ZELENA ENERGIJA, EKOLOGIJA I ODRŽIVI RAZVOJ
KRIJESNICA: Godina 2022. je peta najtoplija godina u povijesti!
(Foto: Pixabay / Pexels)
Prošle godine postavljen je niz neslavnih klimatoloških rekorda u Europi, uz nekoliko ekstremnih meteoroloških događaja, poput suša i poplava, koje su zahvatile šire regije, stoji u izvješću za 2022. godinu koje je ovih dana objavio Europski centar za praćenje klimatoloških trendova - Copernicus Climate Change Service.
Rekordi koji su po pitanju ljetnih temperatura u Europi zabilježeni tijekom 2021. godine već lani su nadmašeni, i to prije svega zbog dugotrajnih toplinskih valova koji su zahvaćali zapad i sjever kontinenta. Globalno, prošla je godina bila peta najtoplija u povijesti, dok su prve četiri također one nedavne: 2016., 2020., 2019. te 2017. godine.
Gledano pak po mjesecima, devet je mjeseci 2022. godine bilo natprosječno toplo, a samo ožujak, travanj i rujan bili su ispod prosječnih temperatura za zadnjih trideset godina.
Hrvatska je bila jedna od 12 europskih zemalja u kojima je lani zabilježena najtoplija godina još od 1950. godine kada su počela službena mjerenja. Mjesec s najvećim temperaturnim odstupanjem bio je prosinac koji je bio čak tri Celzijeva stupnja topliji od prosjeka.
Neuobičajeno visoke temperature i nedostatak oborina doveli su i do brojnih šumskih požara diljem Europe, a Europski centar za praćenje klimatoloških trendova lani je zabilježio i daljnji porast emisija stakleničkih plinova. Koncentracija ugljikovog dioksida u atmosferi porasla je za 2,1 dijelova na milijun, a metana za 12 dijelova na milijardu. Za oba plina dosegnute su rekordne vrijednosti, otkako postoje satelitska mjerenja tog tipa. Kad je riječ o drugim izvorima podataka, koncentracija ugljikovog dioksida najviša je u posljednjih 2 milijuna, a metana u 800 tisuća godina.
Dobra vijest je da je krajem prošle godine Vijeće Europe postiglo dogovor o prijedlogu za praćenje i smanjenje emisija metana u energetskom sektoru. Tekst je prvi takve vrste i ključan doprinos djelovanju u području klime jer je metan drugi najvažniji staklenički plin nakon ugljikova dioksida. Metan ne spada u skupinu zagađivača koji služe kao pokazatelji kakvoće zraka, ali spada u skupinu kratkotrajnih zagađivača klime.
Za sektore nafte, plina i ugljena prijedlogom Vijeća Europe se uvode novi zahtjevi za mjerenje i provjeravanje emisija metana te izvješćivanje o njima prema najvišem standardu. Operatori će ubuduće morati pažljivo dokumentirati sve bušotine i rudnike, pratiti svoje emisije i poduzimati odgovarajuće mjere ublažavanja kako bi spriječili i sveli na najmanju mjeru emisije metana u svojem radu. To konkretno znači da će morati mjeriti emisije metana i sastavljati o njima izvješća koja će provjeravati neovisni akreditirani verifikatori.
No, osim industrije i drugih ljudskih aktivnosti, štetnim emisijama lani su se pridružili su i spomenuti šumski požari. Ukupne emisije na račun izgaranja vegetacije bile su najviše još od 2007. godine, s rekordnim 20-godišnjim razinama zabilježenima u Francuskoj, Španjolskoj, Njemačkoj i Sloveniji, što je dodatno i pogoršalo lokalnu kvalitetu zraka.
Svemu tome treba pridodati da su neuobičajeno visoke temperature zabilježene tijekom prošle godine i na zemljinim polovima. Na Antarktici je tako bilo izmjereno -17.7 Celzijevih stupnjeva, najviša temperatura na stanici Vostok u proteklih 65 godina. Temperature na Grenlandu bile su najtoplije za rujan od najmanje 1979. godine, a rekordno niska razina leda zabilježena je na Antarktiku u drugoj polovici veljače.
NIKOLA TESLA - 80. GODIŠNJICA SMRTI VELIKANA SVJETSKE ZNANOSTI
Zadužio je čovječanstvo brojnim inovacijama na polju elektrotehnike i strojarstva
Polaganjem cvijeća pred njegovom bistom u Huguesovom parku u Puli, obilježena je 80. godišnjica smrti velikana svjetske znanosti Nikole Tesle.
