BEROŠEVA REFORMA
Dr. Ante Ivančić (IDZ): Ono što novi zakon, na žalost, ne nudi suštinska su rješenja za dramatičan manjak zdravstvenog kadra
Imamo najveći broj liječnika ikad, na broj stanovnika više od Nizozemske, a fali nam i liječnika i sestara i svih drugih. Razlog je neravnomjeran raspored. Raste broj liječnika u velikim gradovima, a nema ih na periferiji; raste broj u bolnicama, a smanjuje se u primarnoj. Uz to, naši liječnici često dijelom rade ono što u Nizozemskoj rade medicinske sestre, a medicinske sestre rade ono što vani radi nemedicinsko osoblje ili studenti. Najavljeno uvođenje administratora u primarnu zdravstvenu zaštitu je dobar potez, ali to je kap u moru, smatra Ivančić
Dr. Ante Ivančić, ravnatelj IDZ-a (snimio Milivoj MIJOŠEK)
Prijedlozi izmjena oba zdravstvena zakona, Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, upravo su pred sabornicima, a mi smo pitali liječnike i voditelje ključnih zdravstvenih ustanova u Istarskoj županiji što misle o najavljenoj reformi ministra Vilija Beroša.
Najveće se promjene odnose na primarnu zdravstvenu zaštitu, a za Istru je zanimljiv i prelazak Opće bolnice u Puli iz županijske uprave pod državne skute, uz prelazak sanitetskog prijevoza iz Istarskih domova zdravlja u sastav Nastavnog zavoda za hitnu medicinu. Hoće li ovi upravljački "transferi", kao i druge konkretnije zakonske novine, značiti i bolju zdravstvenu skrb za istarske pacijente?
Ravnateljica pulske bolnice doc.dr.sc. Irena Hrstić ističe i najavljenu rekategorizaciju bolnica.
- To je za našu opću bolnicu dobrodošla izmjena te se nadamo da ćemo udovoljavati kriterijima "više" kategorije od aktualne. Što se tiče prenošenja upravljačkih prava općih bolnica na državu, u funkcioniranju bolnice, odnosno njezinoj osnovnoj djelatnosti, a to je pružanje zdravstvene usluge, neće biti nikakvih posljedica.
Oni kojima je pomoć potrebna, pacijenti, neće niti osjetiti promjenu. Promjene će se vjerojatno desiti u pravnom segmentu, u nadležnosti odgovornosti, što znači da će upravljačka struktura županijskih bolnica direktno odgovarati Ministarstvu zdravstva, a ne kao do sada, posredno preko županijske administracije, ističe dr. Hrstić.
Financijska održivost sustava
Što se tiče cjelokupne reforme, kaže, trebaju nam određene reorganizacijske mjere u čitavom zdravstvenom sustavu.
- Promjene se neće desiti preko noći, niti će rezultati biti vidljivi u kratkom roku, ali mislim da trebamo krenuti. Reorganizacija bolničke zaštite i ulaganje u ljudske resurse uz financijsku održivost sustava smatram neophodnima. Podržavam prijedlog Ministarstva da se psihološka i logopedska djelatnost te fizikalna terapija uključe u primarnu zaštitu. Pacijentima treba omogućiti ocjenjivanje zdravstvene usluge.
Pripajanje sanitetskog prijevoza zavodima za hitnu medicinu poboljšat će uslugu, posebno najavljeno "brisanje" županijskih granica pa se više neće događati da pacijenti moraju voziti u udaljene bolnice a žive uz bolnicu koja je "za susjednu županiju". Sve je više administracije u zdravstvu i pohvalno je da se konačno planira preusmjeravanje tog posla na ne-zdravstvene administratore, ističe dr. Hrstić.
Nema zamjerki na prijedlog da se ravnateljima, njihovim zamjenicima i pomoćnicima, predstojnicima klinika i zavoda zabrani osnivanje privatnih zdravstvenih ustanova i poduzeća, jedino se pita zašto se to ne odnosi i na voditelje odjela i djelatnosti županijskih bolnica.
Pozdravlja uvjetovanje dopunskog rada specijalista u privatnom sektoru kraćim listama čekanja u bolnicama, ali više neće morati imati suglasnost Ministarstva i moći će raditi do 68., a ne kao dosad do 65. godine života, što je "logična promjena u kontekstu nedovoljnog broja zdravstvenih djelatnika na pojedinim radilištima". Dobro je, smatra Hrstić, i izjednačavanje koeficijenata specijalista u primarnoj i bolničkoj zaštiti, kao i predloženo povećanje maksimalne participacije pacijenata s 2.000 na 4.000 kuna, što smatra pozitivnim pomakom za financijsku stabilizaciju zdravstvenog sustava.
