, rekla nam je stručna suradnica na projektima Udruge Zelena Istra Nina Brnić.
Lokalne inicijative, pokretači promjene
Ovako jednostavni projekti pokazuju kako lokalne zajednice mogu konkretnim djelovanjem primijeniti principe kružnog gospodarstva. Ne samo da smanjuju količinu otpada, već potiču zajedništvo, edukaciju i ekološku odgovornost. Europska unija i Hrvatska sve više teže ambicioznim ciljevima u području recikliranja, uvođenja proširene odgovornosti proizvođača (EPR), digitalnih zapisa o otpadu i primjene ekodizajna.
Na kraju, inovacije u dizajnu postaju neizostavan dio zelene tranzicije. Ekodizajn i digitalni alati, poput elektroničkih propusnica za praćenje otpada, sve više ulaze u svakodnevicu, oblikujući novu, održivu budućnost. Održana radionica u Rojcu nije samo kreativna i društvena aktivnost, ona je model ‘žive’ edukacije, dokaz kako se valjani principi prenose u djelo. Takvi primjeri ne samo da pokazuju kojim putem EU i Hrvatska nastoje ići, nego ga i konkretno kreiraju, cvijećem, bojom i entuzijazmom.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