Taj znameniti hrvatsko-američki izumitelj zadužio je čovječanstvo brojnim inovacijama na polju elektrotehnike i strojarstva, no najpoznatiji je svakako po svojem doprinosu u dizajniranju suvremenog sustava distribucije električne energije koristeći izmjeničnu struju.
Nakon završetka školovanja u Europi emigrirao je u Ameriku te ubrzo u New Yorku osnovao tvrtku Tesla Electric Light and Manufacturing Company za proizvodnju električnih lučnica, a zatim i tvrtku Tesla Electric Company s laboratorijem u kojem je konstruirao elektromotore izmjenične struje. Nakon uspješnog testiranja prijavio je prve patente o proizvodnji i prijenosu višefaznih izmjeničnih struja i njihovoj primjeni za učinkovit pogon izmjeničnih elektromotora, te tim izumima pokazao da je za većinu primjena izmjenična struja znatno prikladnija od istosmjerne.
Nesumnjivo najvažnije Teslino otkriće bilo je kako izmjeničnu električnu struju učiniti široko dostupnom čime je postavio temelje za buduću elektrifikaciju svijeta. Za razliku od istosmjerne struje koja gubi na snazi što je dalje od izvora, izmjenična struja vraća je u izvor. Zbog toga je znatno pogodnija kad je potrebno slati velike količine energije na velike udaljenosti, što je moguće jednostavno učiniti uz pomoć transformatora.
Potencijal Teslinih izuma prepoznao je George Westinghouse, glavni čovjek Westinghouse Electric Company iz Pittsburga, koji je kupio prava na njegov patent višefaznog sustava naizmjenično pokretanog dinama, transformatora i motora. Teslin sustav višefaznih električnih struja i njegovu električnu rasvjetu tvrtka Westinghouse prikazala je na Svjetskoj izložbi u Chicagu 1893. godine, te predložila sustav izmjeničnih struja za hidroelektranu na slapovima Niagare.
Hidroelektrana je bila izgrađena 1896. godine, a njome je, uz pomoć visokonaponskih dalekovoda, bio opskrbljivan oko 40 kilometara udaljen grad Buffalo, a potom i udaljeniji gradovi. U isto je doba po New Yorku bilo raspoređeno nekoliko stotina malih elektrana istosmjerne struje, jer se ona zbog velikih gubitaka mogla prenositi samo na udaljenosti do 3 kilometra. Za nekoliko godina Teslin se sustav višefaznih izmjeničnih struja počeo rabiti u cijelome svijetu, a tijekom više od jednoga stoljeća u osnovi se nije promijenio.
Do prvog trofaznog indukcijskog motora nezavisno su u isto vrijeme došli Tesla i Galileo Ferraris. Iako je Ferraris prvi predstavio svoj motor 1885. godine, Tesla se pokazao temeljitijim pri dobivanju patenta. Indukcijski motori poznati su po izdržljivosti, lakoći održavanja i niskim troškovima. Westinghouse je licencirao Tesline patente 1888. godine, a oni se i danas koriste, obično u usisivačima, fenovima za kosu i električnim alatima.
Visokofrekvencijske izmjenične struje primijenio je za bežični prijenos signala i energije. S transformatorom vrlo visokoga omjera transformacije, koji je kasnije nazvanim Teslinim transformatorom, postizao je vrlo visoke napone i stvarao vrlo snažna električna polja. Izumio je radiokomunikacije i daljinsko upravljanje, te načinio model broda kojim je s pomoću električnih signala bežično upravljao na daljinu što je 1898. javno demonstrirao u New Yorku.
Bavio se i istraživanjima u strojarstvu, na primjer 1913. patentirao je turbinu s mnoštvom tankih diskova a bez lopatica koju nazivamo Teslina turbina. Za života je prijavio 112 patenata u SAD-u i gotovo isto toliko u drugim zemljama, ali mnogi su izumi ostali samo zabilježeni u njegovim dnevnicima ili stručnim časopisima. Na 11. općoj konferenciji za mjere i utege 1960. godine za mjernu jedinicu magnetske indukcije prihvaćen je naziv tesla čime je postao jedan od 19 zaslužnih svjetskih znanstvenika čija su imena ostala trajno zabilježena i u Međunarodnom sustavu mjernih jedinica.
Preminuo je u New Yorku 7. siječnja 1943. u 87. godini života.