Dr. Ante Ivančić, ravnatelj Istarskih domova zdravlja, kaže da su u domovima zdravlja zadovoljni s dvije, za njih ključne odredbe.
- Prva je ukidanje odredbe da u domu zdravlja može biti najviše 25 posto ordinacija svake od djelatnosti. Bili smo 2018. godine jako protiv toga, upozoravao sam ministra da je dom zdravlja temeljna ustanova primarne zdravstvene zaštite, "osigurač" sustava i u situacijama zdravstvene krize, u doba migrantske krize, poplave ili jednostavno kad nema kadra.
Na žalost, Covid je pokazao koliko sam bio u pravu. Domovi zdravlja su bili temelj sustava: organizirali su Covid ambulante i uzimanje briseva, organizirali i proveli cijepljenje najvećeg broja stanovnika. Ovaj zaokret i to unutar iste političke opcije je rezultat tog otrežnjenja. I Talijani su nakon Covid lekcije odlučili uvesti slične institucije i za to dobili sredstva iz EU-fondova, a institucije će se zvati jako zanimljivo - Case della salute! Druga nama važna odredba je najava izjednačavanja koeficijenta specijalista u primarnoj i bolničkoj zaštiti jer je to bio jedan od razloga odljeva specijalista iz domova zdravlja u bolnice, kaže Ivančić.
Kadrovska devastacija
Na temelju dosadašnjeg iskustva, međutim, Ivančić se boji naše spore provedbe. Najavljuje se da će indikacije za neke procedure fizikalne terapije moći postavljati liječnici opće medicine ili sami fizioterapeuti, kako je to u zemljama EU-a, ali ta mogućnost postoji i u sadašnjem Zakonu, iako se u četiri godine nije ništa pokrenulo i pacijenti i dalje nepotrebno mjesecima čekaju na fizikalnu terapiju, upozorava dr. Ivančić.
- Ono što novi zakon, na žalost, ne nudi suštinska su rješenja za dramatičan manjak zdravstvenog kadra. Imamo najveći broj liječnika ikad, na broj stanovnika više od Nizozemske, a fali nam i liječnika i sestara i svih drugih. Razlog je neravnomjeran raspored.
Raste broj liječnika u velikim gradovima, a nema ih na periferiji; raste broj u bolnicama, a smanjuje se u primarnoj. Uz to, naši liječnici često dijelom rade ono što u Nizozemskoj rade medicinske sestre, a medicinske sestre rade ono što vani radi nemedicinsko osoblje ili studenti. Najavljeno uvođenje administratora u primarnu zdravstvenu zaštitu je dobar potez, ali to je kap u moru, smatra Ivančić.
Da kadrovska devastacija koja je na djelu više od desetljeća, još uvijek nije doprla do svijesti politike koja donosi odluke, kategorična je dr. Morena Butković, specijalistica obiteljske medicine iz Pule.
- O tome govorimo jednako na lokalnoj kao i na nacionalnoj razini, no konkretnih poteza nije bilo, a najavljena "reforma" ne nudi niti jedno konkretno rješenje. Već danas je izuzetno teško raditi, jer imamo prevelik broj pacijenata u danu da bi naš posao mogao cijelo vrijeme biti kvalitetan i siguran i za pacijenta i za liječnika. Tražimo godinama smanjenje broja pacijenata po timu da možemo osigurati kvalitetan rad. Da bi se to ostvarilo, trebamo nove specijaliste obiteljske medicine i privlačenje mladih liječnika u primarnu zdravstvenu zaštitu.
Odlaskom velikog broja liječnika u mirovinu, a bez spremnih novih mladih specijalista obiteljske medicine, ova ionako teška situacija još se produbljuje. Sustav se "krpa" umirovljenicima i kolegama koji produžavaju odlazak u mirovinu zbog toga što ih nema tko zamijeniti. Mladi kolege koji uđu u sustav nisu spremni na pritisak kojemu smo izloženi u ordinacijama i zato mnogi, kad vide o kakvom se poslu radi, bježe u bolnice i druge specijalizacije, kaže dr. Butković.
To što ministar Beroš najavljuje jačanje primarne zdravstvene zaštite, ističe, "liječnici u primarnoj nigdje ne vide, toga nema".