EKO VIJESTI S RAZNIH STRANA EUROPE
Irci bi se uskoro mogli izjašnjavati o davanju prirodi sličnih prava kao i ljudima
Irska Građanska skupština o gubitku bioraznolikosti, koja daje prijedloge kako država može poboljšati svoj odgovor na taj veliki izazov, pozvala je nedavno vladu da raspiše referendum o zaštiti biološke raznolikosti. Ako se to dogodi i inicijativa dobije potporu potrebnog broja građana, zaštita bioraznolikosti mogla bi biti upisana i u irski ustav, što bi značilo da bi prava prirode po pitanju njezine zaštite mogla biti usporediva s ljudskim pravima.
Kružna ekonomija: Reciklirana ljudska kosa čisti vodene tokove u Belgiji
Belgijska nevladina organizacija koristi isječke ljudske kose za apsorbiranje zagađivača okoliša. Kosa se pretvara u kockice koje se mogu koristiti za upijanje ulja i drugih ugljikovodika. Prostirke se mogu staviti u odvode da bi upile onečišćenje u vodi prije nego što ono dospije u rijeke ili u more. Također, mogu se koristiti za rješavanje problema onečišćenja uzrokovanih poplavama i za čišćenje mora i rijeka prilikom izlijevanja nafte.
EU odobrila njemački program obnovljive energije vrijedan 28 milijardi eura
Politika je usmjerena na brzo širenje korištenja energije vjetra i sunca. Program je osmišljen da bi ispunio cilj Njemačke da do 2030. proizvodi 80 posto svoje električne energije iz obnovljivih izvora. Iz Europske komisije poručili su da je shema "nužna i prikladna" za promicanje obnovljive energije i smanjenje emisija koje zagrijavaju planetu, te da će njezin pozitivan utjecaj na okoliš nadmašiti moguća narušavanja tržišnog natjecanja.
Nova zabrana plastičnog otpada u EU-u mogla bi značiti kraj upotrebe malih hotelskih toaletnih potrepština
EU bi mogla zabraniti male hotelske toaletne potrepštine i jednokratne posude za hranu u borbi za smanjenje otpada od plastične ambalaže. Prijedlog je dio Europskog zelenog dogovora i promocije kružnog gospodarstva. U Europi svaka osoba godišnje proizvede u prosjeku gotovo 180 kilograma ambalažnog otpada, a za njezinu izradu troši se 40 posto ukupnih količina plastike i 50 posto papira koji se koriste u EU-u.
Instalirana solarna energija u EU-u lani porasla za gotovo 50 posto
Novo izvješće industrijske grupe SolarPower Europe otkriva da je EU prošle godine instalirala rekordnih 41,4 GW solarne energije, što je dovoljno za napajanje strujom oko 12,4 milijuna domova. To je povećanje od 47 posto u odnosu na 28,1 GW instaliran 2021. godine. U jednoj godini kapacitet za proizvodnju energije iz ovog obnovljivog izvora povećan je za 25 posto. Nijedan drugi izvor energije ne raste tako brzo i pouzdano kao solarna energija.
Izračuni pokazuju da će prelazak na obnovljivu energiju svima uštedjeti novac
Dekarbonizacija energetskog sustava ključan je način za smanjenje emisija i zaustavljanje klimatskih promjena, ali će nam i uštedjeti mnogo novca. Tako tvrde istraživači sa Sveučilišta Oxford, koji su izračunali da će prestanak upotrebe fosilnih goriva do 2050. godine uštedjeti svijetu najmanje 11,3 bilijuna eura. Studija opovrgava zabludu da je ozelenjavanje ekonomski teško, kazao je profesor Doyne Farmer, koji je vodio studiju.
Krijesnica Kviz
Koje su godine započela službena mjerenja temperature zraka u Hrvatskoj?
A) 1930.
B) 1940.
C) 1950.
D) 1960.
Lani je na Antarktici izmjerena najviša temperatura u zadnjih 65 godina. Koliko je stupnjeva Celzijevih iznosila?
A) 0
B) -17,7
C) -24,4
D) -30
Teslin sustav višefaznih električnih struja i njegovu električnu rasvjetu tvrtka Westinghouse prikazala je na Svjetskoj izložbi u:
A) Parizu
B) Beču
C) New Yorku
D) Chicagu
Tesla je mjerna jedinica za:
A) magnetsku indukciju
B) jakost struje
C) električni otpor
D) snagu
Za što belgijska nevladina organizacija koristi reciklirane isječke ljudske kose?
A) četke za bojanje
B) izradu vlasulja
C) upijanje onečišćenja iz vode
D) gnijezda za ptice
Pokrovitelj priloga:
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