- Obiteljska medicina se mora ojačati osiguranjem kontinuiteta skrbi i administrativnim rasterećenjem, da bi se tim obiteljske medicine mogao više baviti preventivom i skrbi za kronične nezarazne bolesti. Hrvatska je vodeća u EU-u po broju amputacija kod dijabetičara, imamo vrlo loš odaziv na preventivne programe za rano otkrivanje malignih bolesti, ishodi liječenja mnogih bolesti daleko su ispod EU-prosjeka, a s druge strane imamo velike liste čekanja na dijagnostičke pretrage na koje se upućuje bez jasnih i definiranih kliničkih smjernica kojih bi se svi u sustavu trebali pridržavati. Najavljena "reforma" ne nudi rješenja za ove probleme, ističe Butković.
E-doznake i šetanje pacijenata
Za dr. Butković jačanje primarne zdravstvene zaštite znači privlačenje mladih liječnika u obiteljsku medicinu koji će tu i ostati i dobiti čim prije specijalizaciju. Motivirati ih treba, kaže, stimulativnim mjerama poput rješenja stambenog pitanja i značajnog poboljšanja ekonomskog statusa te dajući im slobodu odabira odlaska u privatnike.
- Pokušaj da se rupe krpaju tek diplomiranim liječnicima koji bi radili nekoliko mjeseci u obiteljskoj medicini, a potom dobivali atraktivnije bolničke specijalizacije predstavlja direktno narušavanje srži obiteljske medicine, a to je kontinuitet skrbi. Pacijenti najbolje znaju koliko je nekvalitetna skrb kada stalno nailaze na novog liječnika u ordinaciji obiteljske medicine. Izgleda da je administracija počela razumijevati koliko je to loše i da je, nadamo se, odustala od ove izuzetno loše vatrogasne mjere, ističe Butković.
Administrativno rasterećenje mora biti konkretno, a toga nema, kaže te navodi primjere. "Ne može se i dvije godine nakon uvođenja e-doznaka dozvoljavati poslodavcima da i dalje šetaju pacijente po papirnate doznake. I dalje se pacijenti vraćaju s bolničkih šaltera da ih na pretragu naruči obiteljski liječnik, a postoji izričit naputak HZZO-a da se pacijent ne smije vraćati s bolničkog šaltera, već mu tu treba omogućiti upis.
Osim toga, obiteljski liječnici moraju prepisivati prijedloge za njegu, fizikalnu terapiju i stacionarnu rehabilitaciju koju preporuči drugi liječnik u sustavu, umjesto da to odradi odmah taj liječnik. Putne naloge i dalje piše obiteljski liječnik i odgovara za eventualne propuste, a to je posao osiguravajuće kuće. Potvrde za sve i svašta i dalje opterećuju svakodnevni posao. U Sloveniji se, na primjer, naplaćuje potvrda liječnika o zdravstvenom stanju za Zavod za zapošljavanje 23,31 euro.
- Malo nade ulijeva najava uvođenja, nadamo se i plaćanja, administratora u ordinacije obiteljske medicine. Već i naši susjedi Slovenci imaju u svakom liječničkom timu i administratora i dodatnu medicinsku sestru koja je posebno educirana za rad s kroničnim bolesnicima. Nama zapravo trebaju telefonisti, jer naše medicinske sestre uz svoj medicinski posao u radnom danu odrade više telefonskih poziva nego teleoperateri, vjerujte. Telefon stalno zvoni, a svaki dan čujemo da nas pacijenti ne mogu dobiti telefonom. Naravno da ne mogu, jer posao i liječnika i medicinske sestre je medicinski rad, mi nismo telefonski operateri.
A odrađujemo i ogroman posao putem e-maila; kad dobijete 30-ak mailova u danu, a ima dana kad ih je i puno više, iznimno je naporno zadržati fokus i koncentraciju. Ne čudi stoga što u Europi mnogi primarni liječnici odustaju od mail komunikacije, jer im oduzima mnogo vremena od kliničkog pregleda u ordinaciji koji mora biti najvažniji dio našeg rada, kaže dr. Butković.
Županijska pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb dr. Gordana Antić ne smatra dobrim potezom prenošenje na državu upravljačkih prava nad Općom bolnicom u Puli.
- Time se na neki način odvaja taj dio sustava od ostalog javnozdravstvenog sustava u Županiji i radit ćemo na tome da u Istri i dalje ostanemo u kohezijskom odnosu, unatoč tome. Povijest nas je do sada naučila da centralizacija ne donosi ništa dobro, dok svaki primjer decentralizacije je za građane značio bržu, bolju i kvalitetniju uslugu. Osim toga, Istarska županija i sve općine i gradovi u Istri, izdvajajući iz svojih proračuna, sufinancirali su izgradnju pulske bolnice, generacijskog projekta istarskog zdravstva, ističe Antić.
Lošim smatra i to što se turističke ambulante i dalje neće moći ugovarati s HZZO-om, pa će se njihova organizacija provoditi unutar Županije, uz sufinanciranje Županije, gradova i općina, turističkih zajednica i tvrtki. U Županiji, pak, pozdravljaju promjene u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Limiti HZZO-a i privatne usluge
- Pacijenti će moći dobiti i specijalističku uslugu tamo gdje žive, neće morati svi dolaziti u bolnicu u Pulu, koja je ionako preopterećena i predstavlja skuplji model zdravstvene zaštite. Psihološka i logopedska djelatnost te fizikalna terapija unutar domova zdravlja su prijeko potrebne te se nadamo skoroj implementaciji. Isto tako, skraćivanje, odnosno ukidanje lista čekanja za neke pretrage ili usluge treba biti prioritet, radi osiguravanja dostupne i pravovremene zdravstvene zaštite.
Nadzor i kontrola ishoda kvalitete liječenja je obavezna i nadamo se da će se primjenjivati kako se najavljuje. Mi u Istri u nekim našim ustanovama već provodimo redovnu kontrolu kvalitete učinjenih usluga, kao i ishode liječenja i radimo na dodatnoj edukaciji. Ocjenjivanje zdravstvene usluge je potrebno i nadamo se da će po ocjenama biti odrađivane i korektivne mjere kada su potrebne. U Županiji već smo odradili sve pripreme za prijelaz sanitetskog prijevoza iz Istarskih domova zdravlja u Nastavni zavod za hitnu medicinu IŽ, čime će boljom koordinacijom i organizacijom zasigurno biti pružena bolja, brža i kvalitetnija usluga pacijentima, ističe dr. Antić.
Nada se da će najavljena nova javnozdravstvena mreža biti napravljena kvalitetnije i pravednije za Istarsku županiju, što se naročito odnosi na mrežu hitne medicine.
- Problem je i Zakon o radu, koji ograničava prekovremeni rad u javnim ustanovama, dok istovremeno taj isti radnik radi u privatnom sektoru bez nadzora i kontrole radnog vremena. Taj segment nije riješen na najbolji način, trebalo bi omogućiti radniku da radi u matičnoj ustanovi, da mu se taj rad odgovarajuće plati, a da pacijent unutar javnog zdravstva dobije uslugu.
Time bi se smanjile liste čekanja. Uz to, postoje i limiti nekih usluga u bolnici, te iako bi se teoretski nekih pretraga i pregleda moglo odraditi više, zbog limita koje propisuje HZZO, to nije moguće jer se ne pokrivaju troškovi. Pacijent ide u privatni sektor, gdje mu uslugu u privatnom aranžmanu pruža liječnik iz javnog sustava, ili u nekim slučajevima, zbog dužine liste čekanja privatnik naplaćuje uslugu od HZZO!
Upravljanje ljudskim resursima u zdravstvu nije na dovoljno dobroj razini, u pravilu s vrlo malo ili bez planiranja. U našoj Županiji zadnjih mjeseci radimo intenzivno i na tom prevažnom području. Bez ljudskih resursa nema zdravstvenog sustava. Dobar zdravstveni sustav je temelj zdravog gospodarstva, tako da će biti vrlo izazovno osigurati dovoljan broj kadrova kao prvi preduvjet, kaže Antić.
Podsjeća na županijske "pakete mjera" za privlačenje deficitarnog kadra, a kao najbolju mjeru ističe izvrsnost u radu. U Nastavnom zavodu za hitnu medicinu IŽ, koji je dr. Antić donedavno vodila, kaže da u pravilu nemaju problema s pronalaskom kadra i da svi koji im dođu kažu da su od kolega ili na fakultetu čuli da je to ustanova koja ulaže u svoje radnike, ima dobru edukaciju, dobre uvjete za rad. Ističe i županijske nadstandarde, a najavljeno veće participiranje pacijenata u cijeni usluge ne smatra dobrim niti poželjnim rješenjem sa socijalnog aspekta.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
